Slovenska će kompanija za makedonskog mobilnog operatera Cosmofon i maloprodajni lanac Germanos Telekom Skopje platiti 190 milijuna eura, prenosi Reuters. OTE je na prodaju Cosmofona bio prisiljen zbog regulatornih razloga, nakon što je Deutsche Telekom prošle godine preuzeo 25 posto grčkog telekoma. Inače, Cosmofon danas broji 663.000 korisnika, skoro četvrtinu više nego prije godinu dana, a u srpnju lani ponudio je i usluge fiksne telefonije. Interes za tu tvrtku navodno su iskazali i Telekom Austria te jedna neimenovana turska telekomunikacijska kompanija.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

Uspoređujući cijene, tršćanski list dokazuje da Slovenija nudi korištenje autocesta po najskupljoj tarifi u Evropskoj uniji, piše Jutarnji list. Il Piccolo naglašava da je Slovenija morala uvesti tjedne vinjete kako bi izbjegla sankcije najavljene iz Bruxellesa i deblokirala evropski novac namijenjen autocestama, pod pritiskom evropovjerenika za promet Antonija Tajanija.

Lijek gori od bolesti - kažu u Italiji: Slovenija ukida polugodišnju vinjetu od 35 eura, ali dvije tjedne vinjete zapadaju ukupno samo 5 eura manje - a upravo toliko će morati platiti turist koji prolazi kroz Sloveniju na odmor i vraća se za više od sedam dana.

To je, primjećuju u Trstu, nov udarac talijanskoj manjini u Hrvatskoj koja se onuda povezuje s maticom. Iz Trsta su višekratno prosvjedovali i zbog strogosti kontrola na slovenskoj schengenskoj granici, apelirajući na Slovence da se ne ponašaju kruće od Talijana, dok je schengenska granica dijelila Italiju i Sloveniju.

Uspoređujući cijene slovenskih autocestovnih vinjeta s onima u inim evropskim zemljama koje su uvele taj sustav, Il Piccolo tvrdi da su svugdje mjesečne vinjete jeftinije nego slovenske tjedne. Najskuplje tjedne vinjete su u Češkoj, po 8 eura. Austrijske po 7,70 eura traju deset dana.

Od nove cijene godišnje vinjete u Sloveniji, po 95 eura, skuplja je samo ona u Madžarskoj, po 125 eura, ali i ondje je tjedna bitno jeftinija.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Cijena dionice navedene banka porasla je jutros 7,7 posto na burzi u Milanu nakon što se odlučila zatražiti državnu pomoć, što su već ranije učinili njezini najveći konkurenti UniCredit, Intesa Sanpaolo i Banco Popolare, prenosi Bloomberg. Uz negativan utjecaj financijske krize, dodatni uteg za poslovanje Monte Paschija predstavlja njegovo 9 milijardi eura vrijedno preuzimanje banke Antonvenete.

"Kapitalna pozicija je slaba točka Monte Paschija, pa je državna pomoć bila neizbježna", rekao je Emanuele Vizzini, analitičar Investori Sgra iz Milana, prema čijem mišljenju nije nemoguće da će u uskoro ista banka ponovno zatražiti pomoć vlade.

Inače, u četvrtom tromjesečju prošle godine neto dobit Monte Paschija, koji planira prodajom imovine do 2013. godine otplatiti državni zajam, pala je na 281,9 milijuna eura, dok je godinu ranije iznosila 529 milijuna eura.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Od početka srpnja slovenske vlasti planiraju uvesti kratkoročne vinjete koje će vrijediti sedam dana te stajati 15 eura, oko 112 kuna.

Također, ukinut će se polugodišnje vinjete koje su se do sada najslabije prodavale, a godišnjima se cijena povećala s 55 na čak 95 eura (708kuna). Odluku o uvođenju novih vinjeta te promijenu cijena starih donijela je danas slovenska vlada, no mora ju još potvrditi i slovenski parlament.

- Čeka se konačna odluka slovenskog parlamenta, a vlada predlaže da novi zakon o naplati cestarina stupi na snagu 1. srpnja ove godine - izjavio je slovenski ministar prometa Patrick Vlačič te potvrdio da je vladin prijedlog donesen zbog snažnog pritiska Europske unije.

Europska je komisija zbog naplaćivanja godišnjih ili polugodišnjih vinjeta stranim vozačima, koje je nazvala diskriminacijom jer ne postoje vinjete za kraća razdoblja, nakon nekoliko upozorenja Sloveniji zamrznula financiranje cestogradnje.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Sa slanjem slovenskog protokola Sjedinjenim Američkim Državama kao depozitaru Atlantskog ugovora čekalo se zbog inicijative kojom ga se željelo osporiti na referendumu.

U četvrtak istječe 35-dnevni rok koji je Gantar kao predsjednik parlamenta dao Stranci slovenskog naroda (SSN) za prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa na temelju kojih bi raspisivanje referenduma za vrhovno zakonodavno tijelo postalo obveznim.
 
Međutim, po dostupnim informacijama SSN je uspio skupiti samo oko 1.000 potpisa.

Gantar će, javio je Slovenski radio, vjerojatno već u petak objaviti da su se stekli uvjeti da ratificirani protokol stupi na snagu, ne čekajući sedmodnevni rok u kojemu bi ta stranka trebala obavijestiti parlament je li prikupila potrebne potpise.

Kako je javio spomenuti izvor, Gantar će već u petak iz općinskih evidencija dobiti vjerodostojan podatak da su građani do sada u općinskim upravama preuzeli samo oko 1.000 službenih obrazaca čijim se potpisivanjem izražava potpora referendumu, te da tako referendumska inicijativa nije uspjela.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kako prenosi Poslovni portal, Konkurencijsko vijeće BiH dalo je zeleno svjetlo za spajanje banjalučkog Aneksa kao društva kćeri Telekoma Slovenije u BiH i tvrtke iz Gradiške. Inače, u posljednje dvije godine, slovenska kompanija je preko Aneksa kupila Netkom i Profel - komunikacije, operatore kabelske televizije iz Banjaluke i Prijedora, te internet providere Blic.net i KI Systems, također iz tih gradova.





www.poslovni.hr


(Zatvori)

Zbog snažne financijske krize, ali i restriktivnog i zahtjevnog zakona, mnoge brokerske kuće u Srbiji suočene su s prestankom rada. Tako je prema odlukama Komisije za hartije od vrednosti iz Beograda, pandana domaćoj Hanfi, od početka godine ugašeno osam brokerskih kuća, dok su još četiri ugašene u prosincu 2008. “U Srbiji je prije početka krize postojalo čak oko 80 brokerskih kuća, što je bio veliki broj i u razdoblju rasta tržišta. U tom smislu bila je očekivana konsolidacija u ovom sektoru, a kriza je samo ubrzala ovaj proces”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor Ilirike DZU iz Beograda Milan Kovač. Usporedbe radi, u Hrvatskoj, prema službenim podacima Hanfe, posluje 51 brokersko društvo.

Neodrživo stanje
Kovač ističe kako je glavni razlog gašenja brokerskih kuća, kao i društava za upravljanje investicijskim fondovima, bila procjena vlasnika da poslovanje više nije održivo. “Uglavnom su se ugasile brokerske kuće koje nisu uspjele izgraditi značajniju tržišnu poziciju u prethodnom razdoblju. Što se tiče društava za upravljanje investicijskim fondovima, ugasila su se tri društva koja su tek bila osnovana i nisu upravljala niti jednim fondom, a procijenili su da bi u ovom vremenu teško u javnoj ponudi prikupili sredstva”, kaže Kovač. S tim mišljenjem slaže se i direktor Fime International iz Beograda Igor Markičević koji kaže kako je kriza sve sudionike na tržištu natjerala da se prilagode i da se više nego ranije fokusiraju na troškove i njihovu racionalizaciju. “Neki su to shvatili na vrijeme i time su stvorili sebi priliku za preživljavanje ovih teških vremena, a neki nisu bili dovoljno brzi i fleksibilni i to sada skupo plaćaju”, upozorava Markičević. Dodaje kako postoje razne procjene efekata krize na broj sudionika na tržištu, neki čak tvrde da će se taj broj prepoloviti. “Kriza, ma koliko bolna bila, u stvari predstavlja niz mehanizama koji optimiziraju alokaciju resursa na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. To se odnosi i na sudionike na tržištu kapitala, pa smatram da će se njihov broj svesti na optimum”, zaključuje Markičević čija je Fima International nedavno ugasila filijalu u Novom Sadu zbog racionalizacije poslovanja. Ugašenim brokerskim kućama oduzeta je dozvola zbog prestanka rada, a “najmlađe” brokerske kuće su dvije poslovnice KBC Securitiesa koje su osnovane u travnju prošle godine, kada se financijska kriza iz Amerike još uvijek nije “prelila” u regiju.

Manja aktivnost
U sljedećem razdoblju moguće je gašenje još nekih društava, prije svega fonda Zepter koji je isplatio sve članove i prije nekoliko dana sveo imovinu na nulu. “Ovakav slijed događaja je očekivan i vjerojatno će društva kojima je upravljanje fondova i brokeraža core business prije podnijeti gubitke u kratkom roku radi budućeg poslovanja i održanja brenda”, kaže Kovač. Financijska kriza značajno je smanjila aktivnost ulagača na Beogradskoj burzi, što dokazuju i podaci o mjesečnim prometima. U prva dva mjeseca ove godine protrgovano je ukupno 42,6 milijuna eura, što je znatno manje od, primjerice, veljače prošle godine kada je mjesečni promet iznosio 58,4 milijuna eura. Usporedbe radi, ukupni promet u veljači ove godine na Zagrebačkoj burzi iznosio je 103,3 milijuna eura, dok je u isto vrijeme prošle godine taj promet iznosio čak 467,9 milijuna eura. Što se tiče investicijskih fondova u Srbiji, Kovač ističe kako će vjerojatno bankarski fondovi, kao i fondovi osnivača kojima je to matično poslovanje, ostati na tržištu zbog reputacije, ali i zbog buduće financijske snage jer mogu podnijeti gubitke. U Srbiji je regulativa po pitanju investicijskih fondova još uvijek značajno restriktivna i zahtjevna, tako da treba očekivati smanjivanje, a ne pojačavanje zahtjeva, dodaje Kovač. “Zakonska regulativa vezana za industriju investicijskih fondova u Srbiji generalno je restriktivnija od zemalja u okruženju, prije svega u segmentu zahtjevane kadrovske osposobljenosti za obavljanje djelatnosti (puno licenciranih pozicija, zahtjev da za svaki fond bude po jedan menadžer sa licencom, i slično).

Neprimjenjivi zakoni
Također, postoje i ograničenja u segmentu prodaje gdje samo banke i brokerske kuće mogu prodavati, što znači da nema mreže agenata prodaje”, ističe Kovač. Koliko ovaj zakon kasni, pokazuje i vrijeme kada je pušten u proceduru. Naime, od 121 prijedloga zakona koji se nalazi na popisu Narodne skupštine Srbije, prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih financijskih instrumenata čeka svoj red od sredine rujna prošle godine. S obzirom da i Srbija, kao i Hrvatska, sve zakone donosi prema pravnim normama Europske unije, možda bi bilo bolje da zakonodavac nauči lekciju iz Hrvatske. Sudionici hrvatskog tržišta kapitala moraju, usred financijske krize, a zbog donošenja novih zakona, povećati temeljni kapital, a istovremeno se povećavaju i troškovi poslovanja.

Burza

Izuzetno niski prometi
Indeks Beogradske burze BELEX 15 u ponedjeljak je prekinuo šestodnevni rast vrijednodsti. Tako je ovotjedno trgovanje započeo korekcijom od 1,33 posto. Najnižu razinu u povijesti, indeks BELEX 15 zabilježio je 11. ožujka kada je pao na 354,4 bodova. Inače, indeks BELEX 15 početkom prošle godine je imao vrijednost od, sada nedostižnih, 2289,4 bodova, što je ukupni pad od čak 83 posto. Koliko je loše stanje na toj burzi, govori i podatak o dnevnom prometu. Tako je u ponedjeljak protrgovano 544 tisuće eura, dok je prošle godine dnevni promet iznosio nekoliko milijuna eura.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Srpska zrakoplovna kompanija Jat Airways potraživanja koja ima prema makedonskom avioprijevozniku MAT-u namjerava pretvoriti u vlasnički udjel. O tome su, prema riječima Saše Vlasisavljevića, vršitelja dužnosti direktora Jata, obavljeni završni razgovori sa Zlatkom Petrovskim, direktorom MAT-a. Još se treba utvrditi hoće li Jat Airways na taj način postati većinski vlasnik makedonske privatne kompanije. Posao je povjeren zajedničkoj radnoj grupi koja ga treba obaviti u sljedećih 30 dana. Riječ je o dugu od 10 milijuna dolara nastalom iznajmljivanjem zrakoplova iz Jatove flote MAT-u.


Pomoć vlade
Prema Vlaisavljevićevim riječima, strateško partnerstvo dviju kompanija od velike je važnosti za srpsku tvrtku, jer je riječ o ulasku na tržište s oko 600.000 potencijalnih putnika. Jat Airways posebno je zainteresiran za prekooceanske linije MAT-a, odnosno za letove za Australiju i Kanadu, gdje žive brojni pripadnici makedonske nacionalnosti. Jat ima potraživanja i prema kompanijama iz još nekoliko zemalja. Prema obavljenim procjenama, Jatova potraživanja iznose oko 60 milijuna eura. Nigerijska kompanija Sosoliso duguje 757.000 dolara, kompanija West African Airlines iz Benina 750.000 dolara, ADC Airlines iz Nigerije 3,8 milijuna dolara, a Bosforus iz Turske 15,2 milijuna dolara. Poslovodstvo Jata ima zadatak srediti financijsko stanje u kompaniji koje je u posljednjih 10 godina zapušteno. Cilj je da se kompanija, koja je lani imala 25 milijuna eura gubitka, osposobi za poslovanje u kojem će ostvarivati dobit. Jat je od vlade dobio kredit od 10 milijuna eura. Najveći dio tih sredstava, oko sedam milijuna eura, koristi se za isplatu naknada radnicima koji će kao tehnološki višak otići iz Jata, tako da će postojeći broj od 1,7 tisuća zaposlenih biti prepolovljen. Preostala sredstva će biti iskorištena za tehničke popravke zaprakoplova kako bi se flota povećala sa sadašnjih osam na 12 zrakoplova, dok će još šest aviona ostati prizemljeno zbog starosti veće od 30 godina. S tom flotom Jat će prometovati u predstojećoj ljetnoj sezoni na linijama koje povezuju Beograd s više europskih gradova.

Racionalizacija poslovanja
Plan je da se u 2010. godini flota poveća s još četiri nova zrakoplova, koje će Jat uzeti na leasing. Riječ je o zrakoplovima s kapacitetom od 70 do 90 sjedala. Prema ocjeni poslovodstva, ta vrsta aviona pokazala se najboljima za održavanje linija na europskim destinacijama, zbog učinkovitijeg korištenja kapaciteta. Prema Vlaisavljeviću, Jat će sa 16 zrakoplova, koliko računa da će ih imati u 2010. godini, biti osposobljen za rentabino poslovanje, tim prije što ima ponude iz više afričkih zemalja za iznajmljivanje zrakoplova. Racionalizacijom poslovanja moguće su, prema ocjeni poslovodstva uštede od 11 milijuna eura godišnje.

Četiri posto više putnika u 2008.
Prošle godine Jat Airways je na 21,6 tisuća letova prevezao 1,36 milijuna putnika, 2,8 tisuća tona robe i 582 tone pošte. U odnosu na 2007. godinu broj prevezenih putnika veći je četiri posto, robe je bilo manje 13 posto, a pošte više sedam posto. Popunjenost putničke kabine iznosila je 64 posto, što je dva dva indeksna boda više u odnosu na godinu ranije.




www.poslovni.hr
(Zatvori)