Dobit iz poslovanja ove će se godine približiti brojci od 100 milijuna eura, a čiste dobiti oko 30 milijuna. Rast dobiti od preko 40% bit će prvenstveno rezultat novog vrednovanja nekretnina koje su dobit podigli već u prvih pola godine. Zbog preuzimanja će međugodišnji rast prihoda od prodaje u drugom polugodištu iznositi oko 7 posto pa će Grupa ove godine dosegnuti oko 2,87 milijardi eura prihoda od prodaje. Mercator očekuje da će prilike na tržištu u drugom dijelu godine biti jednako loše kao i u prvom. Tri ključna tržišta, uključujući slovensko, još su u recesiji.

Najslabije prilike Mercator (LJSE:MELR) očekuje u BiH gdje je u prvih pola godine BDP pao 3,5 posto. Loše je i u Hrvatskoj koja bilježi pad BDP-a od 2,5 posto dok u Srbiji koja bilježi blagi rast, kompanija ima problema s padom vrijednosti dinara. U prvom je polugodištu Mercator za nove investicije utrošio 45 milijuna eura, a najviše, 20 milijuna, za preuzimanje Getroa u Hrvatskoj. U drugom polugodištu potrošit će još 75 milijuna.

Najveća predviđena investicija je u Bugarskoj gdje gradi četiri trgovačka centra. U Crnoj Gori je preuzeo mrežu Panto marketai postao najveći trgovac u toj zemlji. Nedavno je kupio 22 trgovine Čoke u Srbiji za što još čeka dozvolu tamošnjeg regulatora. U drugom dijelu godine nisu isključena i nova preuzimanja. Namjera za preuzimanjem Merkura je, čini se, u potpunosti propala, iako je predsjednik Uprave Žiga Debeljak izjavio kako nisu isključeni i novi pregovori po tom pitanju.

Rast Mercatora u prvom polugodištu je posljedica preuzimanja. Tako je Getro rastu doprinio s čak 11 posto. Prihodi od prodaje u Hrvatskoj, zaslugom Getroa, povećani su 31 posto, a rast od 1 posto ostvaren je i na tržištu Srbije.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Za taj bi novac dobio 12-postotni udjel, tako da bi se kolač KBC-a smanjio na 23 posto. Goldman Sachs predlaže državi da zadrži većinu u Nadzornom odboru no zahtijeva da se odrekne utjecaja na Upravu, piše ljubljanski Dnevnik. Uglavnom, pritisci Goldman Sachsa, tvrdi Dnevnik, posljednjih dana sve su jači i sada je na potezu slovenska Vlada. 

Nije nevažno i to što je KBC za savjetnika pri prodaji udjela u NLB-u angažirala ljetos baš Goldman Sachs pa je teško vjerovati da ne djeluju usklađeno.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Početkom rujna, naime, istječe rok valjanosti cjepivu Focetria, kojeg je u Hrvatsku stiglo 340.000 doza, "teških" 15 milijuna kuna.

Na pitanje koliko je točno doza preostalo nakon izuzetno slabog interesa građana za cijepljenje te kada će se i gdje ono uništiti, iz Direkcije HZZO-a nismo dobili odgovor. U Imunološkom zavodu (ZSE:IMZV-R-A), koji je uvezao Focetriju, ograđuju se od nastavka priče o pandemijskom cjepivu, jer kod njih na skladištu, kažu, nema više nijedne doze.

- Imunološki zavod nema zalihe cjepiva Focetria, tako da nema potrebe ni za njegovim zbrinjavanjem. Sva Novartisova roba koja je povučena, isporučena je HZZO-u i u Srbiju, kaže direktor Imunološkog zavoda Darko Dvornik.

Još prije dva-tri mjeseca njegova je prethodnica na čelu IMZ-a, Tatjana Sindik-Milošević, procijenila da zbrinjavanje preostalog cjepiva protiv svinjske gripe neće stajati više od 2.500 kuna, dok su u tvrtki Kemis-Termoclean, ugovornom partneru IMZ-a za njegovo zbrinjavanje, bili daleko oprezniji u procjeni troška spaljivanja cjepiva. Ono se, naime, spaljuje u Beču, jer Hrvatska nema kapacitete za zbrinjavanje takvog otpada, a izvoz cjepiva za spaljivanje znači da treba osigurati novac za transport i pribaviti čitav niz dozvola.

Po završetku pandemije svinjske gripe na lageru je ostalo otprilike 320 tisuća doza, no cijena zbrinjavanja računa se po težini pa stručnjaci tvrde da to hrvatsku državu neće mnogo koštati.

Epidemiolozi smatraju da bi cjepivo moglo poslužiti i za novi val pandemije, ako se virus svinjske gripe A/H1N1 bitno ne promijeni. No, po svim najavama ovaj će virus biti sastavni dio sezonskog cjepiva za iduću zimu, tako da je opravdanost čuvanja postojećih zaliha cjepiva više nego upitna. Osim toga, proizvođač cjepiva Focetria, švicarski Novartis, koji je jedini ovlašten za produljenje roka valjanosti, do danas nije objavio rezultate analiza koje bi potvrdile da će ono biti djelotvorno i nakon isteka roka.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Predmet razgovora Daesunga Kima, mlađeg ravnatelja upravljanja u južnokorejskoj tvrtci Global Siis CO., Ltd i predstavnika gospodarstvenika mostarskoga kraja bila je uspostava  gospodarske suradnje u ponuda južnokorejske tvrtke  za redoviti otkup Aluminijeva primarnog metala za korejsko tržište.

Kima je primilo visoko izaslanstvo Aluminija iz Mostara te mu je, nakon zaprimanja specifikacija o željenim proizvodima za otkup, obećalo kako će krajem rujna dobiti odgovor jer se tada očekuje otvaranje prostora za izvoz mostarskoga metala i na azijsko tržište.

Također, razgovaralo se i o mogućnostima zajedničkih ulaganja, u prvomu redu u elektroenergetske projekte, ali i u proizvodnju dijelova za automobilsku industriju te u projekt recikliranja aluminija, stoji u priopćenju ureda za odnose s javnošću mostarske tvrtke.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U navedenom periodu glasovalo je 600 posjetitelja a rezultati ankete su dali zanimljive odgovore o navikama hrvatskih potrošača.

Najviše nas je iznenadila velika razlika u glasovima između dva najveća i najrenomiranija branda, 'Z Bregov i Dukata. Dok je gotovo polovica (45,2%) posjetitelja glasovalo da najviše kupuje 'Z Bregov mliječne proizvode, za Dukatove proizvode se odlučilo tek 15,5% posjetitelja. Utoliko smo više zabrinuti nedavnim poskupljenjem mlijeka 'Z Bregov. S obzirom da su Dukat i 'Z Bregov perjanice hrvatske mljekarske industrije, očekivali smo da će većina glasova biti ravnopravno podijeljena između ova dva giganta. Tomu u prilog ide i zastupljenost različitih vrsta mliječnih proizvoda na policama dućana i supermarketa, gdje Dukat i 'Z Bregov daleko prednjače po broju raznih artikala pred ostalim proizvođačima a gotovo da nema vrste proizvoda a da ova dva branda nemaju svojeg renomiranog predstavnika.

Anketa - mlijeko i mliječni proizvodi, kolovoz 2010.

 
Brand          Broj glasova     Postotak
'Z Bregov       271                   45,2%
najjeftinije     111                  18,5%
Dukat                93                  15,5%
Meggle             52                   8,7%
Kim                   38                  6,3%
Natura             19                   3,2%
Tonka              11                    1,8%
Alpsko mleko   5                    0,8%

Pomislili smo da je tako velika prednost 'Z Bregov proizvoda u anketi posljedica povoljnijih cijena 'Z Bregov proizvoda u odnosu na Dukat i ostale proizvođače, međutim provjerili smo cijene u trgovačkim lancima i zaključili da 'Z Bregov i Dukat spadaju u razred nešto skupljih proizvođača mliječnih proizvoda sa vrlo sličnim cijenama proizvoda.

Sagledavši prošlost ovih dviju kompanija, možemo reći da se 'Z Bregov (zapravo Vindija) za ovaj status među potrošačima izborio strpljivo gradeći svoje prehrambeno carstvo (osnovana 1959. godine), s poznatim ali neeksponiranim većinskim hrvatskim vlasnikom Dragutinom Drkom, te gajeći kult kvalitetnih proizvoda utemeljenih na tradiciji.

S druge strane Dukat već desetljećima predvodi hrvatsku mljekarsku industriju. Dva puta je mijenjao ime, prvi puta je 1999. g. ime promijenio iz Dukata (to ime je dobio 1969. godine) u Lura, a zatim je 2007 g. vratio staro ime Dukat. Vlasnik je također mijenjan dva puta. Prvo je u kompaniju početkom 90-tih iz javnog vlasništva preuzeo Luka Rajić, da bi Dukat 2007. godine prodao za 2,058 milijardi kuna francuskom mljekarskom gigantu Lactalisu. U rujnu 2008. Dukat preuzima i KIM - Mljekara Karlovac d.d.

Izgleda da su sve ove promjene u Dukatu (ZSE:LURA-R-A), te prelazak u ruke stranim vlasnicima utjecale na velik dio vjernih potrošača, da Dukatove proizvode zamijene proizvodima 'Z Bregov, ali i drugih proizvođača.

Da je kriza utjecala na prehrambene navike potrošača, vidjelo se i na ovoj anketi jer se skoro petina (18,5%) glasača ankete izjasnila da kupuju najjeftinije mlijeko i mliječne proizvode. S obzirom da ova grana prehrambene industrije zahtjeva visoku sanitarnu kontrolu, a potrošači su skloniji kupovanju samo provjerenih proizvoda, ovaj postotak koji se odlučio za najjeftinije proizvode nije zanemariv.

Kod ovog dijela potrošača u prvi plan su došle robne marke trgovačkih lanaca jer upravo one nude uglavnom najjeftinije mliječne proizvode, a te razlike u cijenama nisu zanemarive. Na primjeru naših tablica s cijenama iz supermarketa (klikni na tabelu od 29-31.07.2010) vidi se da je cijena najjeftinijem tekućem jogurtu, primjerice, 1,49 kn u Intersparu, manja za 40% od cijene Dukatovog tekućeg jogurta, 2,29 kn u Intersparu. Najjeftinije vrhnje za kuhanje od 500 g, primjerice 10,06 kn u Mercatoru, je 36% jeftinije od Dukatovog, 15,60 kn u Mercatoru. Na istom primjeru, dakle vrhnja za kuhanje, u Kauflandu je razlika u postotku još i viša (7,79 kuna najjeftinije - 13,89 kuna Dukatovo - razlika je i 44%). Slične su razlike u cijenama i kod ostalih artikala mliječnih proizvoda, pa je jasno zašto se dio potrošača odlučio na najjeftinije proizvode. Najjeftiniji proizvodi najčešće su proizvodi manjih proizvođača iz Hrvatske ali mogu se naći i proizvodi porijeklom iz BiH, Njemačke te ostalih zemalja.

Od ostalih proizvođača mliječnih proizvoda koji su sudjelovali u anketi spomenuli bismo Meggle (8,7%) te KiM (6,3%) koji polako, ali sigurno zauzimaju mjesto među vodećim proizvođačima. KiM je od 2008. godine postao Dukatov brand pa bismo u analizi ankete, glasove koje je dobio KiM mogli pridodati Dukatu, no to ne bi puno popravilo "krvnu sliku" Dukatu. Da bi se više približili brandovima 'Z Bregov i Dukatu moraju i dalje povećavati paletu proizvoda te (prema našem mišljenju) nuditi proizvode po nižim cijenama.

Proizvođači Natura (Đurđevac), Tonka (Rijeka), Alpsko Mleko (Ljubljana) prema rezultatima ankete nisu za sada značajnije zastupljeni kod hrvatskih potrošača. Razlog tomu može biti i njihova slabija marketinška aktivnost od vodećeg dvojca, no Natura i Tonka nude proizvode koji su ipak cjenovno nešto povoljniji od Dukata i 'Z Bregova.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

I dok u Sloveniji dio političara i javnosti takav dogovor smatra slovenskim popuštanjem Hrvatskoj, u Hrvatskoj su glasniji komentari kako Slovenija odugovlači s rješavanjem problema.

Ekonomski stručnjak Silvije Orsag za Slobodnu Dalmaciju je prokomentirao najave iz Slovenije da bi se problem štediša mogao rješavati pred Bankom za međunarodna poravnanja.

"Ta se banka ne bavi sporovima kao što je ovaj. Uvođenje Banke u igru izgleda mi kao daljnje odugovlačenje Slovenije da riješi problem", procjenjuje Orsak i dodaje kako je Slovence na takvu ideju vjerojatno navela činjenica da se pred Bankom za međunarodna poravnanja rješavao problem sukcesije zemalja bivše Jugoslavije.

Banka za međunarodna poravnanja inače pruža različite oblike pomoći središnjim bankama članica kako bi se održala stabilnost svjetskog financijskog sustava, pa uzevši to u obzir, još više iznenađuje slovenski prijedlog da se pred tu instituciju iznese problem Ljubljanske banke.

No, ekonomski analitičar Žarko Primorac smatra da je to moguće ukoliko se obje zemlje tako dogovore.

"Mi ne znamo koju su osnovu za rješavanje problema Ljubljanske banka dogovorili premijeri, ako su dogovorili. Tek kad dvije strane dizajniraju model rješavanja pitanja Ljubljanske banke, moći će se reći da li je Banka pravo mjesto za to", rekao je Primorac.

Podsjetimo, premijeri su nakon razgovora na Bohinju ovog vikenda rekli kako će se rješenje za Ljubljansku banku tražiti "na temelju međunarodnih ugovora uz poštivanje prava pojedinca".

www.seebiz.eu

(Zatvori)

"U danima pred nama nadamo se konačnom potpisivanju ugovora od prvih milijardu dolara izvoza naše odbrambene industrije i ubeđeni smo da će taj priliv uposliti naše gradjane i omogućiti povećanje budžeta za našu vojsku", rekao je Šutanovac.

Ministar je dodao da je pokrenut razvojni program u oblasti remonta, naoružanja i vojne opreme, kao i da Vojska Srbije ima veoma važan "privredno-ekonomski karakter" jer su u prethodnim godinama sklopljeni izuzetno važni ugovori sa stranim državama. Time se "pomaže odbrambena industrija i upošljava više desetina hiljada radnika", rekao je Šutanovac.

Ministar je izrazio očekivanje da će od sljedeće godine iz proračuna biti izdvajana sredstva za revitalizaciju srpske vojne avijacije.

"Zbog velike svetske ekonomske krize Vojska Srbije ima određene probleme, vazduhoplovstvo je njom najviše pogođeno tako da nam je želja da u buđžetu za sledeću godinu obezbedimo veća sredstva i pokušamo da ga revitalizujemo", rekao je on.

Šutanovac je kazao da je "jedan od važnih segmenata" aktivnosti Ministarstva odbrane konverzija vojnih aerodrome u Lađevcima, Batajnici, a možda i u Ponikvama i Kovinu. Najavio je da bi aerodrom u Lađevcima sljedeće godine u ovo vrijeme trebao biti osposobljen za civilne namjene.

"Osposobljavanjem Lađevaca za civilne letove pomoći ćemo razvoj celog regiona i sa ovog aerodroma će leteti kako oni koji odlaze na godišnje odmore, tako i oni koji izvoze proizvode iz ove zemlje", rekao je ministar.

Podsjetio da je u prethodne dvije godine obnovljeno sedam letjelica, dok je 15 još na remontu.

"Povećali smo nalete naših pilota sa 20 na 30 sati i želimo da se fokusiramo na mlađe kadrove, da oni budu uključeni u međunarodnu razmenu i školovanje", rekao je on, "Deo naše strategije, uprkos otežavajućim okolnostima na unutrašnjem i svetskom planu, bio je da ostvarimo napredak u gotovo svim oblastima odbrane naše zemlje, i u tom smislu smo zaokružili normativno-pravnu regulativu, izvršili reformu vojnog zdravstva i školstva koje su prepoznate i van granica naše zemlje."

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Dopisnik londonskog tjednika The Economist za Njemačku,  napisao je da je težak posao, nagovoriti Nijemca da otvori svoj novčanik. Odreći će se i usluge i bogate ponude robe ako bi mu to uštedjelo nekoliko eura. Nigdje drugdje udio na tržištu trgovina s jeftinom robom poput Lidla i Aldija nije tako visok. U Njemačkoj on naime iznosi 45 posto, dok u Velikoj Britaniji iznosi jedva sedam posto.

Ekonomski procvat odvija se uvijek po istom modelu: prvo raste potražnja iz inozemstva, zatim dolazi do porasta investicija i na kraju do porasta osobne potrošnje. No ovaj zadnji korak je već pri prošlom gospodarskom poletu u Njemačkoj izostao, tvrdi profesor Michael Grömling iz Instituta za njemačko gospodarstvo u Kölnu.

"Došlo je do porasta izvoza, povećanog ulaganja, procvalo je i tržište rada, no i dalje smo imali problema sa potrošnjom. Djelomično bi se to moglo objasniti nekim posebnim učincima. S jedne strane došlo je do porasta cijena sirovina, porast cijene nafte bio je težak udarac na privatne potrošače. U obzir treba uzeti i povećanje poreza iz 2007. no, ni štedljivost Njemaca nije za zanemariti.

Nijemci gotovo 13 posto svojih raspoloživih prihoda stavljaju "na stranu". Samo je u nekim zemljama istočne Azije taj postotak veći - no to se može objasniti činjenicom da tamo ne postoji sistem starosnog osiguranja.

"Postavlja se pitanje da li Nijemci previše štede ili pak oni u drugim zemljama premalo štede. U tom pogledu bih se radije priklonio mišljenju da Nijemaci štede, da bi se što bolje pripremili na izdatke do kojih će ubrzo doći zbog negativnih demografskih promjena u zemlji. Druge zemlje možda još nisu prepoznale te signale vremena. A dio krize, koju smo proživjeli, povezan je s činjenicom da su druge zemlje vjerojatno trošile iznad svojih mogućnosti i nisu dovoljno štedjele", objašnjava Grömling.

Njemačka vlada pripremila je dva konjunkturna paketa za ublažavanje posljedica krize. No osim male konjunkture u automobilskoj industriji zahvaljujući subvencioniranoj akciji otkupa polovnih automobila, napori vlade nisu imali mnogo uspjeha. Najavljena je konsolidacija proračuna, vlada se složila oko paketa štednje - no izgledi za povećanje osobne potrošnje su opet slabi.

"Tek ćemo vidjeti da li se konsolidacija proračuna može provesti kroz povećanje poreza. Ako to uspije, sigurno će patiti osobna potrošnja. No i država može uštedjeti na svojim troškovima, a da zbog toga ne pati osobna potrošnja građana. Za povećanje osobne potrošnje vrlo je važan oporavak tržišta rada, a trenutačno smo na dobrom putu", kaže on.

Ako polet njemačkog gospodarstva svaki put zakaže na posljednjem koraku, na unutrašnjoj potražnji, možda bi sindikati trebali voditi ekspanzivnu politiku plaća, a ne biti toliko skromni. No već je unaprijed poznato što će na takav prijedlog odgovoriti predstavnik poslodavcima bliskog Instituta za gospodarstvo:

"Uvijek je bilo pokušaja da se preko ekspanzivne politike plaća potakne osobna potrošnja. No plaće su troškovni čimbenici za poduzeća i opravdano je pribojavati se gubitka radnih mjesta zbog prevelikog povećanja plaća. Na kraju krajeva, mnoga prijašnja iskustva pokazala su da sa smanjenjem općeg prihoda pada i kupovna moć građana. Dogovori o plaćama orijentirani na zapošljavanje su i u vrijeme krize nužnost", kaže Grömling.

Dakle, zaista je teško iz Nijemca izvući novac, posebice ako se radi o njemačkom poslodavcu.


www.seebiz.eu
(Zatvori)