Kako doznajemo, rezultati su mogli biti i gori u slučaju da se glavni grad Grčke nije povukao prije pokretanja istraživanja.Kriteriji ocjenjivanja bili su kvaliteta ponude javnih prijevoznika, kvaliteta transfera i kvaliteta informacije te cijena karte. Glavni grad Republike Hrvatske jedino je u segmentu cijene uspio ostvariti zadovoljavajući rezultat, iako iz HAK-a poručuju kako se te rezultate treba uzeti s oprezom jer je isključivo nizak standard države odgovoran za niske cijene. Ali i te niske cijene prelaze platežnu sposobnost građana.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

U 2008. kompanija je od prodaje 25-postotnog udjela u toj tvrtki ostvarila prihode u visini 9,2 milijarde franaka.

Proizvođač instant kave Nescafe, juha Maggi, dojenačke hrane Gerber i vode Perrier ostvario je u prošloj godini stopu organskog rasta prihoda, koji ne uključuju akvizicije i fluktuacije valutnih tečajeva, u visini 4,1 posto, nadmašivši time Unilever i Danone ali i očekivanja analitičara koji su prognozirali stopu rasta od 3,9 posto.

Snažna potražnja za čokoladom, instant kavom i proizvodima za kućne ljubimce poduprla je ukupne neto prihode u prošloj godini koji su iznosili 107,6 milijardi franaka.

U kompaniji ističu da je izvedba bila "ujednačena u svim kategorijama proizvoda i u svim regijama". U Nestleu navode da su u prošloj godini smanjili troškove za više od 1,5 milijardi franaka.

Kompanija očekuje da će u ovoj godini njezino poslovanje s hranom i pićima zabilježiti više stope organskog rasta nego u 2009., što su analitičari protumačili kao 'opreznu' prognozu, budući da je u dugoročnim prognozama navedena stopa rasta od pet do šest posto.

Predložena je isplata dividende u visini 1,60 franaka po dionici.

www.business.hr

(Zatvori)

Za dokapitalizaciju postoje modeli javne i privatne ponude. U prvom slučaju većinski vlasnik biti će onaj tko u luku uđe sa svojim kapitalom i ponudi veću cijenu dionice, dok se, kako tvrde u Radničkom vijeću Luke Ploče (ZSE:LKPC-R-A), u slučaju odabira natječaja privatnom ponudom može ići na ciljane fondove poput Mirovinskog ili Braniteljskog fonda, gdje nitko ne može imati više od deset posto udjela u poduzeću.

Predsjednik vijeća Ante Brljević naglašava da je riječ o neophodnom procesu, a kako krajem svibnja završavaju radovi na izgradnji kontejnerskog terminala, potreban je veliki novac za njegovo opremanje. Zbog toga se Uprava odlučila na prodaju pojedinih dioničkih društava, a prvo će se prodati Luka Gradnja.

Osim iz vlastitih sredstava, novac potreban za prekrcajne dizalice i drugu opremu može se nabaviti i putem kredita i dokapitalizacijom. Uprava poduzeća zajedno s Radničkim vijećem i lučkim sindikatima vrši pritisak na Vladu RH da se radnici obeštete u dionicama.

Lučki radnici dobili su dionice u vrijednosti od samo 6000 tadašnjih DEM-a, što znači da nisu iskoristili zakonsko pravo od 20 tisuća DEM-a. U vlasničkoj strukturi Luke Ploče najveći udio trenutno ima država, koja preko Fonda za privatizaciju i Mirovinskog fonda kontrolira blizu 62 posto dionica.

Lučka uprava Ploče i Luka Ploče d.d. potpisali su dva koncesijska ugovora, za kontejnerski terminal i za terminal rasutih tereta, dok se uskoro očekuje potpisivanje produžetka koncesije na tzv. staru luku. Ugovori su potpisani na rok od maksimalno 45 godina, što će ovisiti o lučkim ulaganjima u daljnje faze izgradnje terminala.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Građani žele pomoći djeci koja žive u teškim životnim uvjetima i na ovaj način'", kažu iz UNICEF-a. Ističu da je trenutno na Haitiju najvažnije svoj djeci omogućiti hranu i krov nad glavom. Svako nađeno dijete je potrebno identificirati i registrirati.

Nakon toga lokalne će službe krenuti u potragu za obiteljima i mogućim skrbnicima koji bi mogli u Haitiju pružiti trajnu skrb za djecu bez roditelja. Tek ako se iscrpe mogućnosti lokalnoga zbrinjavanja djece, lokalne će službe razmatrati opcije međunarodnoga posvojenja.

No, sve i da haićanske vlasti omoguće posvajanje, Hrvatima to ne bi bilo dozvoljeno. Hrvatska, naime, nema međudržavni sporazum s Haitijem, a nije ni potpisnica haške Konvencije o zaštiti djece i suradnji u odnosu na međunarodno posvojenje. Tom konvencijom iz 1993. godine određuje se postupak kojim se regulira međunarodno posvojenje, dakle ono u kojem se dijete premješta iz jedne države u drugu državu, ali i prvi puta omogućuje priznanje međunarodnog posvojenja među državama bez potrebe provođenja postupka priznanja.

Hrvati zbog toga mogu posvajati djecu samo iz onih zemalja koje nisu među 77 zemalja potpisnica spomenute konvencije. Oni malobrojni u Hrvatskoj koji se odluče na posvajanje djeteta iz strane zemlje najprije će morati kontaktirati neku od stranih agencija za posvajanje. To je izuzetno rizično jer su malobrojne one koje rade na legalan način, dakle na način da klijentima ne prodaju djecu i slično. Uostalom, usvajanje djeteta iz strane zemlje košta. Potrebno je platiti agenciji za osvajanje, tu su i različite takse, ali i eventualni odlazak u djetetovu domovinu.

"Nije problem ako se obraćate registriranim agencijama koje imaju dozvolu svojih ministarstava za obavljanje te djelatnosti. U tom slučaju ih provjerava država", rekla je državna tajnica Dorica Nikolić za tportal. Nije kazala koliko djece iz inozemstva je do sada posvojeno u Hrvatskoj, no kazala je da je taj broj 'vrlo malen'.

Procedura posvajanja djeteta iz inozemstva ovisi o zakonima i socijalnoj službi zemlje u koju se odlazi po dijete. Možda je to razlog zbog kojeg se strani državljani vrlo rijetko odlučuju za posvajanje djeteta iz Hrvatske. Za njih ovdje vrijede ista pravila kao i za hrvatske državljane - duga i komplicirana procedura s neizvjesnim ishodom. No zanimljivo je kako stranci u Hrvatskoj uglavnom posvajaju teško bolesnu djecu, kojima je šansa za posvajanje unutar Hrvatske gotovo ravna nuli. U 2008. godini, tek je troje djece iz Hrvatske, od 1.200 koliko ih je trenutno po Domovima za nezbrinutu djecu, posvojeno u inozemstvo.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ovaj jedini zainteresirani kupac Jadranske pivovare i vlasnik licencije za pivo “Kaltenberg” odustao je od putovanja u Split jer su iznenada iz Uprave slovenske Pivovarne Laško (LJSE:PILR), inače većinskog vlasnika Jadranske pivovare, otkazali dolazak svojih predstavnika koji su princu Luitpoldu trebali prezentirati poslovne knjige i bilance dalmatinske pivovare.

Iz izvora bliskih bavarskom princu doznajemo kako nisu iznenađeni otkazivanjem sastanka. Kako nam je rečeno, slovenski vlasnici “manevriraju u svim pravcima” kako bi “ohladili” Luitpolda od namjere da kupi splitsku pivovaru.

Ako je vjerovati najavama iz Uprave “Laškog”, novi termin susreta s Luitpoldom Bavarskim sazvan je za idući tjedan, a razlog nedolaska je prodaja trgovačkog lanca Mercator (LJSE:MELR) čiji je Slovenska pivovarna suvlasnik. Goran Domjanović, povjerenik sindikata PPDiV (Sindikat zaposlenh u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi), kaže nam kako slovenski vlasnik ovakvim potezima kupuje vrijeme.

- Slovenci samo deklarativno prodaju Jadransku pivovaru, a sve rade kako bi je doveli u stečaj. Ni u jednom glasilu nije objavljen natječaj za prodaju, kao ni cijena. Bez sumnje, namjera vlasnika je otjerati kupce, proglasiti stečaj, a teren pivovare pripremiti za prodaju. Da je tako najbolje govori činjenica kako pivovara ima sirovina za prozvodnju za samo dva mjeseca i onda smo na koljenima. Dolazi nova sezona, a iz Uprave pivovare nitko ne pregovara sakupcima - kaže radnik i sindikalist Domjanović.

- Podržavamo princa i svakog kupca koji nas želi preuzeti i nastaviti proizvodnju. Ova muka sa Slovencima više nema smisla - dodao je sindikalni čelnik.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Miljenko Dorić (HNS) izračunao je da bi se sa 10 kuna po metru četvornom godišnje moglo ubrati milijardu kuna što je na tjednoj razini 20 milijuna kuna. Podsjetio je da upravo 20 milijuna kuna Vladi nedostaje da bi isplatila odštete seljacima čije je žito pokradeno u Đakovštini (ZSE:DKVS-R-A).

Predstavljajući zakon, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Dražen Bošnjaković  kazao je da će se njime regulirati titular vlasništva na 100 milijuna četvornih metara.

Riječ je, kaže Bošnjaković, o zemljištu koje je ostalo neprocijenjeno u pretvorbi. To zemljište nije ušlo u temeljni kapital poduzeća. Vladi, kaže, nije cilj zakomplicirati poslovanje turističkih poduzeća, već im omogućiti da mogu upravljati svojim vlasništvom.

A zemljište koje nije ušlo u temeljni kapital kampova i hotela ući će u vlasništvo države i lokalne samouprave, ali to zemljište se neće moći prodavati. I njime će na temelju neposrednih koncesija upravljati kampovi i hoteli.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Funkcije komunikacija, informacija, usluga, postaju nezamislive  bez tog medija i čine im život lakšim. Gotovo 1,3 milijuna ljudi oslanja se na pretraživanje, barem se djelomično informira na Internetu, koristi elektronsku poštu, a oko 850 tisuća građana su i  korisnici društvenih mreža. Razvoj i korištenje Interneta ima velike i gotovo nesagledive učinke na pojedinca i društvo u cjelini a život „internauta“ se svakim danom mijenja.

Zanimljivo je da, iako većina korisnika Internet koristi za pretraživanje, najčešće korištena Internet usluga je informiranje o dnevnim događajima a slijedi usluga korištenja elektronske pošte i društvenih mreža. Za dnevno informiranje Internet  koriste (više od prosjeka) u Istri, Primorju, Dalmaciji (od 30 do 40%), dobna skupina od preko 45 godina starosti (42 do 69%) i korisnici s visokim obrazovanjem (34%).

Po penetraciji računala u kućanstvu u zemljama centralne i istočne Europe ispred nas je Slovenija (76%), Austrija (72%) i Estonija (69%), a iza slijede Latvija (65%), Srbija (59%), Litva (55%), BiH te  Slovačka (po 54%), Mađarska 51%, Češka (45%), Rumunjska (41%), Ukrajina (345), Bugarska (31%).  Priključak na Internet ima oko 57% kućanstava. Najviše priključaka imaju kućanstva u Zagrebu s okolicom (61%).

Kao poslužitelj Interneta dominira T- Com (72%), slijede  Optima / Optinet te B-NET - svaki po oko 6%, Iskon Internet i CARNET -  svaki po oko 5%, dok svi ostali čine oko 6 do 7%. Internet se od kuće nešto više od prosjeka koristi u Istri s Primorjem, Dalmaciji i Zagrebu s okolicom (između 52 i 55%). Na poslu pak nešto više korisnika ima kod građana iz Istre s Primorjem, Dalmacije i kod dobne skupine od 35 do 44 godine (oko 26%).

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Stjecanje vlastitih dionica (ZSE:ZABA-R-A) planira se u razdoblju od dana objave ove informacije do kraja veljače 2010. godine s mogućnošću produljenjenja navedenog roka, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.  Zagrebačka banka d.d. namjerava steći vlastite dionice do ukupnog iznosa od  7.678.500,00 kn.

www.seebiz.eu
(Zatvori)