Slična je situacija i među vlasnicima kafića i restorana koji drže 32 lokala.

'Glavni razlog bojkota je katastrofalno loš promet. Obećavali su nam tri puta veću posjećenost. Svaki dan radimo s gubitkom, a da bismo došli na nulu, promet bi morao narasti dvostruko! Za ovako velik centar, s tolikim brojem trgovina, 10.000 ljudi dnevno je ništa. Nalazimo se u teškoj situaciji, vršit ćemo pritisak na menadžment da nam smanji najamninu', požalio nam se jedan od trgovaca koji je želio ostati anoniman jer ga čekaju pregovori s upravom Westgatea.

Cijene najma kreću se od 45-55 eura po kvadratu, koliko se ugovaralo na početku, dok oni koji su zadnji ušli u centar plaćaju 22-23 eura. U odnosu na druge šoping centre u Zagrebu, kaže naš sugovornik, cijena najma je povoljna, ali je neizdržljiva zbog izostanka kupaca.

O izlasku iz Westgatea niti ne razmišlja jer ugovor, sklopljen na pet godina, nema 'povoljnu izlaznu klauzulu' odnosno morao bi platiti skupe penale te ostaviti dućan na čije uređenje je potrošio više od milijun kuna.

Menadžment megacentra kod Zaprešića dosad je tolerirao neplaćanje najamnina u strahu od velikog broja praznih lokala, što bi dodatno srezalo ionako slabu posjećenost. Prije desetak dana ipak su odlučili pokazati zube te su na adrese neplatiša poslali opomene pred tužbu. Međutim, to je kod trgovaca više shvaćeno kao blef nego kao stvarna prijetnja.

Da u Westgateu mnogo toga ne štima, dokazuje i zatvaranje 21 dućana zbog nedostatka minimalnih tehničkih uvjeta, među kojima su i Skandal, parfumerija Martimex, dvije trgovine Lacoste, Calvin Klein Jeans i drugi.

Vlasnik jednog od zapečaćenih dućana, koji nas je također zamolio da mu ne otkrivamo ime i prezime, tvrdi da krivci za to nisu samo trgovci, već i vodstvo Westgatea.

'Nismo zatvoreni zbog nedostataka, već zbog toga što uprava centra ne želi organizirati tehnički pregled. Kako nemamo papir da je pregled obavljen, trgovina ne može raditi. Menadžment je jedini ovlašten da organizira tehnički pregled, ali kako sam centar još ima mnogo toga što nije završeno, a kontrola bi obuhvatila čitav objekt, oni s tim otežu', objasnio nam je ljutiti vlasnik i dodao da s centrom tek treba vidjeti koliku će mu platiti odštetu zbog toga što će mu trgovina biti zatvorena minimalno 30 dana.

Problemi u kojima se nalazi Westgate ne iznenađuju Željka Jegera, predsjednika Udruge zakupaca u trgovačkim centrima. Uz to što mu ne pogoduje teška kriza i pad maloprodaje, lošem dosadašnjem poslovanju, smatra on, kumovalo je i nesnalaženje menadžmenta. Njegove riječi potvrđuje i nedavna rošada na mjestu prvog operativca centra, samo tri mjeseca nakon otvorenja, gdje je Roberta Petrica zamijenio Stjepan Iveljić.

'Uprava nije napravila ništa! Nisu osmislili centar niti su uspjeli organizirati njegov rad. Na ruku im ne ide to što je centar otvoren s tri do četiri godine zakašnjenja i na lošoj lokaciji. Uz to, u Westgate su pušteni mnogi kojima tamo nije mjesto. Oko 30 posto ponude čine trgovci bez iskustva i snažnijeg financijskog zaleđa. Radi se o tvrtkama za koje je to bio prevelik zalogaj i sad su, s obzirom na krizu, pred zidom', misli Jeger.

Priča iz Westgatea, loš promet i neplaćanje najamnine, događa se, prema njegovim riječima, i u ostalim zagrebačkim trgovačkim centrima, s tim da je najteža situacija u King Crossu i Mandiju. Zbog toga je Udruga, koja okuplja oko 60 članova, prema svim 'šopingholičarskim mekama' krenula s dva zahtjeva.

Prvi je da se mjesečna najamnina plaća prema mjesečnom prometu neto, a drugi je da se omekšaju ugovori koji su dosad čvrsto vezali zakupce uz centar bez realne mogućnosti da ga napuste do isteka ugovorenog roka.

'Došla su nova vremena. Prije je bilo važno ući u prostor i pratiti konkurenciju i tad su ljudi na svašta pristajali. Tražimo partnerski odnos jer je ovako čitav teret krize pao na naša pleća', rekao je Jager i dodao da uz najamninu, troškove režija, marketinga i bankovnih jamstava trgovci moraju uložiti i u uređenje prostora, tako da na njihove lokale otpada 30 do 40 posto vrijednosti svakog šoping centra.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kamatna stopa na novu ponudu stambenih kredita bit će niža za 0,25 p.p. te će iznositi 6,75% kod kredita za mlade, odnosno 7,25% za standardni stambeni kredit. Za sve zaprimljene zahtjeve za realizaciju svih vrsta stambenih kredita, Banka (ZSE:ZABA-R-A) neće naplaćivati naknadu u razdoblju od 15. veljače do 15. travnja ove godine.

Ujedno, Banka najavljuje da će za svoje klijente koji imaju redovito primanje na tekući račun u Zagrebačkoj banci sniziti kamatnu stopu na sve postojeće stambene kredite za 0,25 p.p.. Nove kamatne stope primjenit će se za obračunsko razdoblje od 1. svibnja, a riječ je o prvom padu kamatnih stopa na postojeće stambene kredite od 2006. godine.

“Tržišne okolnosti nam omogućavaju još jedan korak u poboljšavanju uvjeta i snižavanju kamate novih stambenih kredita namijenjenih građanima, ali i korak u pojeftinjenju ranije korištenih stambenih kredita za naše klijente. Tome svakako doprinosi i primjerna disciplina u vraćanju tih kredita Zagrebačkoj banci”, rekao je Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kako nam javljaju iz CA, poslodavac i sindikati SITUZ, SSSAH i SHSZUZ dogovorili su smanjenje vrijednosti boda (osnovice za izračun plaća) u iznosu od 5 posto i manjeg dijela materijalnih prava. Odredbe novoga kolektivnog ugovora, koji vrijedi do kraja 2010. godine, primjenjuju se od 1. siječnja ove godine i prema njima će se obračunati plaće zaposlenika za mjesec siječanj.

Kako kažu u CA, potpisivanjem kolektivnog ugovora SITUZ, SSSAH i SHSZUZ pridonijeli su predviđenim uštedama tvrtke na području troškova radne snage, što je Croatia Airlines kao kompanija u većinskom državnom vlasništvu obvezna prema odluci Vlade Republike Hrvatske iz 2009. godine. Novi kolektivni ugovor potvrdio je, ističu pri tom, i senzibilnost navedenih sindikata za otežane uvjete poslovanja tvrtke u dosad najvećoj globalnoj krizi zrakoplovnog sektora.

Uprava izražava nadu da će se, u interesu kompanije i zaposlenika, kroz pregovore i zajedničko nastojanje da se pronađe prihvatljivo rješenje za sve strane, postići dogovor i s preostala dva sindikata - Hrvatskim sindikatom prometnih pilota (HSPP) i Sindikatom kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ) – te tako stvoriti uvjete za nastavak nesmetanog poslovanja kompanije.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Poslije radnog ručka u vili San Martino, Kosor i Berlusconi obišli su vilu Gernetto u obližnjem mjestu Lesmo, gdje nastaje privatno slobodarsko sveučilište, odnosno ostvaruje se još jedan Berlusconijev san. Tu su Berlusconi i Kosor dali zajedničku izjavu. Berlusconi je kazao kako će Hrvatska ući u EU  2011., a Kosor je pozvala talijanskog premijera u Hrvatsku. Berlusconi bi trebao do ljeta doći u Hrvatsku.

Kosor je kazala kako je Italija dala potporu Hvatskoj za ulazak u EU, pa i u rješavanju pograničnog spora sa Slovenijom. Berlusconi je kazao kako premijerka Kosor uživa veliku popularnost u Hrvatskoj jer ima 71 posto birača koji bi je sada podržali, a on ima podršku "samo" 68 posto, pa joj zbog toga zavidi

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader bio je početkom ožujka prošle godine u službenom posjetu Italiji i susreo se s Berlusconijem u palači Chigi, sjedištu talijanske vlade u Rimu. Poslije Sanaderove ostavke, premijerka Kosor odlazi u posjete europskim premijerima, pa je sada red došao na Italiju. Dvije zemlje su 2008. imale ukupnu robnu razmjenu od oko osam milijardi eura i Italija ostaje glavni hrvatski vanjski trgovački partner.

Gospodarski odnosi između Hrvatske i Italije razvijaju se vrlo dobro i u skladu s prijateljskim odnosima dviju zemalja. Prošle godine održano je više susreta hrvatskih i talijanskih gospodarstvenika. Italija još uvijek premalo izravno ulaže u projekte u Hrvatskoj, a današnji sastanak bila je prilika i za razgovore o novom poticaju u ekonomskim odnosima. Berlusconi je, dakako, potvrdio želju Italije za što skorim ulaskom Hrvatske u EU. Kosor je kazala kako će Hrvatska prilagoditi svoje zakone za otvaranje tržišta većim ulaganjima. Dogovoren je skori susret ekonomskih stručnjaka, kao i predstavljanje hrvatskog turizma u Italiji.

Navodno zbog teksta objavljenog u Večernjem listu oko Berlusconijevih vila postojala je opasnost da snimatelji i fotografi ne budu pušteni u vilu Arcore. To se čulo iz pratnje hrvatskog izaslanstva. U Berlusconijevom uredu za tisak opovrgnuli su takvo što i rekli kako u Arcoreu nema mjesta za novinare pa je susret s novinarima i snimateljima održan u vili Gernetto.

U vilu San Martino, gdje će u utorak Berlusconi ručati i razgovarati sa svojom djecom (dvoje iz prvog i troje iz drugog braka) o razdiobi bogatstva nakon rastave s drugom suprugom Veronicom Lario, mogli su samo na trenutak ući TV-snimatelji i fotografi. U njoj Berlusconi dosad nije primao strane državnike. Druga vila, koja je smještena u šumi, odnosno u parku koji ima 350.000 četvornih metara, novinari su prevezeni autobusima, a posjetom premijerke Kosor otvorena je kao sjedište slobodarskog fakulteta. List Giornale, u vlasništvu obitelji Berlusconi, objavio je kako bi dio te vile mogao postati novim prebivalištem talijanskog premijera. Jadranka Kosor bila je prva premijerka koja je posjetila vilu, buduće sveučilište, na kojemu će predavati mnogi državnici, a možda i Jadranka Kosor.

Razgovaralo se o što bržem ulasku Hrvatke u EU, ali i boljim bilateralnim ekonomskim odnosima. Zbog toga je u pratnji premijerke Kosor bio ministar gospodarstva Đuro Popijač. Govorilo se i o suradnji u turizmu, kao i o drugim inicijativama u bilateralnim odnosima. Tijekom zajedničke izjave, dobro raspoloženi Berlusconi pohvalio je premjerku Kosor, koja je kazala kako Hrvatska mora još mnogo učiniti u borbi protiv korupcije i u promjeni pravosuđa. Berlusconi je rekao kako o pravosuđu može dati poneki savjet.

Na kraju zajedničkih izjava, Berlusconi je rekao kako bi rado odgovorao na pitanja, ali su njegovi suradnici zabranili postavljanje pitanja, pa je samo premijerka Kosor dala izjavu za hrvatske novinare, ali opet samo vezanu uz susret s Berlusconijem. Kosor je bila vidno zadovoljna razgovorima s Berlusconijem, koji je, pak, hvalio Hrvatsku za napore koje čini kako bi u EU ušle sve balkanske zemlje. Tijekom zajedničkog fotografiranja, Berlusconi je fotoreporterima kazao: "Pogledajte kako sam smršavio!"

www.seebiz.eu
(Zatvori)

To je pokazala anketa koju smo proveli među bankama, a od njih 33 odazvalo ih se nešto manje od polovice. Na pitanje koliko je pojedinačnih kreditnih zahtjeva banka zaprimila od malih i srednjih poduzetnika u 2009. u usporedbi s prethodnom godinom, banke su uglavnom između ponuđenih odgovora izabrale onaj u rubrici “manje”.

Neke među njima, kao Banka Kovanica, Credo ili Volksbank, odgovorile su da su dobile više zahtjeva malih poduzetnika, a druge, pak, da su ostale na istim razinama, kao Erste banka (ZSE:RIBA-R-A), Raiffeisen banka ili Vaba banka Varaždin (ZSE:BPBA-R-A).

Prema tome, u cjelini gledano, bilo je i manje kredita malom i srednjem poduzetništvu, s manjom prosječnom vrijednošću kredita, odnosno u pojedinim bankama isto ili nešto više.

- Kreditna aktivnost u protekloj godini upućuje na određene znakove usporavanja, a što je i posljedica manje potražnje od klijenata koji su bili oprezniji u donošenju odluke o kreditnom zaduženju - kažu u Erste banci dodajući kako se većina financiranja odnosila na kratkoročno kreditiranje, i to najviše u cilju premošćivanja nelikvidnosti.

Vele kako su poduzeća pod utjecajem nepovoljnoga poslovnog okruženja te neizvjesne dinamike oporavka odgađala dio svojih investicijskih projekata. No isto tako bankari su protekle krizne godine ne jednom isticali kako su rizici kreditiranja, a time i njihovi troškovi, znatno porasli.

Kad je riječ o politici banaka u kreditiranju maloga gospodarstva u 2010. godini, u Privrednoj banci Zagreb (ZSE:PBZ-R-A) navode da će tražiti manje zahtjeve uvjeta i kriterija kreditiranja, u Societe Generale Splitskoj banci, kao i u Volksbank i OTP banci, namjeravaju povećati broj kredita novim klijentima u tom sektoru, u RBA plasmani će ostati na razini 2009. godine, Erste banka će posebnu pažnju posvetiti upravljanju rizicima, u Hypo Alpe-Adria banci ističu da će povećati vrijednosti kredita postojećim klijentima, te da će smanjiti uvjete kreditiranja.

U ovoj godini većina manjih banaka imat će strože kriterije i uvjete kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva. U anketi, između šest ponuđenih odgovora, taj su izabrale i Banka splitsko-dalmatinska i Veneto banka. Isto tako strože uvjete kreditiranja, ali i povećanje broja kredita novim klijentima u sektoru maloga gospodarstva najavljuju Vaba banka Varaždin, Banco Popolare Croatia, Credo banka i Banka Kovanica.

Uz ta dva odgovora, u Hrvatskoj poštanskoj banci (ZSE:HPB-R-A) kažu još i da će povećati vrijednost kredita odobrenih postojećim klijentima. U HPB-u ističu kako je u siječnju 2010. nastavljen trend iz 2009. godine, ali prema planovima, pozitivan trend i povećanje kreditiranja malih i srednjih poduzetnika očekuje se od sredine 2010. godine. Ujedno, u kreditiranju malih i srednjih poduzetnika banke će, osim iz vlastitih sredstava, sudjelovati u programima HBOR-a.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U izvješću D&B ističe kako je hrvatski vanjski dug pojačao ranjivost zemlje na vanjske šokove, poput onih koji su prošle godine zabilježeni u svjetskom gospodarstvu.Kako se navodi, po podacima Hrvatske narodne banke, bruto vanjski dug Hrvatske porastao je u 2008. na 55,9 milijardi dolara i bio je 15,1 posto veći nego u 2007. godine, a D&B procjenjuje da je, usprkos općenito postroženim uvjetima kreditiranja, u 2009. ukupni inozemni dug porastao na 58,8 milijardi dolara. Iz agencije ističu kako se, s obzirom da se u razdoblju obuhvaćenom prognozom ponovno očekuje značajni manjak u državnom proračunu, vlada suočila s dilemom njegova financiranja.

U slučaju eventualnog obraćanja vlade Međunarodnom monetarnom fondu za svoju bi pomoć MMF vjerojatno tražio uvjetovani stand-by aranžman, a ne putem bezuvjetne kreditne linije. Taj bi aranžman vjerojatno uključio zahtjeve MMF-a za bržim tempom konsolidacije proračuna nego što to vlada trenutno ima u planu. To bi pak dodatno produljilo i produbilo recesiju. Alternativa je povratak na međunarodna financijska tržišta, navodi D&B u svom izvješću o Hrvatskoj.  Ističe i kako će visoka razina postojećeg duga rezultirati rastom bruto vrijednosti potreba za vanjskim izvorima financiranja. Pritom se posebno izdvajaju visoke obveze otplate srednjoročnog i dugoročnog duga.Ukupne potrebe vezane za servisiranje duga koji dolazi na naplatu porast će s 32,2 posto ukupne vrijednosti izvoza robe i usluga u 2008. na 45 posto u 2010., što će dodatno pojačati izloženost zemlje previranjima na inozemnim tržištima.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Dodatna zapošljavanja
Za francusku tvrtku Pomagalski, koja se bavi instalacijom opreme za žičare na skijalištima, dodatno rade četiri proizvoda, a za Arevu, koja je lider u energetskom sektoru, šest proizvoda. Time je SJI prvi put u šestogodišnjem poslovanju izašao izvan autoindustrije kako bi disperzirao rizik. “Krizu smo počeli osjećati već u studenome 2008. Tada smo zapošljavali 140 radnika, pa smo prvo otkazali suradnju s njih 20 koje uzimamo preko agencije za privremeno zapošljavanje. Kada su se narudžbe strmoglavile, nismo produžili ugovore na određeno vrijeme 30 radnika te smo skratili radni tjedan za 25 posto. Te smo mjere primjenjivali u veljači i ožujku 2009. godine. U travnju smo vratili puno radno vrijeme i ponovno zaposlili radnike kojima nismo produžili ugovor. Narudžbe nisu bile na razini prije krize, no situacija se poboljšavala. Sada imamo 138 radnika, a s obzirom na nova tržišta, u iduća dva mjeseca zaposlit ćemo ih još desetak”, kazao je Igor Rosandić, izvršni direktor tvrtke. Zaposlenost kapaciteta je oko 70 posto, većinom za 40 proizvoda koje radimo za PSA. No Rosandić najavljuje početak rada na turbokompresorima za Renault, čime bi se proizvodnja SJI-a povećala za 20 posto. “Kontrola službe za kvalitetu kupca je u automobilskoj industriji rigorozna. Renault Nissan ima sustav kontrole po uzoru na japanski koji je najrigorozniji. Naše proizvode ocijenili su gotovo najvišom ocjenom, na što smo jako ponosni”, istaknuo je Rosandić. SJI svoju ukupnu proizvodnju izvozi. U 2008. ukupni prihod bio je 73 milijuna kuna uz dobit od 3,4 milijuna kuna, da bi u 2009. ukupan prihod bio manji od 58 milijuna kuna. Osim zbog pada autoindustrije, SJI je manji prihod u 2009. imao i zbog pada cijene aluminija. “Cijena naših proizvoda prema kupcima korigira se svaka tri mjeseca na bazi svjetske cijene aluminija. Krajem 2008. tona je bila oko 2700 dolara da bi sredinom 2009. pala na 1700 dolara”, kaže Rosandić. PSA vozila se proizvode u Njemačkoj i Francuskoj. U odnosu na 2008. prodaja automobila u 2009. u Njemačkoj je narasla za 22 posto. Njemačka je vlada subvencionirala kupnju novog automobila uz povoljne otkupne cijene starog.

Nova tržišta
Francuzi su napravili nešto slično. Obje su zemlje izašle iz recesije pa sada postupno smanjuju poticaje za autoindustriju. “Vidjet ćemo što će se dogoditi kada ih potpuno ukinu i kako će se to odraziti na naše poslovanje. Vjerujemo da ćemo u 2010. ostvariti bolji rezultat zbog otvaranja novih tržišta”, kazao je Rosandić.

O tvrtki

Odustali od aluminija iz Mostara
Tvornica SJI u Hrvatskoj dio je istoimene francuske grupacije. SJI je aluminij uvozio iz Mostara, no sredinom prošle godine nabava je centralizirana na razini grupe i prebačena na jednog od najvećih proizvođača. Grupa SJI ima dvije tvornice u Francuskoj te po jednu u SAD-u i Njemačkoj. Proizvode dijelove za GM, Volvo, BMW, Hondu...

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Još u siječnju 2008.godine, dakle prije udara krize, Hrvati su kupili 7.263 nova automobila, međutim već za nekoliko mjeseci postali su oprezniji s potrošnjom. U cijeloj 2009.godini u Hrvatskoj je prodano 44.891 osobno vozilo što je 49,1 posto manje nego tijekom 2008.godine. Upravo je tržište automobila među najpogođenijima krizom jer je riječ o investiciji koja se uvijek može odgoditi na neko vrijeme.

U Hrvatskoj je pritom došlo do većeg pada nego u pojedinim europskim zemljama. Naime, dio europskih zemalja kao što su Njemačka i Francuska uvele su poticaje za kupovinu novih automobila kojima su ustvari štitili vlastitu automobilsku industriju.

Poticaji su doista potakli prodaju novih automobila pa je Udruženje proizvođača automobila Europe izvijestilo da je tijekom prosinca u pojedinim europskim zemljama zabilježen značajan rast. Krajem godine prodaja automobila tako je u zapoadnoeuropskim zemljama porasla za više od 30 posto, dok je u novim članicama Europske unije zabilježen pad od 16,7 posto.

Premda Hrvatska nema vlastitu automobilsku industriju koju bi štitila poticajima, ipak gubi na svakom padu prodaje novih automobila. Naime, prosječna porezna davanja na ime posebnog poreza i PDV-a iznose između 20 i 30.000 kuna po prosječnom automobilu od oko 15.000 eura koje uglavnom kupuju Hrvati. Da su građani u siječnju ove godine kupili barem isti broj novih automobila kao i lani, država bi tako na ime poreznih davanja dobila oko 40 milijuna kuna više u proračun. A stručnjaci procjenjuju da će se pad potrošnje zadržati na svim razinama i tijekom 2010. Stoga i ne čudi borba proizvođača za kupce. U siječnju je najviše novih automobila prodao Volkswagen, dok je od modela najprodavanija Opel Astra.

Kada je riječ o regijama najviše novih automobila prodano je u Zagrebu i okolici, 954 ili 36,7 posto. Zagrepčane slijede stanovnici Primorsko-goranske županije koji su u siječnju kupili 252 nova automobila, te Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je prodano 237 automobila.

www.seebiz.hr
(Zatvori)