Ipak, postignut je dogovor o odgodi ili prijelaznim razdobljima za neka druga porezna opterećenja, istaknuto je na Nacionalnom odboru za praćenje pregovora s Unijom koji je prihvatio promjenu pregovaračkih stavova Hrvatske u poglavlju poreza. 

Ustrajavanje na nultoj stopi PDV-a za kruh, mlijeko, knjige i znanstvene časopise pokazalo se prevelikim zalogajem, jer Europske direktive propisuju da stopa poreza na dodanu vrijednost ne može biti manja od pet posto. 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Što se tiče proširenja kapaciteta u Pločama, novi kontejnerski terminal je u izgradnji, za što je odobren kredit Svjetske banke.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Kine mogla bi se uskoro podići na višu razinu od dosadašnje što potvrđuju najave i s jedne i s druge strane. Puno se očekuje od skorog posjeta ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića Kini, kao i od odlaska velikoga hrvatskog gospodarskog izaslanstva na sajam u Ningbo u lipnju ove godine.

Dosadašnji kontakti s potencijalnim kineskim investitorima u Hrvatsku rezultirali su željom kineskog konzorcija da uz koncesijski model gradi novi terminal Zračne luke Zagreb, kao i da sudjeluju u opremanju Luke Ploče.
- U vezi s projektom  nove zagrebačke zračne luke postoji interes potencijalnih kineskih  investitora, odnosno kineskog investicijskog konzorcija za izgradnju i upravljanje zračnom lukom po modelu koncesije na rok od 25 godina - potvrdio nam je ravnatelj APIU-a Sani Ljubunčić. Dodao je i kako je Agencija za promicanje izvoza i ulaganja održala sastanak s predstavnicima konzorcija u Pekingu, no kako u ovoj fazi aktivnosti, informacije o konzorciju, odnosno njegovim članicama nisu za objavu. Projekt je inače vrijedan oko 220 milijuna eura, a kao najizgledniji izvođač dosad se spominjao IGH.

Što se tiče proširenja kapaciteta u Pločama, novi kontejnerski terminal je u izgradnji, za što su odobrena kreditna sredstva Svjetske banke. Potvrđeno nam je i kako je Luka Ploče pregovarala s kineskim tvrtkama o ponudi i isporuci opreme za novi terminal, no o postignutim dogovorima, kao i o tome o kojim se tvrtkama radi, niti jedna se strana nije željela izjasniti. Posao je vrijedan oko 80 milijuna eura, a natječaj bi trebao biti raspisan krajem kolovoza.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Većinski vlasnik Zagrebačke banke  (ZSE:ZABA-R-A) ipak nije dao zeleno svjetlo iako je bilo gotovo izvjesno da će jamstvo biti odobreno. Tako su se samo dva dana prije isteka roka čelnici konzorcija našli u gotovo bezizlaznoj situaciji. Ta je informacija tim čudnija zna li se kako Zagrebačka banka surađuje s članicama konzorcija na više projekata, između ostalog i na izgradnji Ban centra u samom središtu Zagreba. Doznajemo kako nije uspjelo niti uvjeravanje premijerke Kosor pa čak niti uvjeravanja da će kao kompenzaciju više državnih poduzeća kredite sklapati upravo sa Zagrebačkom bankom.

Navodno Kosor i Đukanović aktivno lobiraju za projekt u centrali Erste banke. Hrvatska članica Erste grupe (ZSE:RIBA-R-A) prošle je godine preuzela Oportunity Bank u Podgorici što bi mogao biti dodatni argument da Erste uđe u posao. Prepreka je, međutim, prevelika izloženost austrijskih banaka jugoistočnoj Europi.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Novi ugovor o suradnji nosi značajan potencijal za Atlantic (ZSE:ATGR-R-A), kojemu novi ugovor predstavlja početak realizacije ambicioznih poslovnih planova, jednako kao i za one2play koji strateški teži partnerstvu sa snažnim poslovnim sustavima koji mogu pratiti razvojne planove tvrtke.

„Atlantic se kroz gotovo dvadeset godina iskustva, kontinuirano unapređujući i inovirajući svoju ukupnu uslugu, dokazao kao pouzdan i proaktivan partner. Iznimno nam je drago da je One2play, kao jedna od brzorastućih hrvatskih kompanija,  prepoznao Atlantic Grupu kao kompetentnog i fokusiranog distributera s kojim može ostvariti ambiciozne ciljeve poslovnog rasta“, komentirao je Srećko Nakić, potpredsjednik Atlantic Grupe za diviziju Distribucija.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Također se protive i smanjivanju prava poput prava na naknadu za topli obrok, pravo na regres, jubilarne nagrade i solidarnu pomoć koja su bila propisana dosadašnjim kolektivnim ugovorom. Smanjivanjem prava svojih zaposlenika, smatraju u sindikatu, Uprava Croatia Airlinesa (ZSE:CRAL-R-A) nastoji uvesti mjere štednje u godini ekonomske krize, a ta je mjera onemogućila razgovore između Uprave i sindikata o drugim pravima zaposlenih.

- Zbog ekonomske krize mi u sindikatu kabinskog osoblja smo pristali na smanjenje plaće od pet posto čiji prosjek inače iznosi 5.300 kuna, ali nismo htjeli ići ispod toga. Cilj ovoga štrajka nije podizanje naših plaća, već samo zadržavanje već stečenih prava. Nama nije cilj da ovaj štrajk dugo traje, nego želimo potpisati novi kolektivni ugovor i do tada ćemo ostati u štrajku – rekla je Suzana Artuković Vuksan predsjednica Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova.

U štrajk će krenuti svih 160 djelatnika kabinskog osoblja, ali zbog posebnih pravila o obveznome letenju njih 20 posto ipak će za vrijeme štrajka morati raditi, pa će tako Croatia Airlines u petak kad počne štrajk ipak imati dovoljno osoblja za čak 11 letova. Međutim, ako se štrajk oduži, osoblje koje mora letiti ima zakonsku obvezu odmora pa će se u tom sučaju letovi smanjiti. U Croatia Airlinesu ističu kako će svaki dan štrajka upravi tvrtke donosti oko 600 tisuća eura gubitaka, što iz sindikata kabinskog osoblja, kao i pilot Vedran Sović koji je došao podržati stjuardese, demantiraju.

Tvrde kako je Croatia Airlines u protekloj godini ostvarila više od 200 milijuna eura prihoda pa je nemoguće tvrditi kako štrajk tvara dnevni gubitak od 600 tisuća eura. Kabinsko osoblje ima čak 40 posto manja primanja od njihovih kolega zaposlenih u ostalim sektorima, a također smatraju, ističe Suzana Artuković Vuksan, kako se loša financijska politika kompanije sa čak 33 menadžerska ugovora i 101 šefom prelama preko leđa zaposlenika čije poslovanje u konačnici rezultira sa 10 milijuna gubitaka mjesečno.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Naime, ministar je zaključio da postoje mnogi slučajevi pokušaja malverzacije i fiktivni računi pa Porezna uprava mora reagirati. Nameće se zaljučak da na fiktivno poslovanje država reagira tek na iznose koji joj se čine previsokima. Nema ni ograničenja u trajanju nadzora i inspekcije u tvrtki, što Šuker pojašnjava i opravdava detaljnom istragom.

'Ne mogu reći koliko može trajati nadzor jer ako primjeti nešto sumnjivo Porezna uprava provjerava sve povezane subjekte', kazao je Šuker.

Pred poduzetnicima je istaknuo da su prihodi i rashodi države na razini prošlogodišnjim. Ipak priznao je da su prihodi od PDV-a nešto pali unatoč povećanju stope za jedan postotni poen. Pali su i prihodi od doprinosa dok su veće trošarine neutralizirale pad prihoda po ostalim porezima.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Šestak: Sve je cool, nitko nije 'pritiskao' za SMS

Zdravko Šestak dao je intervju za Business.hr 15. rujna prošle godine, a u pritvoru (zajedno sa još petoricom osumnjičenih u aferi Spice) je završio mjesec dana kasnije. Intervju je dao netom nakon sjednice NO-a na kojoj je Darko Marinac podnio ostavku zbog kreditnog aranžmana sa SMS-om u vlasništvu Srđana Mladinića.

Na pitanje kako je protekla sjednica, Šestak je kazao kako je Marinac opsežno izvijestio zašto je dao kredit i da je diskusija dugo trajala. Kada smo ga upitali kakva je bila atmosfera, Šestak je odgovorio: „Cool“. Pitali smo i je li cijelo vrijeme bilo tako, odgovorio je: „Sve osim dijela kada je Marinac davao ostavku“.

Upitan da prepriča Marinčevo objašnjenje, rekao je da je Marinac preuzeo punu odgovornost i da nije bilo pritisaka nijedne javne osobe. Prenio je i Marinčeve riječi „da mu se iz današnje perspektive to čini kao katastrofalno loš potez te da mu je to najgora poslovna odluka koju je donio u svih osam godina u Podravki“.

Zatražen da procijeni štetu od transakcije sa SMS-om, Šestak je odgovorio da ona teoretski iznosi od nula do 65 milijuna kuna (kasnije je otkriveno da je Podravka imala dva aranžmana sa SMS-om pri čemu je potonji premašio 100 milijuna kuna, op.a.), no ipak ne vjeruje da će ići do tog maksimalnog iznosa.

Na pitanje zašto se prije nije rasvijetlio odnos sa SMS-om, Šestak se branio kako o tome Uprava nikad nije raspravljala nego da je Marinac sam sve odlučio. Za poslovne rezultate krajem godine najavio je da će biti dobri ili solidni, a na upit što to Uskok istražuje u Podravki (tada još nije bila u javnosti grunula afera o menadžerskom preuzimanju tvrtke, op.a), Šestak, koji je i sam potpisivao suspektne aranžmane kao predsjednik Uprave, kratko je kazao: „Ovo nije ni prva ni jedina istraga u našoj kompaniji, a bojim se da nije ni zadnja. U svakoj istrazi, naravno, maksimalno surađujemo, ali detalje ne mogu komentirati“.

Horvat: Raspad Fime puka je reorganizacija poslovanja

Nedugo prije nego što je u medije punom silinom procurila afera Spice, nakon čega je među prvom šestoricom pritvorenih završio i Milan Horvat, dotadašnji predsjednik Fima grupe, dao je kratak intervju za Business.hr u kojem je obrazlagao razloge iznenadnog raspada svoje Fime. Raspad Fima grupe, dotad najvećeg privatnog financijsko- bankarskog koncerna u zemlji, početkom rujna bio je to veće iznenađenje zbog činjenice da su vodeći ljudi Fima Vrijednosnica i Fima grupe zajedno s Intercapitalom, drugom velikom domaćom investicijskom kućom u privatnim rukama, najavili veliko spajanje svojih brokerskih poslova.

Sam raspad Fima grupe, odnosno vlasničko razdvajanje, ni Horvat ni njegova služba za odnose s javnošću nije željeli nazvati raspadom nego reorganizacijom poslovanja "radi usklađivanja s novim zakonom o tržištu kapitala, koji je pred financijske institucije postavio nove zahtjeve, i to prije svega gledajući kriterij adekvatnosti kapitala te potrebnu diversifikaciju rizika".

A o spajanju s Intercapitalom, čiju su propast obje strane pokušale opravdati visokim troškovima, Horvat je tada rekao: “Proces spajanja napreduje kako smo i planirali. Kako smo poslovanje obaju investicijskih društva najprije trebali u potpunosti uskladiti sa zahtjevima iz Zakona o tržištu kapitala, kao i proći obnavljanje certifikata za ISO 9001, to je djelomično pomaknulo rokove. No, očekujem da bi sve trebalo biti dovršeno početkom ili najkasnije krajem listopada.“

Fima Alfu, novu financijsku grupaciju s brokerskom kućom i društvom za upravljanje Global Invest, na čijem je čelu Horvat, a u sklopu koje više nisu već gotovo ugasli Fima Fas i Validus, te možda i najvrjednija Vaba banka, Horvat je tada procijenio na 40 milijuna kuna.

Protega: Da je ta banka išta valjala, ne bi je dali meni

Josip Protega, bivši šef Hrvatske poštanske banke i jedan od najživopisnijih likova na hrvatskoj poslovnoj sceni, dao je intervju za Business.hr, otišao na skijanje i s odmora u Austriji otišao ravno u pritvor u Remetinec.

U razgovoru nam je rekao kako ga je bivši predsjednik Mesić zvao zbog kredita SMS-u, a bivši premijer Ivo Sanader zbog tvrtke KIO iz Orahovice. Na pitanje je li točno da je Uprava banke frizirala bilance kako bi sebi isplaćivala velike bonuse, Protega je odgovorio:

"Takve su teze jednostavno budalaštine i može ih plasirati samo netko tko uopće ne poznaje elementarne regule poslovanja. Svi bonusi, dividende i nagrade za ostvarene rezultate isplaćuju se tek nakon provedene revizije za pojedinu poslovnu godinu, nakon prihvaćanja financijskih izvješća na glavnoj skupštini društva te davanjem razrješnica Upravi i Nadzornom odboru. Važno je istaknuti da Uprava banke isključivo provodi odluke Skupštine i NO-a. Osim toga, postoji i kontrola HNB-a koja dobiva izvješća svaki mjesec. Dakle, napraviti tako nešto zaista graniči sa znanstvenom fantastikom."

Protega je dao i iznimno zanimljiv odgovor o odnosu sa Sanaderom.

"Ima tu i više metafizičkih veza. Došli smo na poziv Vlade na čelu sa Sanaderom: Vlada je odlučila pokušati nešto napraviti s bankom. Paralelno s tim valja podsjetiti hrvatsku javnost na to da je MMF inzistirao na prodaji banke. Vlada je odlučila pronaći kvalitetan menadžment koji je spreman nešto učiniti kako bi se pokazalo da Hrvati znaju i nešto drugo, a ne samo prodavati obiteljsko srebro po nalogu MMF-a. Da je ta banka išta vrijedila, sumnjam da bi upravo nas izabrali za taj pothvat. Vjerujte da nije bilo baš previše luđaka u Hrvatskoj koji bi se prihvatili toga zadatka. Dakle, došli smo u banku na molbu tadašnjeg NO-a... država je odgađala nužnu dokapitalizaciju banke i tada smo donijeli odluku o povlačenju, napisali smo ostavke, spremili ih u džep te otišli na sjednicu NO-a koja se održavala upravo na dan kada je i premijer podnio ostavku. Nužni novac stigao je iz Croatia osiguranja, a onda smo čuli da je Sanader dao ostavku..."

Čolak: Šef HFP-a opstruira moje projekte

S poduzetnikom Slavkom Čolakom - koji je uhićen prošloga četvrtka u akciji Bankomat zbog sumnje da je bivše čelnike Hrvatske poštanske banke (HPB) poticao na zloporabu položaja kako bi mu odobrili više od 41 milijun kuna zajma - razgovarali smo nakon što je u sklopu iste akcije uhićen njegov suradnik Boris Šimunić, i to zbog kredita vezanog uz projekt obnove samoborskog Šmidhena, na čijem bi mjestu niknuo vodeni park Fantasyland.

Šimunić je uhićen pod sumnjom da je od HPB-a dobio kredit za Šmidhen bez ikakvih garancija, a Čolak nam je u intervjuu ustvrdio da se „Poštanska banka jako dobro osigurala“, odnosno da je Šimunićev kredit osiguran višestrukim kolateralima, pri čemu je u ožujku 2009. godine HPB nekretnine procijenio na 115 milijuna kuna, a na tvrtki Fantazija projekt je teret od 33,6 milijuna kuna.

Čolak se u intervjuu osobito oštro okomio na predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedrana Duvnjaka tvrdeći da im on opstruira projekt time što se šest mjeseci nije javio na njihove opetovane molbe za rješavanje "nekih administrativnih pitanja". "Duvnjak se prihvatio odgovorne funkcije, a nije u stanju temeljne stvari posložiti kako treba", kazao nam je Čolak. Duvnjak je na to, pak, reagiranjem Čolaku odgovorio kako "HFP neće ispunjavati neopravdane zahtjeve", navodeći kao razlog to što su neprekidno tražili pomicanje rokova.

Čolak je u intervjuu odbacio medijske napise o poslovanju s Ivićem Pašalićem, kako je navodno bio osumnjičenik u aferi Paška rebra, te kako je s Florijanom Borasom, bivšim saborskim zastupnikom HDZ-a, sudjelovao u preprodaji vrijednog zemljišta na Šipanu jednom britanskom fondu.

"Isto tako, nisam 'građevinar iz Širokog Brijega', već zagrebački poslovni čovjek rođen u Ljubuškom i gotovo cijeli život proveo sam u Zagrebu", dodao je Čolak.

Inače, Čolak, koji kaže da se privatno bavi oglašavanjem, kazao nam je kako je sporni kredit od HPB-a dobio za posao u kojem ga je prevarila Hrvatska pošta

www.business.hr

(Zatvori)

Dow Jones oslabio je 0,18 posto, na 10.383,38 bodova, S&P500 oslabio je 0,17 posto i pado na 1.107,32 boda dok je Nasdaq spušten 0,08 posto, na 2.242,03 boda. Iako su većinu dana diponice bile u plusu, za pad su na kraju najviše krive dionice povezane sa sirovinama i robnim burzama.

Chevron je oslabio 1,5 posto dok je Exxon Mobil oslabio 0,7 posto i oni su bili najveći uteg Dow Jonesu. Dionice Schlumbergera srušene su 3,7 posto ususret ponudi za preuzimanje Smith Internationala teškoj 11 milijardi dolara. Dionice Smitha porasle su 8,8 posto, a dogovorom će se stvoriti najveća svjetska kompanija za usluge naftnih polja.

Financijski je sektor predvodila Bank of America koja je ojačala 2,1 posto nakon što je federalni sudac odobrio 150 milijuna dolara tešku nagodbu između banke i SEC-a oko bančinih problema prije akvizicije Merrill Lyncha prošle godine. Financijski sektor bio je najveći dobitnik među sektorskim indeksima s rastom od 1,1 posto.

Investitore i dalje nervoznima čini mogućnost Fedova povećanja kamatnih stopa i opasnosti ukidanja poticaja za oporavak gospodarstva. To je i razlog smanjenog volumena trgovine, pa je na NYSE razmijenjeno samo 3,9 milijardi dionica, znatno ispod ovogodišnjeg prosjeka.

www.seebiz.eu
(Zatvori)