Time je označio kako će HEP u pregovorima s Ministarstvom gospodarstva tražiti baš toliko povećanje. Hrvatski građani bi konkretan prijedlog povećanja cijene struje trebali doznati za dva tjedna, piše HRT.

Protiv više cijene struje, koja će povući poskupljenje i mnogih drugih proizvoda, danas je progovorio predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.

"Očito je riječ o tome da neracionalnost u poslovanju i brojne nezakonite radnje ovo monopolističko poduzeće podizanjem cijena električne energije pokušava prevaliti na leđa ionako onemoćalih hrvatskih građana i gospodarstva", tvrdi Matijašević.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Dolazimo u Zagreb oko 1. listopada ove godine sa 100 luksuznih limuzina te dva-tri minibusa. Cijene prijevoza bit će iste kao i u Rijeci, gdje radimo već četiri godine, ili u Osijeku, kamo dolazimo 1. travnja. Za pet kilometara vožnje Zagrepčanima ćemo naplaćivati 20 kuna, a za 10 kilometara 40 kuna. Cijena noćne vožnje bit će ista kao dnevna – najavljuje Kosta Minovski, vlasnik tvrtke Taxi Cammeo.

S obzirom na to da 1034 zagrebačka taksista iz Udruge Radio taksi Zagreb svoje usluge naplaćuje sedam kuna po kilometru, a samo start stoji 19 kuna, riječ je, dakle, o gotovo pa trostruko jeftinijoj usluzi.

– Naši taksisti ne igraju šah i karte i ne čekaju da im netko pokuca na prozor. Obrijani su i uredni, nose košulje i kravate, a u dobi su uglavnom između 30 i 50 godina. Radimo na poziv, centrala je svetinja i želimo raditi što više, zato možemo biti tako jeftini. Planiram zaposliti 500 kvalificiranih vozača, isključivo s područja grada Zagreba – kaže Minovski.

Ipak, da bi Minovski ostvario svoj plan u Zagrebu, mora dobiti odobrenje Gradske skupštine.

– U interesu je grada Zagreba da podrži poduzetničke interese, od kojih se očekuje da će poboljšati kvalitetu usluga taksija. Taxi Cammeo pred sobom još ima zakonske zapreke za dolazak u Zagreb, ali najvjerojatnije će biti prihvaćeno da se raskine monopol Udruge Radio taksi Zagreb. U tijeku su pripreme za takvu odluku – kaže Marijan Ključarić iz zagrebačkog Ureda za promet i izgradnju grada.

Udruga Radio taksi, naravno, burno reagira na najave riječkih kolega.

– Ma može taj Kosta svašta planirati, ali razlika između mene i njega je nebo i zemlja – uzrujano kaže predsjednik Udruge Radio taksi Juraj Šnidarić. Upućuje nas na tekstove u medijima koji bacaju sumnju na kvalitetu rada riječkog prijevoznika i prebacuje riječ na smirenijeg glasnogovornika Udruge Zorana Požegu.

– Taxi Cammeo nama nije nikakva konkurencija, oni nisu kvalitetni, pa i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kaže da su u Rijeci kršili koncesijski ugovor. Ne izdaju račune, a tako nisku cijenu mogu imati jer je to cijena po putniku, oni skupljaju u jednoj vožnji više međusobno nepoznatih putnika na raznim lokacijama.

Bi li vama bilo drago da vam se žena i dijete voze u istom taksiju s nekim pijanim mladićima? – pita Požega. Kosta Minovski ne poriče takve optužbe, ali za Zagreb najavljuje drugačije izdanje.

– Istina je da smo skupljali putnike na raznim lokacijama u jednoj vožnji, ali to je bilo izričito na njihov zahtjev.

Nitko ne može prisiliti putnika da uđe u taksi ako ne želi. Nekad su nas i molili za to, bilo je trudnica, oboljelih od epilepsije... U Zagrebu nećemo to raditi jer ćemo imati sto taksija, u vrijeme kad smo tako radili imali smo samo desetak taksija, to se radilo u otežanim uvjetima, kad je kiša, snijeg, špica... – kaže Kosta Minovski.

Ističe da je i u Rijeci bilo pritisaka na njegovu tvrtku u samim počecima, ali da su građani odabrali njih.

Za mišljenje o tvrtki Taxi Cammeo upitali smo gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela.

– Istina je da smo od građana imali pritužbe na tvrtku Taxi Cammeo kao i na neke druge taksiste koncesionare, da uzimaju više međusobno nepoznatih putnika s različitih lokacija na istu vožnju. To je zakonski nedopustivo i mi smo ih upozoravali. Ali što se svega drugog tiče, njihova usluga je na dobroj razini – kaže Obersnel.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ukupni iznos neplaćenih dospjelih obveza pravnih i fizičkih osoba tako je krajem prosinca premašio je 27,1 milijardu kuna, i u odnosu na mjesec prije povećan je za 1,3 milijarde kuna, a na godišnjoj je razini, u odnosu na prosinac prethodne godine, veći za 8,6 milijardi kuna ili za 46,6 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA) objavljeni u najnovijoj publikaciji "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore.

Time je nastavljen negativan trend kretanja u području likvidnosti i solventnosti realnog sektora gospodarstva započet prije godinu i pol.

Tako visoko rastuća nelikvidnost realnog sektora gospodarstva nije zabilježena unatrag deset godina, što se direktno odražava na smanjenje ukupne gospodarske aktivnosti, a u tom kontekstu i na tržište rada, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK.

U prosincu je nastavljen kontinuirani 17-mjesečni trend rasta insolventnosti pravnih osoba.

Dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba u prosincu su iznosile 21,99 milijardi kuna i u odnosu na prethodni mjesec veće su za 1,2 milijarde kuna, dok je na godišnjoj razini u odnosu na prosinac 2008., ukupni iznos dospjelih nepodmirenih obveza pravnih osoba na kraju istog mjeseca 2009. godine bio je veći za 7,6 milijardi kuna ili za 52,6 posto.

Broj insolventnih pravnih osoba, kojih je u prosincu bilo 26.997, veći je za 801 u odnosu na studeni, a u odnosu na prosinac 2008. veći je za njih 6,6 tisuća ili za 32,6 posto.

Kod insolventnih pravnih osoba u prosincu prošle godine bilo je 48.454 zaposlenih, što je za 2,7 tisuća više nego u prethodnom mjesecu, a za 16,1 tisuću ili za 49,7 posto više nego u prosincu 2008.

Kod fizičkih osoba (obrtnika) na mjesečnoj je razini, u prosincu u odnosu na studeni, iznos nepodmirenih naloga za plaćanje porastao za 90,4 milijuna kuna, na ukupno 5,1 milijardu kuna. U odnosu pak na prosinac 2008. iznos nepodmirenih naloga fizičkih osoba u istom je mjesecu prošle godine bio veći za 25,4 posto ili za 1,04 milijarde kuna.

Krajem prosinca bilo je 37.031 insolventnih obrtnika, što je za njih 540 više nego u studenom, a na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2008., broj insolventnih fizičkih osoba veći je za njih gotovo pet tisuća ili za 15,6 posto.

Kod insolventnih obrtnika na kraju prošle godine bilo je 24.526 zaposlenih ili 257 više nego u studenom, a za gotovo za 19,6 posto ili za četiri tisuće osoba više nego u prosincu 2008.

U insolventnim gospodarskim subjektima (pravnim i fizičkim) zaposleno je ukupno oko 73 tisuće radnika, što je za oko 38 posto ili za oko 20 tisuća radnika više nego godinu dana ranije.

Pod pretpostavkom da se nepovoljne tendecije kretanja u domeni nelikvidnosti nastave u dužem razdoblju, i ta su radna mjesta ugrožena, upozoravaju analitičari HGK.

Podaci Fine pokazuju da su u prosincu nepodmirene obveze za poreze i doprinose pravnih osoba iznosile 10,9 milijardi kuna, pri čemu je zabilježena nešto sporija dinamika rasta na godišnjoj razini (48,9 posto) u odnosu na ukupno nepodmirene obveze (52,6 posto), no njihov udio u strukturi ukupno neplaćenih obveza ostaje visokih 49,6 posto.

U strukturi nepodmirenih obveza po djelatnostima situacija se ne mijenja i dalje dominiraju četiri djelatnosti sa udjelom od oko 83 posto ukupno nepodmirenih obveza - udio trgovine je 35,5 posto, prerađivačke industrije 22,6 posto, građevinarstva 13,8 posto i poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga 11,3 posto.

www.business.hr

(Zatvori)

EBITDA Grupe HT-a (ZSE:HT-R-A) prije jednokratnih stavki smanjila se za 3,8% na 3.859 milijuna kuna kao rezultat nešto većeg pada prihoda u odnosu na pad troškova. Marža EBITDA-e u 2009. iznosila je 45,3% (2008: 4.009 milijuna kuna uz maržu od 45,6%).

Dobit Grupe iz redovnog poslovanja (EBIT) smanjila se za 11,9% na 2.294 milijuna kuna, uz operativnu maržu od 26,9% (2008.: 2.602 milijuna kuna, marža 29,6%), kao rezultat kretanja EBITDA-e i porasta amortizacije.Stabilnost poslovanja i njezin značaj za gospodarstvo očitovali su se u činjenici da su se prihodi smanjili za 3,1% na 8.517 milijuna kuna (2008.: 8.791 milijun kuna), usprkos tomu što se hrvatski BDP smanjio za 5% u 2009. godini prema podacima Ministarstvu financija RH.

Od smanjenja prihoda Grupe u iznosu od 274 milijuna kuna, 207 milijuna kuna rezultat je smanjenja prihoda TMobilea od 5,0%, do kojega je najvećim dijelom došlo u drugoj polovici godine kao posljedica recesije i novih Vladinih poreza (uvedenih 1. kolovoza 2009.). Kao i prethodnih godina, prihodi od nepokretne telefonije i veleprodaje smanjili su se za 10,2%, odnosno 3,3%.

Međutim, prihodi od internetskih usluga povećali su se za 27,7% na 1.145 milijuna kuna, čime je istaknuta vrijednost koju potrošači vide u širokopojasnim i povezanim uslugama kao što je MAXtv, osobito tijekom recesije.

Uprava i Nadzorni odbor HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. predlažu distribuciju dividende dioničarima u iznosu od 2.788.304.616,75 kuna te raspodjelu 759.913.016,51 kune u zadržanu dobit. Dividenda u iznosu od 34,05 kuna po dionici bit će isplaćena 17. svibnja 2010. godine. Ukupni iznos od 3.548.217.633,36 kuna predstavlja zbroj neto dobiti HT-a d.d. u 2009. godini u iznosu od 896.079.447,08 kuna, zadržane dobiti iz ranijih razdoblja u iznosu od 30.044.477,94 kuna i zadržane i neraspoređene dobiti u ukupnom iznosu od 622.093.708,24 kune nastale temeljem Sporazuma o pripajanju potpisanog 29. listopada 2009. godine između T-Mobilea Hrvatska d.o.o. i HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. te upisanog u sudski registar 31. prosinca 2009. godine. Dividenda će biti isplaćena dioničarima upisanim u Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) na dan Glavne skupštine, planirane za 21. travnja 2010. Dividenda će biti isplaćena 17. svibnja 2010.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Jurčić kaže da ako Friščić ili bilo tko drugi ima neke druge prijedloge, da ih javno predloži i Skupštini dioničara i Nadzornom odboru.

"I za sada jednostavno nastojimo stvoriti takav sustav koji neće dopustiti radnje koje će biti štetne za Podravku (ZSE:PODR-R-A) i mislim da to nikomu ne može smetati, te da su time zadovoljni i vlasnici i radnici Podravke, odgovarajući na Friščićeve navode da novi “nadzornici” rade u smjeru prodaje državnih 26 posto dionica, Jurčič je ustvrdio kako se ne provodi nikakva privatizacija.

"Friščić zna za moj stav da sam protiv daljnje privatizacije državnog portfelja, već da smatram kako, pogotovo u slučaju Podravke, država treba uspostaviti kontrolne mehanizme koji bi spriječili radnje koje su događale u Podravci, a koje su oštetile tu tvrtku," smatra Jurčić.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prema procjenama s kojima je složan i regulator, Hrvatskoj poštanskoj banci hitno je potrebno barem pola milijarde kuna. Za neometano poslovanje u idućih godinu i pol do dvije bit će pak potrebno još najmanje toliko.

Č. Maletić, HPB Č. Maletić, HPB Dok se u javnosti vrte priče o zainteresiranim investitorima za HPB, najveće nade dosad su se polagale u Europsku banku za obnovu i razvoj. Kako doznajemo, međutim, pregovori s EBRD-om ne idu glatko te nije sigurno ni da će dubinska analiza poslovanja planirana za kraj ovog ili početak idućeg mjeseca uistinu otpočeti. Od 30-ak banaka koje se bore za svoj udio tržišnog kolača, najlošije mjesto na ljestvici pokrivenosti kapitalom ima upravo HPB. Stopa adekvatnosti kapitala, jedan od pokazatelja otpornosti i stabilnosti, krajem prosinca iznosila je 10,13 posto što je tik iznad zakonskog ruba. S EBRD-om su pregovori, kako saznajemo, zapeli na cijeni. EBRD je navodno spreman kupiti udio u vlasništvu po isključivo nominalnoj cijeni, neovisno o rezultatima 'due diligencea'.

U korist takvoj pregovaračkoj poziciji idu afere i iskazani gubitak banke, no tvrdi pristup naišao je na veliko negodovanje vlasnika. EBRD navodno traži i da nakon dogovorenog razdoblja (unutar 10 godina) država izađe iz većinskog udjela u HPB-u, što u ovom trenutku vlasniku nije prihvatljiva opcija."EBRD je konzervativna i spora institucija. Čak i da danas uđe u HPB, a pregovora praktički i nema, do dokapitalizacije bi prošlo četiri do šest mjeseci, što HPB ne može čekati", kaže nam izvor blizak HNB-u. Kao potencijalni novi vlasnik nedavno se spominjao španjolski Santander. Neslužbeno, iz Vladinih krugova, doznajemo da Španjolci nisu uputili ponudu. Interes je iskazao i francuski Societe Generale, koji bi akvizicijom HPB-ovog udjela i eventualnim spajanjem sa Splitskom bankom koja je već u njegovom vlasništvu postao druga po veličini banka u Hrvatskoj. Međutim, i ta je kombinacija malo vjerojatna jer i SG svoj ulazak uvjetuje privatizacijom HPB-a.
 
Ministar Šuker je među državnim tvrtkama i fondovima čini se opet 'upecao' pomoć Neslužbeno, iz izvora bliskih Nadzornom odboru, saznajemo da će se, bez obzira na pregovore sa strateškim partnerom, dokapitalizacija obaviti u prvom tromjesečju 2010., za što je ostalo još svega mjesec i pol. Ministar Ivan Šuker navodno je među državnim tvrtkama i fondovima ponovno pronašao mogućnost za hitno poboljšavanje kapitalne slike, a spominje se iznos od 300 milijuna kuna. Predsjednik NO-a banke Zdravko Marić tu informaciju nije želio komentirati, kao ni predsjednik Uprave Čedo Maletić koji je nakon raščišćavanja 'repova' bivšeg vodstva morao iskazati 446,6 milijuna kuna gubitka u prošloj godini.

S prvim danom travnja na snagu stupa nova, viša stopa adekvatnosti kapitala od 12 posto, no po novom obračunu viša stopa neće donijeti veliki val dokapitalizacija već će novi način izračunavanja u prosjeku povećati prosječnu kapitaliziranost sustava za dva postotna boda na oko 17 posto. Tu sreću, međutim, ne dijeli i HPB kojem su simulacije pokazale da novim formulama može profitirati tek 0,5 postotna boda. Državi ne preostaje ništa drugo već se konačno početi ponašati kao pravi vlasnik i pojačati napore da kapitalno osposobi banku jer 'status quo' u uvjetima rastućeg tržišta HPB-u znači neminovan pad.

Pod pritiskom

Na zadnji dan 2009. država je potiho HPB-u uplatila 100 milijuna kuna hibridnog depozita. Svaki po polovicu, novac su skupili Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja nuklearnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Bez te hitne infuzije, iskazivanje gubitaka srušilo bi adekvatnost kapitala državne banke ispod minimalnih 10 posto. Iako su prošle godine u dva navrata 'ugasili požare', hibridni instrumenti za banku su iznimno skupi izvor financiranja; Croatia osiguranju i Croatia Lloydu kamata na hibridni depozit iznosi oko 11 posto, dok novogodišnje uplate HPB stoje oko 6 posto.

Kapitaliziranost

Rekorder Primorska banka
Prosječna kapitaliziranost banaka kreće se oko 15,7 posto što je gotovo dvostruko više od europskih institucija. Bolje od HPB-a, no ispod granice od 12 posto koliko priželjkuje vidjeti HNB, su Credo banka s 10,47, Imex banka s 11,54, Croatia banka s 11,82 te Centar banka s 11,84 posto. Dvije najveće, Zagrebačka i Privredna banka Zagreb imaju imaju stopu SAK-a 17,38, odnosno 16,21 posto. Apsolutni rekorder po adekvatnosti kapitala je Primorska banka s 38,29 posto.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kako napominju u Cehu ugostitelja Hrvatske, dio ugostitelja već je ishodovao nova rješenja, odnosno napravio preinake u lokalima, no većina ih ipak čeka travanj, kad će otvoriti terase, na kojima će pušenje, bez obzira je li riječ o restoranu ili kafiću, biti dopušteno.

Kad goste ljeto potjera na terase, ugostitelji se planiraju pozabaviti unutarnjim preinakama i novim dozvolama za rad, ili će, kako se može čuti među njima, potkraj ljeta »tražiti izmjene zakona«, već viđeno.

Do 9. travnja, podsjetimo, pušenje je dopušteno u svim objektima koji uslužuju isključivo pića, dok je u objektima u kojima se uslužuje i hrana pušenje dopušteno samo u fizički odvojenom prostoru u kojem se poslužuje samo piće, dakle na šanku, ili u zasebnim zatvorenim prostorijama, ako ih lokal ima.

Što se tiče kafića unutar trgovačkih centara, sada im je dopušteno pušenje ako su »odijeljeni od samog prostora trgovačkog centra«, dakle prolaza, hodnika, trgova i šetnica. Znači li »odijeljeni« »ograđeni«, nije pojašnjeno, pa se u većini kafića u trgovačkim centrima puši u unutrašnjim dijelovima, a na stolovima koji »vire« na prolaze i trgove centara, pepeljara nema. Nakon isteka prijelaznog roka, međutim, i ti će kafići morati zadovoljiti nove uvjete.

A novi uvjeti kažu kako će se kafić manji od 50 četvornih metara moći proglasiti pušačkim u cijelosti, uz prethodno zadovoljavanje određenih uvjeta, a lokali veće površine će morati osigurati prostor za pušenje.

To će morati biti sa četiri strane ograđen prostor, računajući zidove s prozorima, fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora, s kliznim vratima koja se samostalno zatvaraju.

Neće smjeti biti manji od deset četvornih metara, uređeni tako da iz njih ne bude moguć protok zraka onečišćenog duhanskim dimom u drugi prostor.

Morat će biti opremljeni sustavom za filtriranje i ventilacijskim sustavom kojim, kaže zakon, mora biti osiguran dovod zraka iz otvorenog prostora ili pak iz zatvorenog prostora u kojemu je pušenje zabranjeno.

Prostor za pušenje neće smjeti zauzimati više od 20 posto ukupne površine prostora za usluživanje u ugostiteljskim objektima, neće smjeti biti namijenjen prijelazu u druge prostore, a u njemu neće biti usluživanja hrane i pića.

Drugim riječima, bit će to »kabine« ili posebne prostorije koje se mogu u potpunosti zatvoriti, a u koje konobar neće ulaziti, što znači da će gost u njima moći konzumirati hranu i piće ako ih tamo – sam odnese.

Takav prostor za pušenje, kaže zakon, moguće je uvesti u svim vrstama ugostiteljskih objekta, dakle i u restorane, barove, catering objekte i, dakako, kafiće.

Što se tiče kafića manjih od 50 »kvadrata«, koji neće moći izdvojiti deset četvornih metara za pušenje, oni se mogu proglasiti pušačkima u cijelosti, uz uvjet da imaju ventilacijski sustav koji omogućuje najmanje deset izmjena zraka na sat, i filter koji će »udisati« dim.

Takav će kafić, osim toga, morati biti oblijepljen »sredstvima promidžbe spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda – plakatima, lecima, naljepnicama«, kaže zakon.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Umjesto prvotne volje da preuzme (tek) 2,3 milijarde kuna odnosno za toliko prebije dugovanja i obveze koje brodogradilišta imaju prema državi, a uključuju procesuirana jamstva, kao i kredite izdane po državnim jamstvima te druge obveze, Vlada sada ide na maksimum – škverovima će se »oprostiti« 8,033 milijarde, upravo onoliko koliko su sama brodogradilišta procijenila da im vrijede nekretnine.

Razlika je pozamašna što bi šest domaćih brodogradilišta trebalo učiniti atraktivnijim za ulagače nego je to bio slučaj u prvom, propalom licitiranju. S državnim prebijanjem dugova, naravno samo na papiru, riječki »3. maj«, izuzmemo li istarski škver, financijski gledano postaje najbolja »udavača«. Drugo je pitanje postoji li za riječke navoze kupac koji ima (o)siguran posao gradnje brodova.

Koliko će u ovom krugu potencijalni kupce trebati uložiti u neki od domaćih škverova pokušali smo doznati od ljudi iz samih brodogradilišta.

Riječki škver rekorder je po visini državnog obeštećenja za pomorsko dobro i druge izvlaštene nekretnine odlukom Vlade iz 2000. godine. S iznosom od 3,2 milijarde kuna »3. maj« je, praktički, u potpunosti saniran i očišćen od obveza.

Preostaje još oko, prema našim izvorima, 500-ak milijuna kuna potpora, uglavnom u vidu subvencija, koje je škver dobio od ožujka 2006. godine u što su uključeni i ekvivalenti izdanim državnim jamstvima. I to je u ovom trenutku, navodno, ukupni trošak restrukturiranja »3. maja«.

Kupac je natječajem dobio mogućnost da sam odredi koliko će preuzeti »starih repova« i u toj varijanti, logično, proći će »jeftinije« pod račun onih 40 posto vlastitog doprinosa u troškovima restrukturiranja.

U slučaju da ulagač želi svježi start, dakle da država preuzme sve osim dugova prema kooperantima koji vjerojatno iznose stotinjak milijuna kuna, za »3. maj« trebat će, uz 1 kunu, uložiti još oko 62 milijuna dolara, što je cijena jednog i pol tankera nosivosti 51.800 tona.

Prema izjavama direktora »Kraljevice« Irvina Badurine, ukupne obveze ovog najstarijeg, ali i po proizvodnim mogućnostima najfleksibilnijeg škvera, penju se na blizu milijardu kuna, točnije 970 milijuna kuna.

Umjesto ranijih 88 milijuna kuna,Vlada je sada odlučila za vrijednost isknjiženog pomorskog dobra »prebiti« 368 milijuna kuna, pa se troškovi restrukturiranja »Kraljevice« smanjuju na 600 milijuna kuna.

Kupčevih 40 posto, u tom slučaju, iznosilo bi oko 33 milijuna eura odnosno 45 milijuna dolara, a u slučaju da zatraži od države da pokrije i te dubioze, budući vlasnik trebao bi uložiti oko 70 milijuna dolara.

Kod »Brodotrogira« ukupne obveze iznose blizu 2 milijarde kuna. S »prebijanjem« u iznosu od 634 milijuna kuna, ti troškovi restrukturiranja svode se na 1,3 milijarde kuna.

Interne su procjene u trogirskom škveru da će potencijalni kupac morati uložiti osamdesetak milijuna eura, osnosno oko 110 milijuna dolara. »Brodosplit« je novim izračunom procjene vrijednosti pomorskog dobra prošao daleko bolje od onog što mu je, navodno, nuđeno u prvom krugu kada se špekuliralo da je u pitanju tek oko 450 milijuna kuna. Sada se to obeštećenje podiglo na 2,7 milijardi kuna.

To, za razliku od »3. maja«, splitskim brodograditeljima ipak ne podmiruje sve obveze jer ostaje još, naime, oko 1,2 milijarde kuna kredita pokrivenih državnih jamstvima i procesuiranih jamstava te drugih dugovanja, uz još dodatnih 600 milijuna kuna izdanih subvencija i ekvivalenta izdanim državnim jamstvima.

Tako se sveukupni troškovi restrukturiranja najvećem hrvatskom škveru penju na 1,8 milijardi kuna što znači da bi udio potencijalnog kupca, kao vlastitog doprinosa, iznosio oko 720 milijuna kuna odnosno 1,2 milijarde kuna (226 milijuna dolara) ukoliko ne želi preuzeti stare dugove.

Splitsko Brodogradilište specijalnih objekata prodaje se za 18,16 milijuna kuna, po nominali, a procjene su u »Brodosplitu« da bi vlastiti doprinos budućeg kupca za ovaj mali škver iznosio oko 10 milijuna eura (13,7 milijuna dolara).

www.seebiz.eu
(Zatvori)