Korisnik kredita je HBOR, a Erste & Steiermaerkische bank, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Societe Generale-Splitska banka i Zagrebačka banka su vodeći mandatirani aranžeri i kreditodavatelji, dok je Privredna banka Zagreb ujedno agent kredita.Kredit se odobrava za financiranje mjera Vlade za gospodarski oporavak i razvitak od 14. siječnja po Modelu A - model financiranja održivih gospodarskih projekata uz aktivno sudjelovanje države u sufinanciranju kreditnih plasmana banaka.Ukupan iznos od dvije milijarde kuna koji domaće poslovne banke odobravaju HBOR-u osiguran je oslobađanjem sredstava poslovnih banaka temeljem Odluke HNB-a od 3. veljače kojom je HNB smanjila stopu obvezne pričuve s 14 posto na 13 posto.Osim spomenutih banaka - vodećih mandatiranih aranžera, u klupski kredit će se moći uključiti i ostale banke iz Hrvatske koje će svojim sudjelovanjem u klupskom kreditu ostvariti pravo nadmetanja za kreditne kvote na aukcijama HBOR-a.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Kako ove godine zadnji dan za predaju poreznih prijava pada u neradni dan (nedjelja, 28. veljače), prijave je moguće predati i u ponedjeljak, 1. ožujka. Porezna uprava produžila je rad područnih ureda i pripadajućih ispostava kako bi se građanima olakšalo podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak za 2009. godinu u zakonski određenom roku - godišnje prijave zaprimat će se u ispostavama Porezne uprave primat će se i u subotu, 27. veljače do 15 sati, a u ponedjeljak, 1. ožujka do 19,00 sati. Porezni obveznici prijave mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili poslati poštom - preporučeno. Kako je krajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak 1. ožujka u ponoć, to je ujedno i krajnji rok za slanje prijava poštom.

Iz Ministarstva financija navode da je do sada zaprimljeno 357.939 od očekivanih nešto više od 1,1 milijun godišnjih prijava poreza na dohodak. Također napominju kako se korisne informacije vezano za podnošenje prijava mogu dobiti na besplatnim telefonima Kontakt centra Porezne uprave - broj 0800 66 99 33 - porezna oslobođenja, olakšice i porezno priznati izdaci za građane; broj 0800 1001 - prijava utaja poreza, neizdavanja računa, rad na crno, drugi porezni prekršaji i pritužbe na rad službenika Porezne uprave. Upute za ispunjavanje prijave poreza na dohodak za 2009. i korisne informacije za popunjavanje prijava objavljene su i na internet stranicama Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr) i Ministarstva financija (www.mfin.hr).

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Burze očekuju da će niska stopa inflacije i slabe brojke o zapošljavanju navesti Federalne rezerve da zadrže nisku kamatu.

Niske kamatne stope i veliki stimulativni troškovi Washingtona mogu oslabiti dolar, što će će dodatno potaknuti cijenu nafte. Slab dolar čini naftu jeftinijom za ulagače van SAD.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Državni zavod za statistiku objavit će danas podatak o stopi nezaposlenosti u siječnju, a nakon što je prošloga tjedna Hrvatski zavod za zapošljavanje izvijestio da je u tom mjesecu broj nezaposlenih porastao za više od 18.000, na 309.562 osobe, sasvim je sigurno da će stopa nezaposlenosti preskočiti razinu od 17 posto.

U anketi Hine šest makroekonomista procjenjuje da je stopa nezaposlenosti u siječnju dosegnula između 17 i 17,5 posto. U prosjeku, očekuju da će skočiti na 17,3 posto, dok je mjesec dana prije iznosila 16,7 posto, što je bila njezina najviša razina od početka 2007.

Razina stope nezaposlenosti od 17 posto nije dosegnuta već četiri godine. Posljednji puta to je zabilježeno u prvom dijelu 2006. godine, kada je prosječna stopa nezaposlenosti iznosila 17,2 posto, dok je krajem 2005. bila 17,3 posto.

Brojka od 309.562 nezaposlene osobe najviša je od početka 2006. godine, a s obzirom da se očekuje i daljnji gubitak radnih mjesta, uskoro bi broj nezaposlenih mogao premašiti i 314.000, koliko je iznosio u siječnju 2006. godine.

"Osim uobičajenih sezonskih kretanja, odnosno povećanog broja nezaposlenih tijekom siječnja, negativni trendovi na tržištu rada polako se približavaju najvišim razinama od 2005. godine, što je izravna posljedica kretanja u realnom sektoru, odnosno snažnog pada gospodarske aktivnosti te prilagodbe poduzeća recesijskim uvjetima", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Zbog nastavka restrukturiranja gospodarstva i oštrog pada potrošnje, makroekonomisti očekuje da će broj nezaposlenih rasti sve do travnja ili svibnja, kada će ponovno početi ciklus sezonskog zapošljavanje. I dok nezaposlenost raste, inflacija slabi, što bi moglo potvrditi današnje izvješće DZS-a o kretanju cijena na malo u siječnju.

U prosincu su cijene na malo bile za 1,9 posto veće u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a šest makroekonomista u anketi Hine procjenjuje da je u siječnju inflacija pala u raspon od 1 do najviše 1,6 posto. U prosjeku, procjenjuju da je iznosila 1,4 posto.

"Premda će povećanje cijene plina i očekivano sezonsko povećanje cijena hrane povući indeks prema gore, bazni učinak, odnosno relativno visoka prošlogodišnja stopa inflacije, sezonska sniženja robe i općenito slaba domaća potražnja upućuju na nastavak niza niskih stopa inflacije u siječnju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Posjet Moskvi pada između važnih razgovora premijerke Kosor s najmoćnijom europskom političarkom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, na kojima je dobila presudnu njemačku potporu za dovršetak hrvatskih pregovora s EU, i puta u Ameriku, gdje će se premijerka Kosor sastati s predsjednikom Barackom Obamom, najvjerojatnije u travnju.

Kosor u Moskvu putuje na poziv ruskog premijera Vladimira Putina, a glavna tema razgovora Kosor – Putin bit će – predvidljivo – energetika, jer je to glavna poluga nove ruske moći, kojom Kremlj ponovo širi svoj politički utjecaj u Europi i na cijelom euroazijskom prostoru, piše Novi list.

Iako se svi detalji moskovskih razgovora – koji se u takvim prilikama uvijek dogovaraju unaprijed – još kriju od javnosti, očekuje se da će hrvatska premijerka u Moskvi sa svojim ruskim domaćinima postići dogovor oko hrvatskog uključenja u Južni tok, najveći ruski energetski projekt u Europi.

Radi se o plinovodu iznimne geopolitičke važnosti, kojim Moskva pokušava neutralizirati nastojanja Europske unije da smanji ovisnost o ruskom prirodnom plinu. Rusija ubrzava pripreme za dovršetak Južnog toka – Putin tvrdi da će plinovod biti završen i prije prvotno planirane 2013. godine – a krajem prošle godine Južnom toku pristupila je i Slovenija. Radilo se o iznimno pragmatičnoj odluci, kojom je Ljubljana prkosila pritiscima Bruxellesa, a vjerojatno i Washingtona, jer nije željela dopustiti da Sloveniju zaobiđu glavni energetski pravci.

U Ljubljani, kao i u mnogim drugim zemljama EU, čini se, nemaju povjerenja u uspjeh projekta Nabucco, koji pokušava konkurirati ruskom Južnom toku. Riječ je o europskom projektu, uz snažnu potporu Washingtona, u kojem u Europi vide priliku za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu – ovisnosti koja Moskvi osigurava golemu političku i ekonomsku moć.

Međutim, iako lansiran prije desetak godina, sporazum o devet milijardi eura vrijednom plinovodu potpisan je tek lani, prije čega je projekt stalno odgađan i praćen brojnim problemima, a ponajprije velikim nesuglasicama među partnerima i nesigurnošću u isplativost projekta.

Slovenija je ušla u posao s Moskvom smatrajući da će prolazak Južnog toka preko slovenskog teritorija ojačati strateški položaj Slovenije.

Tvrdim slovenskim pregovaračima uspjelo je isposlovati da postignuti sporazum ipak ne bude u suprotnosti s pravilima EU: zajedničko poduzeće koje će upravljati slovenskim dijelom plinovoda bit će u vlasništvu slovenskog Geoplina i Gazproma u jednakim omjerima, sjedište tvrtke bit će u Sloveniji, a prilikom registriranja tvrtka će morati dobiti sve dozvole kakve se traže od infrastrukturnih kompanija koje obavljaju javni servis.

Ni u slovenskom slučaju još se ne zna hoće li Ljubljana svoj priključak na ruski plinovod dobiti iz Austrije ili Italije, no i u slučaju Slovenije, baš kao i Hrvatske, riječ je samo o kraku plinovoda, a ne o magistralnom pravcu.

Krak je, u svakom slučaju, za Hrvatsku daleko nepovoljnija opcija od prolaska magistralnog plinovoda, jer će Hrvatska u tom slučaju, preuzimajući plin od Mađara ili Srba, opet biti na repu opskrbe.

Da je kojim slučajem drukčije, i da imamo magistralni vod, osim što bi računala na sigurnu opskrbu, Hrvatska bi zarađivala i na njegovom tranzitu kroz Hrvatsku.

I to značajne iznose, od najmanje 100 milijuna eura godišnje. Srbija, primjerice, koja je dogovorila prolazak magistralnog pravca Južnog toka, računa da će od budućeg tranzita sa svojih 420 kilometara plinovoda proračun puniti s čak 500 milijuna eura godišnje.

Još od stjecanja hrvatske nezavisnosti i ruskog priznanja Hrvatske već 17. veljače 1992. godine, hrvatsko-ruski odnosi mogu se označiti kao povijest propuštenih prilika.

Za to je odgovornost jednim dijelom i na hrvatskoj strani jer je hrvatska vanjska politika pogrešno smatrala da će sustavno pogoršavanje bilateralnih odnosa s Moskvom automatski dovesti i do boljih odnosa s Europskom unijom i Amerikom. No to se, naravno, nije dogodilo.

Stoga se skori posjet premijerke Kosor Moskvi može smatrati pokušajem saniranja zapuštenih odnosa i nedovoljno promišljenih koraka što ih je dosad Hrvatska napravila prema Ruskoj Federaciji.

U takve korake svakako možemo uvrstiti i projekt DružbAdrija, kojem je Hrvatska pristupila u vrijeme koalicijske vlade Ivice Račana. Riječ je o naftovodu kojim bi Rusija svoju naftu transportirala do Omišlja, gdje bi se ukrcavala na tankere.

Nekoliko godina kasnije, za vrijeme Sanaderove vlade 2005. godine, Hrvatska je napustila DružbAdriju, djelomice zahvaljujući zauzimanju i današnje premijerke Kosor, koja se za potrebe svoje predsjedničke kandidature, uz Crkvu i ekološke udruge, snažno usprotivila tom energetskom projektu.

Sada će premijerka Kosor u Moskvi dobiti još jednu priliku, budući da Rusi, koliko doznajemo od izvora koji su sudjelovali u dosadašnjim pregovorima s ruskim dužnosnicima, nikad nisu definitivno odustali od DružbAdrije i u svim se razgovorima s hrvatskom stranom na njega vraćaju.

Doduše, projekt je u međuvremenu dobivao nove detalje, poput onoga kada su Rusi ponudili izgradnju kraka naftovoda do Trsta, preko Slovenije, no ideja je propala jer sa Slovencima nije bilo moguće postići dogovor o izgradnji naftovoda preko osjetljivog kraškog terena.

U međuvremenu je stigao i novi prijedlog Moskve o Hrvatskoj kao izvoznom punktu za rusku naftu, kojim bi Omišalj trebao postati jedna od glavnih izvoznih luka za rusku naftu na Mediteranu.

Naravno, prije toga treba riješiti problem balastnih voda, koje predstavljaju opasnost za Jadran i zbog kojih je propao i prvotni projekt DružbAdrije.

Međutim, kao i onda tako i danas, za uspjeh obnovljene verzije DružbAdrije opet će biti presudna politička potpora zemalja koje su u njega uključene, Hrvatske i Rusije.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Gotovo 1,3 milijuna građana koristi se pretraživanjem, informira se, služi se elektronskom poštom, a oko 850 tisuća korisnici su društvenih mreža.Prema rezultatima istraživanja, 66 posto, odnosno 951 tisuća kućanstava ima računalo.Prema zastupljenosti računala u kućanstvu u zemljama srednje i istočne Europe, ispred Hrvatske su Slovenija (76 posto), Austrija (72 posto) i Estonija (69 posto), a iza Hrvatske Latvija, Srbija, Litva, BiH i druge.Priključak na internet u Hrvatskoj ima oko 57 posto kućanstava, najviše u Zagrebu s okolicom.Najćešća svrha korištenja interneta je informiranje o dnevnim događajima. Na drugom mjestu je elektronska pošta, a slijede korištenje društvenih mreža i tražilica.

Blizu polovice ispitanika u GfK-ovoj anketi (47 posto) izjavilo je da koristi internet više puta dnevno. Jednom dnevno internetom se koristi 26 posto ispitanika, a jednom tjedno 16 posto. Dok je u 2008. godini oko 56 posto korisnika bilo svaki dan na internetu sad ih je više od 70 posto.Većina korisnika, njih 87 posto, ne smatra se ovisnicima, a 13 posto drži da su ovisnici o internetu, pokazuje istraživanje GfK-a.Internetu se najviše pristupa od kuće 47 posto, zatim na poslu 16 posto, u školi/na fakultetu 6 posto te s drugih mjesta 9 posto.

Prema GfK-ovim podacima, među poslužiteljima interneta u Hrvatskoj dominira T- Com s udjelom od 72 posto, a slijede Optima/Optinet te B-NET sa oko 6 posto, Iskon Internet i CARNET - svaki po 5 posto, dok svi ostali imaju zajednički udjel između 6 i 7 posto.(

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proteklih je godina korisnicima slao potvrde o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja, no ove ih godine neće slati.

Iz Zavoda poručuju kako je u poreznoj prijavi dovoljno upisati iznos uplaćene premije u prošloj godini, a taj će se iznos informatički provjeriti temeljem podataka koje je HZZO dostavio Poreznoj upravi.

Svi koji žele provjeriti koliko su uplatili za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja u 2009. godini taj podatak mogu dobiti na govornom servisu, internet stranicama i u područnim uredima HZZO-a.

www.business.hr

(Zatvori)

Hrvatska elektroprivreda zainteresirana je za sudjelovanje u pet milijardi eura vrijednom projektu drugog bloka Nuklearne elektrane u Krškom, u Sloveniji. Problem je, međutim, što HEP nije dobio službenu ponudu slovenske strane, kažu u toj tvrtki. Elektrana NEK 2, odnosno drugi blok, trebala bi imati snagu 1600MW i pripadala bi trećoj generaciji nuklearnih elektrana. Postojeća elektrana NEK ima snagu 700 MW. “HEP službeno nikada nije dobio ponudu slovenske strane za sudjelovanje u tom projektu”, rekao je glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić.

Rok trajanja postojeće nuklearke produžit će se do 2043. godine Rok trajanja postojeće nuklearke produžit će se do 2043. godine Posebna nuklearka
Ističe, da bi “projekt mogao biti zanimljiv HEP-u”, ali da sve ovisi o “modalitetima suradnje i financijskim okvirima za povrat uloženoga kapitala u taj financijski i tehnološki vrlo zahtjevan projekt”. Prema najavama gradnja drugoga bloka trebala bi početi 2020. godine. Buduća elektrana zasebna je proizvodna cjelina koja ne bi koristila postojeću nuklearnu elektranu Krško tako da je Slovenija može sama graditi bez odobrenja HEP-a. Inače, HEP je vlasnik 50-postotnog udjela u Krškom. Slovenija prema ESPO konvenciji, sporazumu o procjeni utjecaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, mora izvještavati Hrvatsku o utjecaju na okoliš.

Slovenska tvrtka GEN Energija, vlasnik druge polovice Krškog, 14. siječnja je od nadležnoga slovenskog ministarstva gospodarstva zatražila energetsku dozvolu za NEK 2, o čemu je Poslovni dnevnik već pisao. Direktor GEN Energije Martin Novšak rekao je u razgovoru za Business.hr kako će “HEP biti jednako tretiran budu li donesene potrebne odluke o gradnji elektrane i uključivanju partnera”, no i on kaže kako konkretnih razgovora s HEP-om dosad nije bilo. GEN Energija i HEP prošle su godine postigli načelnu suglasnost o produljenju radnog vijeka postojeće nuklearke. Zbog toga je Nuklearna elektrana Krško i formalno zatražila produljenje radnog vijeka do 2043. godine.

Podvodni kabel
Istodobno se prije nekoliko dana u Crnoj Gori aktualizirala gradnja podvodnoga kabela od Crne Gore do Italije, vrijednog oko 700 milijuna eura. Srpska tvrtka EFT već se ponudila da sudjeluje u projektu, no HEP nije u tim kombinacijama. Na naš upit o kabelima u Crnoj Gori, glasnogovornik HEP-a Milišić tek je odgovorio: “Pitanje se ne odnosi na nas“.

Regija

Ulaganja u elektroprivredu
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) iznimno je zainteresirana za ulaganja u srpski elektroenergetski sektor, rekao je Riccardo Pulitti, zadužen za energetiku u EBRD-u.

Velik potencijal
“Postoji velik potencijal za razvoj sektora u Srbiji i o tom pitanju imamo dobru suradnju s tamošnjim vlastima”, izjavio je Pulitti. EBRD se, navodno, zanima i za projekte obnovljivih izvora. EBRD je osnovan 1993. radi poticanja tranzicije u srednjoj i istočnoj Europi.

www.poslovni.hr
(Zatvori)