Iz Fine pritom napominje kako na rast ukupne vrijednosti neizmirenih obveza ponajviše utječe nastavak rasta broja insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana kao i rast vrijednosti takvih blokada, dok se broj subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, kao i iznos njihovih nepodmirenih obveza smanjuje.

U veljači je iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje do 60 dana smanjen za 16,7 posto u odnosu na siječanj, te je iznosio 655,71 milijun kuna. U odnosu na veljaču prošle godine taj je iznos manji za 33,6 posto. Prema podacima Fine, 77,6 posto poslovnih subjekata, ili njih gotovo 62.300, u blokadi je više od godinu dana, a iznos njihove blokade čini 84,2 posto iznosa ukupnog duga, odnosno njihov je dug 31,62 milijarde kuna.

Pritom je veliki broj subjekata koji su blokirani pet i više godine - takvih je 25.744, a njihova dugovanja iznose 10,13 milijarde kuna. Podaci Fine također pokazuju da je kod pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi velik udio onih bez zaposlenih - 18.974 pravne osobe bez zaposlenih radnika ima ukupni dug od 13,5 milijardi kuna.

www.seebiz.eu

– Dosljedno provođenje reformi iznimno je važno, zahtijeva nacionalno suglasje svih stranaka. Konačno trebamo ljude koji će nešto činiti za Hrvatsku, a ne izvršavati partijske zadatke i sitne ciljeve. Ova je Vlada krenula u pravom smjeru što je nadasve važno jer ona koja bude došla nakon nje jedino treba nastaviti, ne treba opet mijenjati smjer – smatra Lovrinčević koji vjeruje kako bi političari konačno trebali početi govoriti istinu te prestati obmanjivati birače.

– Svi koji imaju ambicije morali bi znati odgovoriti na pet ključnih pitanja i to jasno i decidirano. O tome što smjeraju s mirovinama, što i kako s plaćama zaposlenih u državnoj upravi, kako vide socijalnu politiku, odnosno socijalne transfere? Što je s investicijama te subvencijama? Svi oni koji ne znaju odgovore i nisu ih pripremili u svojim programima, nisu zaslužili biti izabrani – naglašava Lovrinčević.

Istaknuo je da je problem u restrukturiranju državne uprave jer ima 25 tisuća ljudi viška u javnoj upravi te treba riješiti strukturne probleme. To znači skresati državni proračun što bi značilo pad BDP-a za 1-2 posto na godišnjoj razini, jer je proračun sada predimenzioniran za 1,1 milijardu eura. To konkretno znači prepoloviti broj županija, smanjiti broj policajaca, broj bolnica, gospodarskih komora...

Unatoč djelomičnom pozitivnom tonu, tj. kako kaže Lovrinčević, pozitivnim signalima koje će Hrvatska ubilježiti počevši od drugog kvartala, mnogo prepreka valja preskočiti.

Ova Vlada, primjerice, ne može više poput svih dosadašnjih odgoditi rješavanje pitanja brodogradnje, što će iznositi tri posto BDP-a. Usto nezaposlenost je dostigla 12 posto. Do kraja godine ubrzat će inflacija te će dostići tri posto, kazao je Lovrinčević te upozorio poduzetnike da promišljeno sklapaju ugovore. Dodao je da je glavni imperativ konsolidacija javnih financija jer, ako tu nema ravnoteže, prijeti nam pad kreditnog rejtinga čime i svi drugi napori i poduzetničke inicijative padaju u vodu. Istaknuo je nužnost striktnog provođenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini.

www.seebiz.eu

Po djelatnostima statistika inozemnih izravnih ulaganja, koju je danas na svojim internet stranicama objavila središnja banka, pokazuje da je u prošloj godini najveći priljev, od 249,3 milijuna eura, ostvaren u dijelu kojeg se naziva "ostale poslovne djelatnosti".

S iznosom od 186,6 milijuna eura slijedi financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, te s 166,6 milijuna eura vlasnička ulaganja u nekretnine.

Kod nekoliko djelatnosti izravna ulaganja bilježe negativne vrijednosti, najviše u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda gdje je odljev bio 485 milijuna eura, te u pošti i telekomunikacijama gdje je odljev bio 132,2 milijuna eura.

Po zemljama, najveću iznos ulaganja, od 116,3 milijuna eura, u prošloj se godini odnosi se na ulagatelje iz Belgije. Slijede izravna ulaganja iz Italije u iznosu od 112,8 milijuna eura, Luksemburga 111,6 milijuna eura, Slovenije 86,6 milijuna eura i dr.

Prema podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja prošle godine iznosila su ukupno 24,47 milijardi eura.

Po visini inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku u proteklih 18 godina sa 6,22 milijarde eura prednjače ulagači iz Austrije.

Slijede ulaganja iz Nizozemske sa 3,7 milijardi eura, Njemačke 2,9 milijardi, Mađarska 2,3 milijarde eura i dr.

Po djelatnostima najveći se iznos, od 8,6 milijardi eura, odnosi na ulaganja u banke, a slijede ulaganja u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini u iznosu od 2,8 milijardi eura.

www.seebiz.eu

Rezultati poslovanja Društva u 2010. godini vezani su uz opća kretanja u gospodarstvu kako na domaćem tako i na svjetskim tržištima. Nastavak krize i pad osobne potrošnje prouzročili su dodatne probleme u likvidnosti tvrtke i cjelokupnog gospodarstva, te daljnje zaustavljanje investicijskih ulaganja.

U takvim negativnim uvjetima u okruženju Društvo (ZSE:VART-R-1) je  tijekom dvanaest mjeseci 2010. godine poslovalo s gubitkom od 96,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2009. godine ostvaren gubitak od 98,9 milijuna kuna.  Pritom treba naglasiti da ukoliko se isključi utjecaj prodaje dugotrajne imovine, poslovanje Društva s osnova redovnih aktivnosti bilježi manji gubitak za 37 milijuna kuna u 2010. u odnosu na 2009. godinu.

Ukupan prihod realiziran je u iznosu od 314,6 milijuna kuna što predstavlja smanjenje od 12,9 posto u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2009. godine. Ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 411,3 milijuna kuna. Na stranom tržištu ostvaren je prihod u vrijednosti od 122,3 milijuna kuna što predstavlja 40 posto od poslovnih prihoda Društva. Glavnina izvoza ostvarena je u zemljama Europske unije.

Poslovni prihodi realizirani su u iznosu od 308,7 milijuna kuna što je za 13,6 posto manje nego u 2009. godini. U strukturi poslovnih prihoda primjetan je rast prihoda ostvarenog od prodaje koji u 2010. godini čine 93,6 posto poslovnih prihoda, dok je u 2009. godini njihovo učešće bilo 88,5 posto. Zbog usporedbe sa 2009. godinom, a vezano uz prihode od prodaje, važno je napomenuti da je sukladno planu restrukturiranja i reorganizacije, te aktivnostima vezanim uz iste, kroz tvrtku kćer u vlasništvu Varteksa d.d., izdvojen segment B2B (vid prodaje vezan uz područje korporativnog odijevanja i izradu odjeće za specijalne namjene).  Gledajući ukupno učinak tog vida prodaje, ukupni prihodi od prodaje iznose 346,2 milijuna kuna, a time su i ukupni prihodi od prodaje veći za 9,4 posto u odnosu na 2009. godinu.

U strukturi troškova Društva, gotovo svi troškovi iz poslovnih aktivnosti bilježe pad u odnosu na 2009. godinu. Takav smjer kretanja najvećim je dijelom rezultat provedenih mjera restrukturiranja. Ukupni troškovi vezani uz zaposlenike smanjeni su za 28 milijuna kuna ili za 17 posto, a unutar toga, trošak bruto plaće manji je za 13,7 posto ili za 19,2 milijuna kuna.

Značajno je ukupno smanjenje zaliha koje su u odnosu na početak godine manje za 11,5 posto. Ovakvo kretanje zaliha, rezultat je aktivnosti usmjerenih na racionalnije korištenje postojećih, vlastitih resursa, te ciljanu optimalizaciju svih vrsta zaliha.

Osnovni smjer kretanja poslovne politike u 2010. godini bilo je provođenje Integralnog plana poslovnog i financijskog restrukturiranja koji se oslanja na vlastite resurse te u skladu s time uključuje i prodaju dijela nekretnina. Obzirom na izrazito negativne trendove na tržištu nekretina, prodaja u najvećoj mjeri nije realizirana, što je bitno utjecalo ne samo na provedbu aktivnosti Integralnog plana, već i na likvidnost i efikasnost poslovanja Društva.

Tijekom poslovne godine aktivnosti su bile usmjerene i na smanjenje operativnih troškova poslovanja, zatvaranje neprofitabilnih dijelova sustava, rast pojedinih vidova prodaje (posebno B2B poslova), reorganizaciju maloprodaje kao jednog od ključnih vidova prodaje. Pritom su kumulirani i neizbježni, jednokratni troškovi restrukturiranja Društva koji su tijekom provedbe dodatno likvidno i troškovno opteretili sustav, ali gledajući budući period stvaraju  pretpostavke za ostvarenje razvojnih ciljeva.

Pretpostavke stabilizacije i razvoja poslovanja Društva temelje se prvenstveno na stabilizaciji likvidnosti kao ključnom preduvjetu za provedbu svih aktivnosti vezanih uz restrukturiranje, daljnju reorganizaciju sustava i jačanje strateških vidova prodaje.

"Unatoč izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji kao i situaciji na tržištu i u samoj tvrtki bitno je naglasiti da smo u zadnjem kvartalu prošle godine, kao i početkom ove, uspjeli ostvariti pozitivan trend u prihodima od prodaje. Za nastavak istih nužna je uz oporavak tržišta i hitna stabilizacija likvidnosti tvrtke. U tom cilju Varteks je među prvima podnio Zahtjev Ministarstvu gospodarstva RH za primjenu Modela C kao jedne od antirecesijskih mjera Vlade usmjerene  na gospodarski oporavak i razvitak. Isto tako, izrađen je Integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja koji su u potpunosti podržale poslovne banke. Razgovori s Vladom RH oko načina primjene su u tijeku i očekujemo hitnu realizaciju programa koja je ključna za daljnju stabilizaciju i razvoj poslovanja.  Paralelno s time radimo na aktivnostima vezanim uz osiguranje radnog kapitala nužno potrebnog  za nesmetano odvijanje poslovnih procesa i podizanje efikasnosti sustava", zaključio je predsjednik Uprave Zoran Košćec.

Riječ je o neplaćenim doprinosima općinama i gradovima kroz koje prolazi autocesta, a navedeni iznosi akumuliraju se još od prvih radova na dionicama autoceste koje prolaze kroz spomenuta mjesta. Zbog obaveze prema općini Jasenice radnici HAC-a strahuju da Uprava neće imati dovoljno novca za isplatu plaća, ali ovaj strah po svemu sudeći nije utemeljen.   

Prema informacijama Novog lista, u Hrvatskim autocestama uistinu nemaju dovoljno gotovine za isplatu obaveze prema Općini Jasenice i isplatu plaća radnicima, koje na mjesečnoj razini iznose nešto više od 30 milijuna kuna. Ipak, radnicima će plaća biti isplaćena, a u općini Jasenice morat će pričekati na svoj novac.

Cijena sirove nafte, koja je u ponedjeljak dostigla dvogodišnji rekord iznad 121 dolara za barel, nastavit će rasti barem do rujna, kada obično počinje sezona atlantskih uragana, rekao je Frank Holmes, izvršni direktor i glavni investicijski dužnosnik tvrtke za upravljanje investicijama US Global Investors, specijalizirana za robe, nova tržišta i infrastrukturu, s oko tri milijarde dolara imovine.

"Imate ove trendove koji mogu trajati mnogo mjeseci. Upravo sada, mi smo u rastućem trendu za naftu", rekao je Holmes za Reuters na marginama konferencije o robama.

"Kako se automobilska sezona približava vrhuncu i ljudi sve više voze u SAD-u, onda ćete vidjeti rast cijena nafte do rujna, što je početak sezone uragana. Mislim da će do tada nafta vjerojatno biti tražena roba", dodao je Holmes.

Odbio je spekulirati o tome hoće li cijene u 2011. premašiti američki cjenovni rekord od 147,27 dolara za barel, postignut u srpnju 2008., ali je rekao da će nafta postići nove najviše cijene u narednim godinama.

On smatra da će gospodarski rast na tržištima u nastajanju, posebno Kini i Indiji, ojačati srednju klasu u tim zemljama i dovesti do porasta kupnje automobila i kuća, što će povećati potražnju za naftom i drugim robama.

"U sljedećih pet godina, nafta se može udvostručiti, a mislim i da se zlato može udvostručiti, jer kod 50 posto svjetskog stanovništva raste zarada novca za više od 15 posto godišnje", rekao je Holmes.

Ocijenio je kako to ne znači da se neće biti velikih korekcija cijena, ali za sada izgledi idu u prilog tome trendu, osim ako ne dođe do potpunog usporavanja u svijetu.

Holmes očekuje da će zlato, koje je prošloga mjeseca postiglo rekordnu cijenu od 1,447.40 dolara za uncu, poskupljivati u drugoj polovici godine.

"Cijene zlata su na dnu tijekom ljeta, a onda imaju veliki rast od kolovoza do veljače", rekao je Holmes.

Tada bi njegova ratifikacije mogla početi tek u 2012., a Hrvatska bi članicom EU postala “negdje tijekom 2013.”, objasnio je izvor iz Bruxellesa koji priprema dolazak predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa u Zagreb. Unatoč tome, HDZ svejedno još ne razmišlja o novome scenariju. Sumnju u to da će Vlada uspjeti do lipnja završiti posao s EU izrazio je i predsjednik Republike Ivo Josipović koji je već postavio pitanje političke odgovornosti vladajuće garniture u slučaju neuspjeha. Pritom je Josipović iznio i jasan stav da u slučaju nezavršetka pregovora u lipnju momentalno treba raspisati izbore.

Odgovarajući za naš list Josipoviću, premijerka Jadranka Kosor poručila je da “nije dobro da predsjednik države diktira kada će biti izbori”. Pritom naglašavaju u Vladi kako premijerka svima govori da je koncentrirana na obavljanje svih poslova potrebnih za dovršetak pregovora u lipnju te da ne kalkulira ni s jednom drugom opcijom. Za to vrijeme Europska komisija priprema još jedno redovno izvješće o napretku Hrvatske koje bi trebalo biti gotovo do sredine listopada. Sama priprema izvješća i namjera da ga se objavi krajem godine jedan je od ozbiljnih indikatora da bi pregovori mogli završiti tek u kasnu jesen.

Iz diplomatskih krugova u Bruxellesu poručuju da nisu zadovoljni napretkom u Poglavlju 23 - pravosuđe i ljudska prava.

www.seebiz.eu