U većini obavijesti navodi se pomalo smiješno objašnjanje kako je izrada financijskih izvješća još u tijeku, te kako zbog obveza prema dioničarima, smatraju da bi preuranjeno objavljivanje privremenih, nerevidiranih i nekonsolidiranih izvještaja moglo prouzročiti nepotrebnu zabunu kod investicijske javnosti te izazvati štetne posljedice kako za investitore, tako i za tvrtke. Neke kompanije čak ne navode razloge nemogućnosti objave, već su samo poslale obavijest kako neće na vrijeme poslati financijsko izvješće. Uzevši u obzir da većina kompanija ima moderne kompjutorske programe za vođenje i praćenje poslovanja, pa de facto već krajem prosinca imaju gotovo potpune podatke o financijskom poslovanju, u Hanfi smatraju da tvrtke tim činom nisu izvršile svoju zakonom propisanu obvezu, te će kako nam je rekao predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol, poduzeti sve zakonom propisane mjere prema kompanijama koje nisu izvršile svoje obveze.

- Objašnjenja koja se navode u objavama o nemogućnosti slanja financijskih izvješća nisu po mome mišljenju opravdana, jer je zaista nevjerojatno da tako velikim kompanijama treba tri mjeseca da izrade financijska izvješća za navedeno razdoblje poslovanja, kaže Samodol.

Treba reći kako se tu ne radi samo o manjim tvrtkama, već i o velikim kompanijama među kojima su Croatia osiguranje (ZSE:CROS-R-A), Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A), Exportdrvo (ZSE:EXPD-R-A), Dalmacijavino (ZSE:DLVN-R-A) i deseci drugih.

Sa Zagrebačke burze poručili su nam kako su zaprimili veliki broj obavijesti u kojima kompanije navode da neće biti u mogućnosti izvršiti svoju obvezu objavljivanja financijskog izvješća za četvrti kvartal prošle godine, no kako ih to ne amnestira, i kako su dužni to učiniti.

- Zagrebačka burza u utorak će poslati podsjetnike tvrtkama koje su poslale obavijesti, i podsjetiti ih da nisu izvršile svoju obvezu, rekao nam je glasnogovornik Burze Željko Kardum.

O mogućim sankcijama protiv onih koji nisu izvršili svoju zakonsku dužnost Kardum nije želio govoriti, no rekao je kako je sve propisano Zakonom o tržištu kapitala, te kako postoje institucije nadležne za to.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Od 19 javnih poduzeća, svoje troškove za plaće u 2009. godini, a posebno za prosinac, otkrilo nam je njih devet, a tek jedno poduzeće među njima, ACI, postupilo je po naputku Vlade iz srpnja prošle godine. U ACI-ju (ZSE:ACI-R-A) je trošak plaća u prosincu prošle godine bio oko četiri milijuna kuna, što je za gotovo 30 posto manje nego što je ta tvrtka potrošila u istom mjesecu 2008. godine kad su ih plaće zaposlenih stajale 5,64 milijuna kuna.

U JANAFU (ZSE:JNAF-R-A) je pak trošak plaća ostao isti i u prosincu prošle godine iznosio je 17 milijuna kuna, kao i godinu dana ranije. Ipak, na godišnjoj razini ta je tvrtka na plaće potrošila pet posto više sredstava nego godinu dana ranije.

Ostala javna poduzeća, koja su odgovorila na naš upit, HRT, Hrvatske šume, Hrvatska Lutrija, Hrvatske željeznice, tvrde da imaju troškove plaća u prosincu prošle godine manje nego u istom mjesecu 2008. godine. No, to je smanjenje od nekoliko promila ili postotaka, ali nigdje nije veće od četiri posto, odnosno nijedno od tih poduzeća nije ispoštovalo Vladinu odluku, makar su nastojali smanjiti troškove. Međutim, s HRT-a poručuju da je u njihov trošak plaća za prosinac 2009. godine od 42 milijuna kuna, što je dva milijuna kuna manje nego godinu dana ranije, uračunata i otpremnina za 70-ak ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu. U godišnjem HRT-ovom trošku plaća od 517 milijuna kuna na otpremnine otpada gotovo 40 milijuna kuna, ali iz te kuće poručuju da će na taj način na plaćama u 2010. godini uštedjeti više od 20 milijuna kuna.

Troškovi plaća u HŽ-u su u prosincu bili 132 milijuna kuna, što je pet milijuna manje nego u prosincu 2009. godini, a na godišnjoj razini njihove su plaće koštale 1,54 milijarde kuna, što je 60 milijuna manje nego godinu dana ranije. Godišnji trošak plaća u Hrvatskim šumama pao je za 51 milijun kuna – i bio ispod milijardu kuna, ali na mjesečnoj razini, sudeći prema usporedbi plaća u prosincu, trošak je u 2009. u odnosu na 2008. godinu bio tek dva posto manji.

Sva ta smanjenja troškova za plaće uglavnom su posljedice smanjenja broja zaposlenih i to najviše u Hrvatskim željeznicama za čak 441, Hrvatskim šumama za 293 ili primjerice na HRT-u za 224.

No, najveće javno poduzeće, Hrvatska elektroprivreda, ne samo da nije ispoštovala Vladin naputak o smanjenju troškova plaća za deset posto, nego je taj trošak povećala. Tako je na godišnjoj razini trošak plaća u HEP-u u prošloj godini bio skoro dvije milijarde kuna što je 156 milijuna kuna ili deset posto više nego u 2008. godini. U prosincu je, pak, HEP na plaće potrošio 167 milijuna kuna što je za oko pet posto više nego godinu dana ranije.

Troškovi plaća rasli su i u društvu Hrvatske autoceste, pa su na godišnjoj razini veći za oko tridesetak milijuna kuna i narasli su na gotovo 400 milijuna kuna. U prosincu su pak troškovi plaća u HAC-u bili za pet posto veći nego u istom mjesecu 2008. godine. Uz to HAC je povećao i broj zaposlenih za gotovo 150 i ta tvrtka sada zapošljava 2.908 radnika.

Što se tiče Croatia osiguranja (ZSE:CROS-R-A) iz te su nam kompanije poručili da su podaci za 2009. godinu još u obradi, te da će ih moći publicirati nakon što ih u zakonskom roku pošalju na uvid Hanfi. Komentar iz Vlade na ove podatke o uštedama nismo dobili.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Za gubitak splitskog brodara "krivo" je poslovanje u posljednjem kvartalu kada je Jadroplov zabilježio gubitak od 51,37 milijuna kuna i time poništio 27,26 milijuna kuna dobiti iz prvih devet mjeseci. Treba naglasiti da je gubitak Jadroplova u zadnjem tromjesečju bio čak 41,54 posto manji od 87,85 milijuna kuna gubitka iz posljednjeg kvartala 2008.

Prihodi Jadroplova (ZSE:JDPL-R-A) lani su iznosili 249,85 milijuna kuna i bili gotovo 200 milijuna kuna, odnosno 44,4 posto, manji od 449,35 milijuna kuna ostvarenih godinu ranije.

Poslovni su prihodi dosegnuli 226,37 milijuna kuna i u odnosu na 2008., kada su iznosili 423,34 milijuna kuna, strmoglavili se 46,53 posto. Prihodi od prodaje, koji predstavljaju najveću stavku u poslovnim, ali i u ukupnim prihodima, iznosili su 165,91 milijun kuna i više se nego prepolovili u odnosu na 386,58 milijuna kuna iz 2008. - tresnuli su 57,08 posto.

Rashodi su zabilježili pad od 44,57 posto te su sa 494,22 milijuna kuna otklizali na 273,95 milijuna kuna.

 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Zato je pomalo iznenađujuća njihova odluka da objave kako Euroherc nije postupao zakonito u slučajevima u kojima je izbjegao isplatiti predujmove naknade štete oštećenim osobama, kao i da nije rješavao takve zahtjeve u zakonskom roku.

Nadglednik tereti Euroherc (ZSE:EHOS-R-A) i za nepoštovanje roka u kojemu se trebao očitovati o njihovu zapisniku nakon provedenog nadzora. Tijekom nadzora Hanfa se pozabavila sa 12 slučajeva s područja osiguranja u prometu, izabranih metodom slučajnog uzorka, ali i temeljem predstavki koje su podnijele oštećene osobe, žaleći se zbog izostanka isplate imovinske i neimovinske štete. Premda ne spominje neku konkretnu kaznu, u rješenju koje potpisuje čelnik Hanfe Ante Samodol navodi da u skladu sa svojim ovlastima javno objavljuje informaciju o nekorektnim postupcima osiguravatelja.

Može se pretpostaviti da je posrijedi objava koja ima težinu “suda časti”, no ako bi se koristio u sudskom sporu između Euroherca i oštećenika, dokument bi vjerojatno dobio na težini. No iz Euroherca odvraćaju da su oni iskoristili svoje zakonsko pravo i podnijeli tužbu Upravnom sudu kojom traže poništenje Hanfina rješenja. Na tri stranice pravničkim jezikom tvrde kako su oštećenici podnijeli nepotpunu dokumentaciju o slučaju, pa zbog toga nisu ni mogli poštovati rokove koji teku nakon podnošenja odštetnog zahtjeva.

Osiguravatelj se čak poziva na knjigu Marijana Ćurkovića koja polemizira o važnosti potpune dokumentacije, na europsku, ali i praksu osiguravatelja u BiH.

– Dostavljamo i Rješenje Prekršajnog suda u Zagrebu na temelju kojeg su odbijene Hanfine optužbe u sličnom predmetu – iznose u svoju obranu iz Euroherca.

No, dok Upravni sud ne donese pravorijek, na snazi je Hanfino rješenje, koje je pravomoćno i protiv njega nema mogućnosti žalbe.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenih u 2008., broj zaposlenih osoba u prosincu 2009. bio je manji za 12,2 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, broj zaposlenih osoba u prosincu 2009. u usporedbi sa studenim povećan je jedino kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 2,4 posto. Istovremeno, zaposlenost je pala u proizvodnji intermedijarnih proizvoda za 1,9 posto, energije 0,2 posto, kapitalnih proizvoda 1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,1 posto.

Na godišnjoj razini, zaposlenost je u prosincu pala u svim grupacijama. Kod intermedijalrnih proizvoda za 12,1 posto, energije 4,3 posto, kapitalnih proizvoda 14,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 16,6 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,7 posto.

Prema područjima djelatnosti, u usporedbi s prosincem 2008. broj zaposlenih osoba u rudarstvu i vađenju u prosincu prošle godine smanjen je za 16 posto, u prerađivačkoj industriji manji je za 10,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji je ostao isti.

Među djelatnostima prerađivačke industrije, koje imaju nešto veći udio u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskoj industriji, veći se pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježi primjerice u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 27,1 posto, proizvodnji strojeva i uređaja, za 26,9 posto, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 14,3 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 14,2 posto itd.

U proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja ima najveći udio u prerađivačkoj industriji od 14,58 posto, broj zaposlenih smanjen je 2,7 posto.

Proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do prosinca 2009. veća je za 0,1 posto u usporedbi s istim razdobljem 2008.

Prema područjima djelatnosti, proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju veća je za 2,6 posto, u prerađivačkoj industriji manja je za 0,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji veća je za 1,8 posto.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Spori razvoj
“Aukcijom sam želio popularizirati svoj TV ‘reality show’ Postani predsjednik, a sada vidim da ima onih koji su moje domene i te kako spremni platiti”, izjavio je za Poslovni dnevnik Čučković. Dodaje da mu je čak i žao što će ih morati prodati jer je uvjeren da zbog medijskog interesa sada vrijede mnogo više. Voditelj prodaje i marketinga Aukcija.hr Zlatko Lovrenčić tvrdi da je ove godine znatno povećan broj aukcija u kojima se prodaju internetske domene. Prije tjedan dana tako je prodana domena JadrankaKosor.com za 2000 kuna, a upravo je ponuđena domena IvoJosipovic.eu. Osnivač prve tvrtke za prodaju internetskih domena u Hrvatskoj Regica.neta i jedan od članova povjerenstva za domenu hr Goran Blagus kaže da se taj posao na domaćem tržištu počeo razvijati prije devet godina. Međutim, preprodaja domena, kao u slučaju eHrvatska.coma, na ovom se području razvija vrlo sporo. S tim se slaže vlasnik 900 različitih komercijalnih domena, Darko Bijelić iz pulskog Plus Hostinga. On ističe da je tvrtkama jeftinije osnovati tvrtku za 20.000 kuna i dobiti besplatnu domenu hr nego kupiti neku com, net ili org domenu za 5000 eura.  

Najrazvijenije u Dalmaciji

“Cijene domena kontinuirano rastu jer se broj slobodnih atraktivnih imena smanjuje pa kvalitetne domene vezane za Hrvatsku mogu biti prodane po cijeni od pet do deset tisuća eura”, pojašnjava Bijelić. Splitska tvrtka MiNet Studio je tako krajem prošle godine na web oglasniku Njuškalo.hr prodavala Hajduk.com za 85.000 kuna. Inače, posao preprodaje domena, čini se, najrazvijeniji je u Dalmaciji gdje jedna građevinska tvrtka prodaje domenu HiltonMarjan.com za 52.000 kuna. Isto ime nosi i hotel Željka Keruma. “Mnogi odustanu od prodaje domena jer treba mudro ulagati, znati propise i biti strpljiv”, zaključuje Bijelić. 

Milijunski posao

Toys.com za 5,1 mil. dolara
I dok se hr domena ne smije prodavati jer je CARNet tada smije oduzeti, od onih com, net i org razvio se velik biznis. Deset najunosnijih domena u 2009. donijelo je svojim vlasnicima 11,4 milijuna dolara, a za najveći je iznos prodana Toys.com, ukupno 5,1 milijun dolara, što je platio lanac Toys R Us.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Iako se već tri godine oko luksuznoga hotela u koji je uloženo 80 milijuna eura vrte potencijalni kupci, a u nekoliko je navrata kupoprodaja bila gotovo završena stvar pa je propala u posljednjem trenutku, čini se da su strani kupci iz dviju turističko-poslovnih grupacija, koji baš ovih dana mjerkaju “Le Meridien Lav“ i njegovo poslovanje, ipak oni koji bi uskoro njime mogli i upravljati.

Iz službenih krugova upravljanja i vlasnika hotela ne žele govoriti o kojim je grupacijama riječ, ali neslužbeno doznajemo da su to velika međunarodna grupacija kockarnica te finski investitori internacionalnoga konzorcija koji se bavi i turizmom.

Potvrdu informacije da su na vidiku novi kupci ekskluzivnog hotela s 380 soba, kongresnim centrom i svim pratećim sadržajima na oko 55 tisuća četvornih metara, dobili smo i od Ivice Kurtovića, suvlasnika “Le Meridien Lava“.

− Točno je da imamo dva vrlo ozbiljna potencijalna kupca, ali iskustvo me je naučilo da dok se cijeli posao ne privede kraju, nema smisla ništa najavljivati. Puno je ponuda za kupnju, stalno je netko zainteresiran, a mi ne skrivamo namjeru da ga prodamo.

Ja za sebe mogu reći da nisam čovjek iz hotelijerstva, građevinar sam i želim izaći iz ovog posla, a gospodin Bošnjak bi u slučaju dobre ponude možda jednako razmišljao. U svakom slučaju, ozbiljno razgovaramo s ponuđačima, ali ne vidim u tome ništa važnije ni drukčije nego što se to događalo svih proteklih mjeseci – zagonetan je Kurtović, koji ne želi odati o kojim je potencijalnim kupcima riječ, a ni prodajnu cijenu, jer još ništa nije dogovoreno.

S prihodima koji su se lanjske godine smanjili za oko 18 posto, poslovanje “Lava” postalo je upitno pa bi budući kupac trebao preuzeti i sva dugovanja hotela prema bankama, isplatiti ih i nastaviti raditi “od nule“.

Prema Kurtovićevim riječima, takav model prodaje nije neuobičajen ako kupac procijeni da će mu kupljeno sutra vrijediti više na tržištu, a godišnje donijeti barem 4-5 posto veću zaradu nego što bi dobio da taj novac drži oročen na banci.

U svakom slučaju, jedini visokokategornik u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji spreman je za “prosca“ koji će vlasnicima ponuditi dovoljno da izađu iz turističkog biznisa koji im nikada nije bio blizak, a kupcima osnovu za rad hotela koji će donositi zaradu.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Grupa je u razdoblju od prosinca 2008. do studenoga 2009. ostvarila prihode bez PDV-a u visini 101,4 milijarde kruna (14 milijardi dolara). Neto dobit iznosila je 16,38 milijardi kruna (2,2 milijarde dolara), u usporedbi s 15,29 milijardi u prethodnoj godini.

Rezultati u četvrtom tromjesečju nadmašili su očekivanja analitičara. Dobit prije oporezivanja porasla je za 12 posto na 7,9 milijardi kruna. Prihodi bez PDV-a povećani su za šest posto na 28 milijardi kruna, priopćila je grupa.

Nova tržišta u 2009. uključila su Libanon i Rusiju.

Ukupno je H&M u studenom 2009. imao 1.988 trgovina, u usporedbi s 1.738 u studenom 2008. U 2010. grupa planira otvoriti dodatnih 240 trgovina uglavnom u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kini, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, te dvije u Južnoj Koreji.

www.business.hr

(Zatvori)