Početak gradnje terminala za alkohole na sjevernom dijelu prvog mola predviđen je za svibanj, a cjelokupna je investicija procijenjena na 15 milijuna eura. Uključuje i izgradnju nove obale, 6 rezervoara kapaciteta 31.360 m3 te svu infrastrukturu za prihvat i otpremu. Gradnja bi trebala biti dovršena do kraja 1. kvartala 2010.

Suglasnost gradnji dala je i vlada. Terminal će poslovati kao distribucijski centar za alkoholne derivate za područje Srednje Europe.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Zabilježen je gubitak od 1,4 milijuna eura, za razliku od 4,2 milijuna eura čiste dobiti iz prethodne godine. Ovogodišnji će rezultat narušiti prošlogodišnja nabava pšenice, koje je navodno 10.000 tona više no što je potrebno, izvijestio je Dnevnik. Neslužbeno se doznaje da je Žito za tonu pšenice izdvojilo 210 eura, 100 eura više od trenutne cijene, te da na skladištu ima 3000 tona kukuruza iz 2007., koji je kupljen po cijeni od 250 eura (danas 130 eura).






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Sava je krajem 2008. s Merfinom aneksom dopunila prodajnu opciju kojom je podigla cijenu dionice Merkura na 424,94 eura. To znači da ove godine Merfinu namjerava prodati oko 5,8 posto Merkura. Dodajmo da Sava (LJSE:SAVA) ima sklopljenu prodajnu opciju za svih 20 posto Merkura u njezinom vlasništvu.

U godišnjem izvještaju financijski holding Sava otkriva da ove godine namjerava ostvariti 8,1 milijuna eura prihoda od prodaje te 47,3 milijuna eura financijskih prihoda.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ministar financija u Pahorovoj vladi Franci Križanič izjavio je u četvrtak u parlamentu da bi slovenski nacionalni interes bio ugrožen ako Mercator preuzme strana trgovačka kompanija koja bi s polica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca "skinula" domaće artikle koji čine 70 posto Mercatorove ponude.

O Mercatoru u Sloveniji po nekim ocjenama ovisi oko 100.000 radnih mjesta, a po uvriježenim mišljenjima i sudbina prehrambeno-prerađivačkog sektora koji svoje proizvode plasira preko Mercatorove mreže.

Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" piše da je Križanič u svojim izjavama otvoreno aludirao na Todorićev Agrokor. Pahorova je vlada, piše list, od obavještajne službe SOVA prije tjedan dana dobila informaciju da Infond Holding koji kontrolira "celjski tajkun" Boško Šrot zbog financijskih teškoća dio svojih dionica u Mercatoru namjerava prodati Todorićevoj kompaniji.

"Informacije SOVA-e da je Todorić s Unicreditom već dogovarao kredit kojim bi njegov Agrokor ušao u Mercator izazvale su u vladi pravu buru i mogle bi izazvati novo zaoštravanje s Hrvatskom", piše list u svom poslovnom prilogu.

Poslovni list "Finance" također tvrdi da je riječ o otvaranju "nove fronte" prema Zagrebu ali istodobno i kritizira najave Pahorove vlade da će ponovo preuzeti kontrolu nad Mercatorom, ponovnim otkupom dijela njihovih dionica.

Prijašnja vlada Janeza Janše prodala je prije 3 godine državne udjele u Mercatoru Pivovarni Laško (PL), čiji je direktor Šrot, i Istrabenz holdingu, na čelu kojega je Igor Bavčar. Ta dvojica "najistaknutijih slovenskih tajkuna" u financijskim su teškoćama kao i njihove tvrtke, a razlog su visoki bankovni krediti koje ne mogu redovno otplaćivati zbog prezaduženosti i financijske krize.

Slovenska vlada sada traži način kako spriječiti moguću prodaju Mercatora Agrokoru koja bi ugrozila slovenski prehrambeni sektor i vratiti te dionice pod državnu kontrolu, piše "Dnevnik".

Križanič je sugerirao da bi jedan od načina mogao biti da Šrotove dionice ponovo otkupe državni fondovi koji su ih ranije prodali. Drugi način je da dionice u svom portfelju nekoliko godina zadrži Nova Ljubljanska banka (NLB) koja je u većinskom državnom vlasništvu. Ta je banka ovaj tjedan Infond holdingu za još 45 dana produljila rok dospjeća 150 milijuna eura. Kako piše "Dnevnik", Šrotu se s prodajom barem polovice od gotovo 50 posto dionica Mercatora s kojima raspolaže "žuri" jer se Infond holding zbog 430 milijuna eura kratkoročnih zajmova našao "na rubu insolventnosti".

List piše da slovenska vlada u atmosferi u kojoj se traži nacionalizacija imovine "tajkuna" priprema i kadrovske izmjene u Novoj Ljubljanskoj banci, te da će na izvanrednoj skupštini te banke tražiti prijevremenu smjenu sadašnjeg nadzornog odbora, a da nije isključen niti odlazak Draška Veselinoviča s njezina čela na koje je došao prije dva mjeseca. Za te poteze vlada bi međutim trebala dobiti i potporu belgijske skupine KBC koja je još uvijek vlasnik trećine NLB-ovih dionica iako je još prije dvije godine najavila svoje povlačenje nakon što je slovenska vlada spriječila da dođe do većinskog vlasničkog udjela.

Draškovič je izjavio da je zbog pitanja koja su se pokrenula oko "tajkunskih kredita", koje je banka odobravala zadnjih godina, bio pod velikim političkim pritiskom i da se kola lome na njegovim leđima iako je problem s financiranjem velikih državnih poduzeća i tajkuna star nekoliko godina.

Neki slovenski ekonomisti tvrde da će neke vodeće slovenske banke morati na kraju krajeva ipak otpisati dio takvih slabih kreditnih plasmana koji su došli na vidjelo u sadašnje vrijeme kreditnog grča i financijske krize, te da će neke banke trebati dodatno dokapitalizirati i očistiti njihove bilance.

www.business.hr

(Zatvori)

Dogovor ima rok do 11. srpnja 2012. do kad svaka od strana može inicirati gotovinski ili fizički transakcijski dogovor. Sporazum nema nikakav utjecaj na vlasništvo MOL-ovih trezorskih dionica. Nakon transakcije broj redvonih dionica OTP-a bit će smanjen na 3.261.602.

Sporazum će, kažu analitičari portala portfolio.hu, ojačati kapitalnu poziciju OTP-a i pokušaj preuzimanja učiniti gotovo nemogućim. Ovaj deal ipak neće biti dobra vijest za transparentnost banke jer se nekako očekivalo da će se kao partner pojaviti EBRD, a ne MOL.

Naravno, razmjena je i u interesu MOL-a koji već tjednima traži rješenje kako bi se obranio od eventualnog pokušaja Surguta da stekne većinski udjel u mađarskom naftnom divu. Nema sumnje kako je ovaj deal priveden i uz prešutnu potporu mađarske vlade koja je u više navrata jasno poručila da neće dopustiti da energetski div padne u ruske ruke.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Govoreći na sjednici parlamentarnog odbora za promet koji je zahtijevala Slovenska demokratska stranka bivšeg premijera Janeza Janše, Vlačič je rekao da bi takvo stajalište vodilo u zaoštravanje odnosa s Europskom komisijom koja je sadašnji sustav slovenskih vinjeta ocijenila diskriminatornim prema stranim vozačima u tranzitu i tražila uvođenje vinjeta za kraća vremenska razdoblja.

Ministar je upozorio i da bi otvorila opasnost da Slovenija izgubi taj slučaj na sudu EU. Vlačič je zato potvrdio da će slovenska vlada u parlament uskoro uputiti zakonski prijedlog kojim se uvode kraće vinjete, ali je priznao da o njihovoj cijeni još nema suglasnosti s Bruxellesom.

Kako navode slovenski mediji, vlada premijera Pahora u dosadašnjim razgovorima s Europskom komisijom inzistira na stajalištu da će cijena desetodnevne vinjete za tranzit biti 15 eura, dok povjerenik za transport Antonio Tajani zahtijeva da njena cijena bude niža, neslužbeno se govori da bi trebala koštati 10 eura.

Kao glavnog krivca za uvođenje sustava vinjeta, kojima je "narušena financijska održivost" servisiranja dugova za autoceste, Vlačič je optužio prijašnju vladu rekavši da bi prihod od naplate cestarina prijašnjim načinom, na naplatnim kućicama, godišnje donosio 40 milijuna eura više, a ovako je stvoren konflikt s EU-om i stranim vozačima.

Članovi Slovenske demokratske stranke u odboru za promet inzistirali su međutim na tvrdnji da vlada u pogledu vinjeta počinje popuštati Europskoj komisiji i to na štetu domaćih vozača kojima bi se cijena godišnje vinjete sa sadašnjih 55 podigla na 95 eura.

Tranzitne vinjete trebale bi se po prijedlogu slovenske vlade uvesti 1. srpnja ove godine.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Hrvatski konzorcij Crotram, sastavljen od tvrtki Končar i Gredelj, ima dobre šanse prodati Sofiji 25 tramvaja vrijednih približno 65 milijuna eura putem direktnih pregovora. Naime, nakon što su oporbeni socijalisti optužili gradonačelnika Sofije za namještanje posla, niti jedan proizvođač nije se htio prijaviti pa je natječaj propao.


Sporni uvjeti plaćanja
Prema zakonu, ukoliko natječaj ne uspije ponuđači putem pregovora mogu nuditi svoj tramvaj, što će se odvijati u idućih mjesec dana, kaže Marijan Wolf, gospodarski savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Sofiji. Premda su vodeći ljudi Gredelja i Končara naglašavali kako su Bugari na natječaju postavili protekcionistički uvjet, prema kojem će odabrati tramvaj koji se već nalazi u nekoj od zemalja EU, što automatski izbacuje Crotram iz utrke, Marijan Wolf koji je direktno uključen u pregovore kaže da to nije istina. "U dokumentaciji nije bilo takvog uvjeta. O tome se samo govorilo. Natječaj u Sofiji bio je apsolutno ispravan", kaže Wolf. Ističe da su "atmosfera linča u Sofiji", ali i netransparentni uvjeti plaćanja razlog zašto se Crotram nije prijavio.U lipnju se u Bugarskoj održavaju parlamentarni izbori slijedom čega su se socijalisti u Sofiji obrušili na konzervativnog gradonačelnika Bojka Borisova optužujući ga za namještanje natječaja. Premda nisu rekli kome bi gradonačelnik mogao pogodovati, nagađalo se da bi to mogao biti Crotram budući da se već probno nalazio na ulicama Sofije te da je uspostavljena suradnja gradova Zagreba i Sofije. Borisov je izjavio da se "građani Sofije neće voziti tramvajima, jer su socijalisti srušili natječaj". "Ne znam koji je razlog neuspjeha natječaja. Nismo dobili nikakvo objašnjenje. Moguće je da je riječ o financijskim problemima Sofije, misli Antun Fabek, predsjednik Uprave Gredelja.

Upitne financije
"Sofija ima osigurana sredstva za kupnju tramvaja", kaže Wolf. Dodaje da propast natječaja daje veliku prednost Crotramu. Siemens, koji se spominjao kao najveći konkurent, navodno ne želi čuti za posao manji od 150 tramvaja. Bombardier, koji je spreman isporučiti 25 tramvaja, traži previsoku cijenu, dok Škoda ne može isporučiti tramvaje u iduće 2 do 3 godine. "Situacija je dobra, vjerujem da će Crotram dobiti posao u Sofiji, smatra Marijan Wolf.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

"Molu su potrebni razumni mehanizmi protiv pritajenog preuzimanja kontrole", upozorila je kompanija u prijedlozima dioničarima, objavljenim na internetskoj stranici budimpeštanske burze u utorak kasno navečer. Ti prijedlozi uključuju odredbu po kojoj bi se u jednom potezu mogao smijeniti samo jedan član upravnog odbora. Ukupno ih ima 13. Mol također planira preskočiti isplatu dividendi radi održavanja 'financijske fleksibilnosti'.

Ruski je Surgut prošli tjedan kupio 21,2-postotni udio u Mol-u od austrijskog OMV-a, što je u Molu ocijenjeno kao neprijateljski potez, proveden bez prethodnih konzultacija s upravom. Dioničari Mola o tim će prijedlozima glasovati na sastanku glavne skupštine zakazanom za 23. travnja. Tom će prilikom razmotriti i produljenje prava na povećanje kapitala do 2014., u odnosu na dosada planirani rok do 2010.

Uprava je također naznačila da je potrebno uvođenje obvezne tročetvrtinske većine pri odlučivanju o smjeni njezinih članova. Predložena je i izmjena propisa kojom bi se dioničare obvezalo na "trenutno identificiranje krajnjeg korisnika njihovog udjela" ako se to od njih zatraži, uz napomenu da će se u protivnom suočiti sa suspenzijom glasačkih prava.



www.poslovni.hr
(Zatvori)