U saradnji s katarskim partnerom "Tathmeerom" i svjetski uglednim članovima Šerijatskog odbora, "Ilirika DZU" osniva otvoreni investicijski fond s javnom ponudom "Ilirika Emerging Europe Islamic Fund".

"Fond je zasnovan na principima šerijata, a cilj je srednjoročno ili dugoročno povećanje njegove vrijednosti kroz kriterije ulaganja zasnovane na islamskim principima. Fond neće ulagati u kompanije koje ostvaruju direktno ili indirektno više od pet odsto ukupnih prihoda iz aktivnosti kao što su alkohol, duhan, proizvodi od svinjskog mesa, oružje, zabave (kazino, kockanje, kino, muzika, pornografija i hotelijerstvo), a striktno će se pridržavati i ostalih prinicipa ulaganja u pojedinačne vrijednosne papire propisane od međunarodnih regulatornih tijela iz oblasti islamskog bankarstva", kaže Nedim Šaćiragić, direktor "Ilirika DZU", te naglašava da su struktura fonda i njegovi akti usklađeni sa domaćim zakonima.

Javni poziv za prikupljanje inicijalnih udjela u "Ilirika Emerging Europe Islamic Fund" objavljen je 1. jula i u "Ilirici DZU" očekuju da će u naredna tri mjeseca prikupiti milion KM, koliko je minimalno potrebno za proglašenje javne ponude uspješnom. "Ilirika DZU" je u BiH pokrenula poslovanje u oblasti otvorenih investicijskih fondova prije dvije godine, a "Ilirika Emerging Europe Islamic Fund" biće četvrti investicioni fond pod okriljem ovog društva.

 

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Sedamnaest fondova je poraslo preko jedan posto, a samo je jednome vrijednost korigirana za više od jedan posto. Među najuspješnijih deset nalazi se devet dioničkih i jedan mješoviti fond. Ostvarili su tjedne prinose u rasponu od 1,50 do 2,49 posto. Dobitnik tjedna je fond NFD Nova Europa.

Na Zagrebačkoj burzi je ostvaren redovni promet od 63 milijuna kuna što je u odnosu na tjedan ranije pad od 18 posto. Od deset najlikvidnijih izdanja šest ih je u odnosu na tjedan ranije poraslo. Trgovanje s HT-om kao najlikvidnijim izdanjem predstavljalo je 34 posto ukupnog redovnog prometa. Ukupno je dvanaest izdanja skupilo promet veći od milijun kuna.

Oba dionička indeksa Zagrebačke burze su porasla. Crobex je tjedan završio s rastom od 1,18 posto te je završio na vrijednosti od 1.947,31 boda, a od početka godine je u minusu za 2,83 posto. Crobex10 je pao za 0,60 posto i završio na 1.043,24 boda a u 2010. godini je u minusu za 1,07 posto. Glavni američki dionički indeksi su drugi tjedan uzastopno svi ostvarili pozitivan tjedan, a porasli su u rasponu od 1,60 do 1,90 posto.

Od četrdeset i sedam dioničkih fondova u proteklom je tjednu čak njih 40 poraslo, od toga ih trinaest bilježi rast preko 1 posto, dok su najuspješniji porasli više od dva posto. S rastom od 2,49 posto je najuspješniji među dioničkim fondovima bio NFD Nova Europa a slijede ga OTP meridian 20 i OTP Europa Plus s rastom od 2,39 i 2,30 posto. Najveći pad kod dioničkih bilježi Platinum JIE (-0,59 posto), a slijedi C-Zenit s tjednim padom od 0,51 posto.

Od dvadeset i jednog dioničkog, koliko ih u godini bilježi rast, deset fondova je u promatranom razdoblju poraslo za više od pet posto, dok je pet fondova ostvarilo prinos veći od deset posto. Najuspješniji je MP-Mena HR (13,85 posto), slijede, Platinum Blue Chip (12,20 posto) i Aureus US Equity s prinosom od 11,74 posto. U ovoj je godini dvadeset i šest dioničkih palo, od čega ih trinaest bilježi minus manji od tri posto.

Promatramo li prinose fondova u zadnjih dvanaest mjeseci u minusu je šest fondova. Devetnaest je fondova u promatranom razdoblju poraslo za više od deset posto dok njih deset bilježi prinos iznad dvadeset posto. Najuspješniji u promatranom razdoblju su bili HPB WAV DJE (+29,30 posto), MP-Bric HR (+25,07 posto) i Platinum Blue Chip s ostvarenih 24,20 posto rasta.

Kod mješovitih su rezultati u odnosu na tjedan ranije kad su samo dva fonda porasla odlični, naime njih četrnaest je poraslo. Predvode ih ST Aggressive i ST Balanced s tjednim prinosom od 1,92 odnosno 1,21 posto. ST Aggressive se je kao jedini mješoviti uvrstio među deset najuspješnijih fondova u proteklom tjednu. Samo je pet mješovitih palo. Svi osim ICF Balanced (-1,05 posto), bilježe pad manji od jedan posto.

Osam mješovitih u ovoj godini bilježi pozitivne prinose. Najuspješniji mješoviti je AC G Balanced EM s prinosom od 5,78 a slijedi ga ZB global s rastom od 4,66 posto. Jedanaest mješovitih u godini bilježi negativne rezultate, njih šest je palo za manje od dva posto. Prema prinosu u zadnjih šest mjeseci najuspješniji su ZB global s rastom od 6,62 posto i AC Global Balanced EM (6,44 posto).

Kod obvezničkih je slika slična kao i u tjednu ranije, naime samo su tri obveznička ostvarila pozitivne pomake. Najuspješniji su bili ICF Fixed Income (0,17 posto) i Select Eurobond (0,13 posto), dok je ostalih sedam obvezničkih ostvarilo blagi pad. Najviše je pao OTP euro obveznički (0,78 posto).

U ovoj godini su svi obveznički u plusu s prinosima u rasponu od 1,40 do 5,06 posto, a predvodi ih ZB Bond (5,06 posto). U zadnjih šest mjeseci je najuspješniji bio Capital One s rastom od 5,33 posto a najveći prinos u zadnjih dvanaest mjeseci od 12,87 posto je ostvario Raiffeisen Bonds.

Svih devetnaest novčanih je poraslo u rasponu od 0,01 do 0,08 posto, predvode ih Erste Euro-Money i PBZ Euro Novčani, s rastom od 0,08 odnosno 0,07 posto.

U ovoj godini su najuspješniji Erste Euro-Money (2,31 posto) i HPB Novčani (2,19 posto). Najuspješniji u zadnjih mjesec dana te u zadnja tri mjeseca je Erste Euro-Money a prema prinosu u zadnjih šest mjeseci najuspješniji je ICF Money Market.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Sektor građanstva u značajnoj mjeri ima kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku, i sada su svi naučili, iako možda prekasno o potrebi hedgiranja, kazao je Badurina, a prenosi portal Bankamagazine. Kredite u švicarcima građanima je postalo sve teže vraćati. Neki gospodarstvenici također ne obraćaju pozornost na valutni rizik i smatraju ga pitanjem sreće ili rizikom poslovanja, rekao je Badurina.

Do kraja godine tečaj eura u odnosu na dolar većina ekonomista predviđa u rasponu od 1,08 do 1,38, Cesnovar prognozira 1,1, dok ga Badurina locira između 1,15 i 1,20 dolara za euro. No kako je uopće došlo do ovog stanja i što bi moglo utjecati na buduće kretanje eura, oba stručnjaka su opsežno izlagala.

Nepoštivanje fiskalnih ograničenja Pakta o rastu i stabilnosti dovelo je do napuhivanja proračunskih deficita pojedinih zemalja Europske unije. Prvo su to prekršile Francuska i Njemačka, a njih poporatile ostale zemlje. To u situaciji gospodarske ekspanzije nije bilo problematično, no u situaciji duge i duboke recesije i povišene averzije prema rizicima, takva fiskalna politika je postala neodrživa, objašnjava Badurina.

Osim toga, dogovoreni plan pomoći Europske unije i MMF-a za refinanciranje duga Grčke nije smirio tržišta, zbog čega je ECB bio prisiljen pokušati smiriti svojim intervencijama na otvorenom tržištu obveznica. Došlo je do situacije kada vlada neizvjesnot za budućnost eura, investitori povezuju neizvjesnot sa rizikom za eurom, što ga čini ranjivim, pa oni manje skloni riziku pokušavaju se sakriti u sigurnijim valutama: dolaru, jenu, švicarskom franku, dok jedan dio investitora preuzima rizik, te špekulacijama i napadima na najslabije karike Europske unije, prvenstveno Grčku, želi zaraditi na padu vrijednosti eura.

Neke skupine hedge fondova vjeruju da bi euro mogao pasti do vrijednosti sa dolarom, ako ne i ispod. Zbog toga CDS indeksi europskih zemalja rastu, posebno PIGS zemalja, gdje prednjači Grčka.

Badurina ističe i neobičajene reakcije tržišta, poput situacije od prošlog petka, kada su negativni podaci s tržišta rada SAD-a utjecali na jačanje dolara, umjesto eura.

Dva fenomena utječu na veliku volatilnost tečaja: kratkoročni poput izjava političara i čelnika središnjih banaka, kao i gore spomenuti podaci o nezaposlenosti, dok su dugoročni BDP i inflacija, navodi Cesnovar. U području dugoročnih fenomena vidljiv je značajan raskorak između BDP-a eurozone i SAD-a.

Cesnovar smatra da bi se euro mogao brže oporaviti kada bi bilo odlučnijih stavova čelnika eurozone. Promjena će biti, pa će u nadolazećem razdoblju europsko gospodarstvo raditi na pojačanoj transparentnosti podataka, gdje će veću ulogu nego do sada imati Eurostat. Doći će do regulacije rejting agencija, koje bi trebale davati i savjetodavne usluge, odnosno reći kako se pojedini rejting može popraviti.

Na pitanje je li moguće da neke zemlje izađu iz eurozone, Cesnovar odgovara da je to de facto nemoguće jer bi to značilo da bi morale izaći i iz Europske unije. Propast eurozone bi značilo prospast Europske unije, i to je nešto što će svi pokušati izbjeći. Euro je tu da ostane, kao i Europska unija, rekao je i Badurina.



www.seebiz.eu
(Zatvori)

Međutim, broj sklopljenih poslova manji je nego prije dvije-tri godine, a proces sklapanja poslova i dalje teče sporije no ranije, budući da private equity fondovi i banke inzistiraju na što temeljitijem due dilligenceu. Naglasci su to 15. izdanja Analize povjerenja u private equity fondove u Srednjoj Europi konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte.
 
Istraživanje daje uvid u očekivanja stručnjaka za private equity za sljedećih šest mjeseci. Čak 96 posto ispitanika smatra da će se ekonomija u Srednjoj Europi oporaviti ili barem ostati stabilna, ali da se neće tako brzo vratiti na stope rasta zabilježene u razdoblju 2006.-2007. “Na globalnoj razini, ali i u Srednjoj Europi, prošla je godina donijela dosta izazova u private equity sektoru. No, stanje u 2010. djeluje puno optimističnije. Oporavak dionica na burzama i veća dostupnost izvora kreditiranja popravili su raspoloženje među stručnjacima za private equity,” napominje Vladimir Milošević, partner u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu. Milošević smatra da bi se srednjoeuropska ekonomija trebala, kratkoročno gledajući, oporavljati bržim tempom nego u zemljama Zapadne Europe.
 
Tri četvrtine profesionalaca u private equity sektoru u Srednjoj Europi izjavljuje da će se uglavnom usredotočiti na traženje prilika za nove investicije. Riječ je o daleko optimističnijem stavu no prije pola godine, kad je polovica ispitanika pozornost uglavnom posvećivala upravljanju postojećim portfeljem. Čak 65 posto ispitanika predviđa da će se povećati razina aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A). Zaključak je istraživanja da će u sljedećih 6 do 12 mjeseci trebati iskoristiti porast optimizma radi sklapanja novih, profitabilnih poslova koji će dodatno pridonijeti ekonomskom oporavku regije.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najveći rast bilježe dionički fondovi usmjereni na BRIC regiju. Ukupno je pedeset i pet fondova poraslo, dok ih trideset i devet bilježi pad a jedan je tjedan završio bez promjene. Devetnaest fondova je poraslo preko jedan posto a dvadeset ih je palo za više od jedan posto. Među najuspješnijih deset se je pored dioničkih uvrstio i jedan mješoviti. Ostvarili su tjedne prinose u rasponu od 2,15 do 4,74 posto. Dobitnik tjedna je dionički Ilirika BRIC koji je porastao za 4,74 posto.

Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije pao za 17 posto, te je iznosio 101 milijun kuna. Većina od deset najlikvidnijih izdanja bilježi pozitivne promjene i promet veći od dva milijuna, dok je trgovanje s HT-om kao najlikvidnijim izdanjem predstavljalo čak 48 posto ukupnog redovitog prometa. Ukupno je osamnaest izdanja skupilo promet veći od milijun kuna.

Dionički indeksi Zagrebačke burze su porasli. Obveznički Crobis je blago korigiran, pao je  za 0,18 posto. Crobex je tjedan završio s rastom od 0,41 posto te završio iznad psihološke razine od 2000 bodova na vrijednosti od 2.002,54 boda, a od početka godine je u minusu još za 0,08 posto. Crobex10 je porastao za 0,50 posto i završio na 1.078,90 boda a u 2010. godini je u plusu za 2,32 posto. Glavni američki dionički indeksi su tjedan završili s rezultatima u rasponu od -0,10 do 1,30 posto.

Od četrdeset i sedam dioničkih fondova u proteklom tjednu njih dvadeset  i pet bilježi rast, a dvadeset i dva su pala. Najviše su porasli fondovi koji investiraju na tržišta BRIC-a i SAD-a, Predvodi ih Ilirika BRIC (4,74 posto) a slijede ZB BRIC+ i NFD BRIC s rastom od 4,43 i 4,14 posto. Najveći pad kod dioničkih bilježi MP-Mena HR (-3,51 posto), a slijedi Prospectus JIE s tjednim padom od 3,11 posto.

U ovoj godini je dvadeset i šest dioničkih fondova u minusu, od čega ih jedanaest bilježi minus manji od dva posto. Od dvadeset i jednog dioničkog, koliko ih u godini bilježi rast, jedanaest fondova je u promatranom razdoblju poraslo za više od tri posto, dva su ostvarila prinos veći od deset posto. Najuspješniji je i dalje Aureus US Equity (16,02 posto). Slijede, MP-Mena HR (11,70 posto) i Platinum Blue Chip s prinosom od 9,49 posto. Promatramo li prinose fondova u zadnjih dvanaest mjeseci samo ih je deset u minusu od čega njih šest za manje od pet posto. Čak je osamnaest fondova poraslo za više od deset posto dok njih deset bilježi prinos iznad deset posto. Najuspješniji u promatranom razdoblju su bili Platinum Blue Chip (+23,00 posto), PBZ I-Stock (+21,95 posto) i ZB trend s ostvarenih 20,14 posto rasta.

Mješoviti su kao dionički ostvarili bolje rezultate u odnosu na tjedan ranije. Osam ih je poraslo, najviše Aureus Balanced za 2,15 posto, čime se je kao jedini mješoviti uvrstio među deset najuspješnijih fondova u zadnjih tjedan dana. Slijede ga C-Premium i KD Balanced s rastom od 1,23 odnosno 0,50 posto. Ostalih jedanaest je palo a najviše AC Global Balanced EM i HPB Global za 2,12 posto odnosno 2,03 posto. Ukupno je pet mješovitih palo preko jedan posto.

Osam mješovitih je u ovoj godini ostvarilo pozitivne rezultate. Najuspješniji mješoviti su Raiffeisen Prestige (4,12 posto), ZB global s rastom od 3,82 posto te AC G Balanced EM (3,77 posto). Od jedanaest fondova koliko ih je u minusu, samo tri bilježe pad veći od četiri posto. Prema prinosu u zadnjih šest mjeseci najuspješniji su AC Global Balanced EM s rastom od 5,83 posto i ZB global (5,29 posto).

Obveznički su nakon dugog vremena u većini ostvarili negativne rezultate. Od deset obvezničkih, tri su završila u zelenom. Predvodi ih OTP euro obveznički s rastom od 0,49 posto. Najveći pad je ostvario ZB bond (-0,59 posto) a Select Eurobond je tjedan završio bez promjene.

U ovoj godini su svi obveznički u plusu s prinosima u rasponu od 1,47 do 5,04 posto, a predvodi ih PBZ Bond. U zadnjih šest i dvanaest mjeseci najveće prinose bilježe Erste Bond, Raiffeisen Bonds, i OTP euro obveznički.

Svih devetnaest novčanih je poraslo a ostvarili su prinose od 0,01 do 0,09 posto, predvode ih Erste Money i Erste Euro-Money, s rastom od 0,09 posto, a slijedi PBZ Euro Novčani (0,07 posto).

U ovoj godini su kod novčanih fondova najveći prinos ostvarili Erste Euro-Money (2,06 posto) i HPB Novčani (2,03 posto). Najuspješniji u zadnjih mjesec dana su Erste Money i Erste Euro-Money a prema prinosu u zadnja tri mjeseca Erste Euro-Money i Allianz Cash. Prema prinosu u zadnjih šest mjeseci, najuspješniji je ICF Money Market.

NAPOMENA: Kod izračuna  tjednih promjena fondova,  u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 20.05. do 27.05.2010. godine

   

*Najveći tjedni rast [%]

dionički    Ilirika BRIC   +4,74

dionički    ZB BRIC+       +4,43

dionički    NFD Bric       +4,14

dionički Aureus US Equity  +3,80

dionički    C-Zenit        +3,44

dionički   PBZ I-Stock     +3,02

dionički  KD Nova Europa   +2,55

dionički   KD Prvi izbor   +2,38

dionički    MP-Bric.HR     +2,38

mješoviti Aureus Balanced   +2,15

 

 * za razdoblje od 20.05. do 27.05.2010. godine, izraženo u postocima


www.seebiz.eu
(Zatvori)

U zadnje dvije godine je tako Grupa KD ostvarila 121,2 milijuna eura čistog gubiitka. Prošlogodišnji gubitak glavni izvršni direktor KD Grupe, Draško Veselinovič pripisuje prije svega slabom poslovanju njihovih tvrtki iz Rumunjske, Bugarske, Ukrajine i Srbije, obzirom na gubitke koje su ostvarili pri prodaji tvrtki iz tih država. Najveći gubitak od 10,6 milijuna eura je grupa ostvarila prošle godine prilikom prodaje sarajevskog zatvorenog investicijskog fonda Big. Slovenski list Dnevnik je razotkrio da je udio grupe KD kupio crnogorski fond Mig, kojim upravlja tvrtka KD Mont. KD Mont više nije članica grupe KD, nakon što je prošle godine prodana investitoru, koji se skriva iza računa austrijske banke. Gubitak grupe KD se povečao i nakon što je KD Banka, koja je krajem imala 9,2 milijuna eura kapitala, prošlu godinu završila s 2,3 milijuna eura gubitka. No Adriatic Slovenica, održala se bolje, ostvarenim prošlogodišnjim dobitkom od 10,5 milijuna eura.

Uz fond Big, KD Mont i slovačku grupu za upravljanje KD Investments, KD grupa prošle je godine zatvorila više tvrtki, praški KD Life, bratislavski KD Vifin, te je prodala tvrtku Assistance Coris s nošto više od pola milijuna eura gubitka. U postupku zatvaranja su navodno nizozemski KD AssetManagement i fond KD Private Equity Fund, bugarski KD Securities, beogradski KD Investments, te društvo R.E. Invest.

Usprkos brojnim prodajama fondova, financijski dug skupine KD Group, koja je krajem godine imala 1780 zaposlenih, što je 170 zaposlenih manje nego krajem 2008. godine, prošle se godine povećeo još za 15 milijuna eura, te se popeo na 196 milijuna eura. Iz godišnjeg izvješća vidljivo je da je KD Group posuđen novac nije namijenila za vlastite potrebe. skupina KD, preko koje su: Matijaž Gantar, Sergej Racman, Aleksander Sekavčnik i Tomaž Butina posjeduju vlasništvo KD Group, krajem 2009. godine dugovala je 14,6 milijuna eura.

Uz to su društva, povezana s članovima upravnog odbora KD Group, krajem prosinca prošle godine grupi KD dugovala još 21 milijun eura, što je približno toliko koliko je grupa posudila od svojih i pridruženih društava. Iz godišnjeg izvješća nije vidljivo s kojim društvima i članovima upravnih odbora je KD Group povezan.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prema njihovim proračunima, članice BRIC-a već su dostigle stupanj rasta neophodan da bi zauzele vodeću poziciju u svjetskoj ekonomiji. Analitičari Goldman Sachsa vjeruju da će do 2020. godine zemlje BRIC-a postati najatraktivnije tržište za svjetske investitore.

Od jeseni 2001. zajednički rast njihovih tržišta dionica bio je veći od ukupnog rasta tržišta u razvoju. Kako smatra Jim O’Neall, vodeći analitičar Goldman Sachsa, ovakva situacija na svjetskim tržištima događa se samo jednom u generaciji, pa je njegova ocjena da je svijet na pragu redistribucije ekonomskih snaga.

Predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva izjavio je za Financial Times da bi zemlje BRIC-a trebale odustati od korištenja dolara i da trgovinske transakcije obračunavaju u nacionalnim valutama.

Da Silva smatra da će u razvoju “četvorke” pomoći i povijest stvaranja EU, čije su dvije vodeće članice, Francuska i Njemačka, ratovale međusobno prije samo dvuje generacije.

"Stvorit ćemo čvrstu alijansu u BRIC-u", poručuje brazilski predsjednik.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

"SELECT otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (SELECT Novčani, SELECT Eurobond i SELECT Europe), koji su do sada bili pod upravljanjem CAIB Investa, dana 22.4.2010. godine preneseni su na upravljanje ZB Investu", navodi se u kratkoj obavijesti.

ZB Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima, osnovano je u lipnju 2000. godine s temeljnim kapitalom u iznosu od 4 milijuna kuna od strane Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A). Na kraju ožujka je pod upravljanjem imao 4,350 milijardi kuna, odnosno 35,74 posto tržišta čime je tržišni lider.

www.seebiz.eu
(Zatvori)