Među dioničkim investicijskim fondovima gotovo svi bilježili su rast vrijednosti. Tako su se dobitci kretali u rasponu od 0,17 posto Platinium Blue Chip do 5,03 posto Select Europe fonda. S druge je pak strane jedini gubitnik, s gubitkom od 0,12 posto, bio Ilirika Azijski tigar fond, dok je vrijednost MP-Bric HR i MP-Mena fondova ostala nepromijenjena.Kod mješovitih fondova svi su bilježili rast vrijednosti. Tako su se dobitci kretali od 0,72 posto ST Aggresive do 2,37 posto PBZ Global fond i ICF Balanced fondova.

Kod obvezičkih pak investicijskih fondova bilo je i gubitnika no, oni su ipak bili u manjini. Tako su dobitci bili raspoređeni u rasponu od 0,03 posto ST Bond, PBZ Bond fond i Erste Bond do 0,53 posto FIMA Bond fonda. S druge su pak gubitci bili u rasponu od 0,03 posto Raieffeisen Bonds do 0,32 posto KD Adria Bond fonda, dok je vrijednost Select Eurobond i ICF Fixed Income fondova ostala nepromijenjena. Novčani su investicijski fondovi uglavnom i dalje bilježili dobitke. Pritom su se dobitci kretali u rasponu od 0,01 do 0,02 posto, dok je vrijednost PBZ Novčani fond i PBZ Dollar fondova ostala nepromijenjena.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Među dioničkim investicijskim fondovima većina njih bilježila je pad vrijednosti. Tako su se gubitci kretali u rasponu od 0,08 posto Capital Two do 3,74 posto FIMA Equity fonda. S druge su se pak strane dobitci kretali u rasponu od 0,03 posto Platinium JIE do 0,77 ZB trend fonda, dok je vrijednost Erste Total East, MP-Bric HR i MP-Mena fondova ostala nepromijenjena.

Kod mješovitih fondova velika većina ih je bilježila pad vrijednosti. Tako su se gubitci kretali od 0,12 posto ZB Global od 1,32 posto HPB Dynamic fonda. S druge su pak strane jedini dobitnici, s dobitkom od 0,07 odnosno 0,36 posto, bili ICF Balanced i Aureus Balanced fondovi.


Kod obvezičkih pak investicijskih fondova situacija je bila podijeljena. Tako su dobitci bili raspoređeni u rasponu od 0,01 posto ICF Fixed Income do 0,48 posto KD Adria Bond fonda. S druge su pak gubitci bili u rasponu od 0,03 posto ZB bond, Select Eurobond i PBZ Bond fond do 0,21 posto FIMA Bond fondova, dok je vrijednost Raiffeisen Bonds fonda ostala nepromijenjena.

Novčani su investicijski fondovi uglavnom i dalje bilježili dobitke. Pritom su se dobitci kretali u rasponu od 0,01 do 0,02 posto, dok je vrijednost PBZ Dollar fonda ostala nepromijenjena.

www.business.hr

(Zatvori)

Podsjetimo, riječ je o akcijama u sklopu kojih je u svibnju i studenom protekle godine, svim bebama rođenim u bolnici Merkur u Zagrebu, KB Osijek i KBC Rijeka, društvo KD Investments poklonilo udjele u investicijskim fondovima KD Victoria i KD Nova Europa u vrijednosti od 400 kuna. Po istom principu akcija će se ovog proljeća provoditi i u Županijskoj bolnici Čakovec, Općoj bolnici Zadar i Općoj bolnici Pula u razdoblju od 15. 4. 2008. do 31. 5. 2008., a sve novorođene bebe također će od KD Investmentsa dobiti udjele u dioničkom fondu KD Nova Europa u vrijednosti od 400 kuna.

«U KD Investmentsu prepoznali smo potrebe roditelja i njihovu brigu za budućnost djeteta od trenutka njegova dolaska na svijet. Humanitarne akcije provedene u Zagrebu, Osijeku i Rijeci rezultirale su velikim odazivom mladih roditelja našem programu potpore novorođenima. Potrebno je naglasiti da kako će dijete rasti, rast će i njegovi prinosi u fondu, pa će roditelji djetetu tijekom odrastanja bez problema moći osigurati niz aktivnosti koje djetinjstvo čine sretnijim. KD Investments pobrinut će se da djeca rođena tijekom ove akcije jednog dana mogu uživati u izletima, izvanškolskim aktivnostima, knjigama i igračkama koje će obogatiti njihov rast i razvoj», izjavio je Branko Gladović, član Uprave KD Investmentsa.

Da se radi o značajnom udjelu koji će nagrađenoj djeci pružiti određenu sigurnost tijekom odrastanja dokazuje i činjenica da je upravljanje društva dovelo do zavidnih rezultata, pa je primjerice prosječni godišnji prinos najstarijeg dioničkog investicijskog fonda KD Victoria u skoro devet godina njegovog postojanja na dan 31. ožujka 2008. iznosio 19,04 posto , dok je od osnutka 11. svibnja 1999. do 31. ožujka 2008. zabilježen ukupni prinos od 369,41 posto.

www.kd-group.hr/

(Zatvori)

Situacija je bila nešto drukčija u manjim gradovima s jednom Fininom poslovnicom - u redovima se stajalo u Sisku, Pakracu, Osijeku i drugdje. Branitelji čini se radije odabiru Finu, jer ondje mogu podići i dividendu, i dati nalog za prodaju udjela, dok se u Erste banci samo primaju nalozi za prodaju. Uz to, u Fini su moguće gotovinske isplate, a u banci samo isplate na račun.

Anketa koju smo proveli u zagrebačkim poslovnicama, dakle na slučajnom uzorku udjeličara koje smo uspjeli privoljeti na razgovor (otprilike svaki četvrti), pokazala je da neće svi pojuriti prodati udjele jer smatraju da bi trenutačno premalo dobili za njih. Oni koji su ih pošli unovčiti čine to jer zaista nemaju izbora.

Pun planova

Ivan Babić, bivši pripadnik antiterorističke postrojbe te, kako kaže, vozač, tjelohranitelj i prijatelj generala Ivana Andabaka, jedan je od onih koji su već prvog dana dali nalog za prodaju.

"Bio sam na ratištu šest godina, od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Sudjelovao sam u 400 akcija na svim bojištima i imam maksimalna 5163 boda. Novac mi treba jer gradim kuću u Velikoj Gorici. Imam, doduše, mirovinu od 7139 kuna, ali imam i kredite, pa sam 'suh'. Dobio sam 1110 kuna dividende, a od udjela očekujem oko 30.000 kuna", kaže Babić, koji ima i druge planove. "U patentnom uredu registrirao sam tri izuma - protuminsku čizmu, pneumatske potporne stupove za rudnike te pneumatski odbojnik za automobile. Da ga je imao Toše Proeski, ne bi poginuo. Sad tražim investitore kako bih pokrenuo proizvodnju", kaže Babić, koji planira registrirati još izuma. Zaposlenica Policijske uprave zagrebačke Višnja Šimunić, koja je udjele odlučila odmah prodati, kaže da s višom stručnom spremom ima plaću od 4000 kuna.

"Očekujem oko 5000 kuna od prodaje udjela i time ću pokriti minus na tekućem. Za 216 kuna dividende godišnje, koliko sam dobila, ne isplati ih se zadržavati, a ako se Fond raspadne, nećemo dobiti ni to malo. Većina ljudi koje poznajem udjele također planira prodati, jer ne vjeruju da će Fond opstati", kaže Šimunić, koja se o svemu informirala "isključivo iz novina".

Zlatko Husinjak, koji je, kako kaže, na bolovanju zbog PTSP-a i još nije ostvario pravo na mirovinu, svojih gotovo 18 udjela koliko je dobio za tri godine ratovanja neće još prodavati.

Pametnije je čekati

"Mislim da je pametnije čekati. Ovako, sve bi moglo pasti na 100-200 kuna po udjelu i onda nemaš ništa. Kad bih za udjel dobio minimalno 1000 kuna, onda bih prodao. Ovo sad je ništa. No, ima tu svašta - i čistačice u MORH-u dobivale su po 15 udjela!" Na upit kako je došao do "procjene" vrijednosti udjela od 1000 kuna i odluke da za manje neće prodavati, kaže da se "konzultirao s kolegama".

I Josip Prusina, aktivni pripadnik specijalnih postrojbi MUP-a, čekat će bolju cijenu: "Ne gori mi pod petama, a udjeli su prenosivi na djecu. Ionako to nije velika lova - za 46,7 udjela dobio bih 25 do 30 tisuća kuna, a to nije ništa za mojih pet godina ratovanja. Podupla li se iznos, možda bih prodao. U Fond će sjesti i dionice drugih firmi, a tu je i prinos. Pratim cijene na burzi i smatram se upućenim, ali nije u redu taj rok od 60 dana. Nikako nije u redu držati nekog u neizvjesnosti i pod nepoznatim uvjetima", kaže Prusina.

Iako, kaže, živi od 1500 kuna, samohrani otac Ivan Vranić, zaposlen u Končaru, no na bolovanju je zbog PTSP-a, svojih 30 udjela još neće prodavati: "Meni zaista gori pod nogama, novac mi treba, ali neću ih prodati. Pričekao bih godinu dana. Kad bi cijena došla na 2000, onda bih prodao..." No, mnogi ne mogu čekati, a jedna od njih je Branka Stubičar, nekadašnja zaposlenica Hrvatskog vojnog učilišta, a danas umirovljenica sa 1300 kuna prihoda: "Meni je zaista hitno. Mirovina mi je mala, a suprug mi je umro. Imam 15 udjela i danas sam dala nalog za prodaju."

Brojka

587 kuna i osamdeset tri lipe bila je vrijednost udjela u Fondu hrvatskih branitelja u petak, a s obzirom na pad cijena dionica Ine i HT-a, cijena udjela u ponedjeljak je dodatno pala.

business.hr
(Zatvori)

Izvješće je dobar pokazatelj i indikator ubrzanja dugoročnog trenda smanjivanja ulaganja u američka i zapadnoeuropska tržišta dionica. Iz tih je fondova u prvom kvartalu ove godine, zaključno sa 28. ožujkom, povučeno ukupno 98 milijardi dolara. Usporedbe radi, u te je fondove tijekom istog perioda lani uloženo 19 milijardi dolara, a u 2006. godini čak 49 milijardi dolara. Iz EPFR-a su priopćili kako je povlačenje ulaganja uzrokovano "krizom na tržištu kredita, povezanom s problemima na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita, koja je nagrizla povjerenje ulagača te globalni rast". Povlačenje kapitala ubrzava još jedan trend. Ulagači su, naime, sve skloniji investiranju u super sigurne opcije poput novčanih fondova ili pak u riskantnija tržišta te proizvode s višim prinosima kao što su hedge fondovi. To je vidljivo i gledajući regionalnu strukturu ulaganja, odnosno povlačenja kapitala. Naime, ulagači su tijekom prvog kvartala povukli 70 milijardi dolara iz fondova u SAD, Japanu i Zapadnoj Europi. Fondovi u koje se ulagalo najvećim su dijelom bili fokusirani na Tajvan, Rusiju, Bliski istok i Afriku. Iz fondova na tržištima u razvoju povučeno je 20 milijardi dolara, dok je u istom periodu lani iz njih bilo povučeno 1,6 milijardi dolara. Novčani fondovi tijekom prvog kvartala dalje su bilježili rekordan priljev ulaganja u iznosu od 140 milijardi dolara, čime je njihova ukupna imovina dostigla rekordnih 3,5 bilijuna dolara. Ulaganja u te fondove u cijeloj prošloj godini iznosila su ukupno 240 milijardi dolara. "Jasno je da je velika količina gotova novca stavljena sa strane kako bi se dislocirala, odnosno drukčije rasporedila kada se svjetska tržišta stabiliziraju", kazao je direktor EFPR-a, Brad Durham. Robni fondovi također su imali povećana ulaganja. U njih je uloženo tri milijarde dolara, što je trostruko više nego u istom periodu lani.

Američki fondovi najveći gubitnici
Više od polovice 25 najvećih fondovskih kompanija u SAD-u zabilježilo je povlačenje novca tijekom prvih mjeseci ove godine, pokazuju podaci tvrtke Financial Research Corporation (FRC). Najveći američki gubitnici bili su Fidelity, Barclays Global, Franklin Templeton, State Street i Legg Mason. Podaci FRC-a ne obuhvaćaju fondove koji ulažu u novčana tržišta.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Među dioničkim investicijskim fondovima velika većina je njih bilježila gubitke. Tako su se gubitci kretali u rasponu od 0,41 posto C-Zenit do 2,59 posto Aures Equity fonda. S druge su se pak strane tek četiri fonda bilježila dobitke i to; MP-Bric HR 0,01, FIMA Maximum 0,02, Ilirika Azijski tigar 0,42 i ST Global Equity 0,81 posto, dok je vrijednost KD Victoria i MP-Mena fondova ostala nepromijenjena.

Kod mješovitih fondova velika većina njih bilježila je pad vrijednosti. Tako su se gubitci kretali od 0,1 posto KD Balanced od 1,89 posto Aureus Balanced fonda. S druge su pak strane jedini dobitnici, s dobitkom od 0,64 odnosno 0,77 posto, bili ST Balanced i ST Aggresive fondovi.

Kod obvezičkih pak investicijskih fondova većina ih je bilježila dobitke. Tako su dobitci bili raspoređeni u rasponu od 0,01 posto KD Adria Bond do 0,20 posto HPB Obveznički fonda. S druge su pak gubitci bili u rasponu od 0,03 posto Raiffeisen Bonds do 0,17 posto Capital One fonda.

Novčani su investicijski fondovi i dalje bilježili dobitke. Pritom su dobitci bili u rasponu od 0,01 do 0,02 posto, dok je vrijednost Interinvest Cash ostala nepromijenjena.

www.business.hr
(Zatvori)

Nakon podnošenja zahtjeva za prodaju, Vladinom odlukom, rok za isplatu je 60 dana po cijeni dionica toga dana, a novac se doznačuje braniteljima na račun kako bi se izbjegli mešetari, tzv. torbari.

Podaci o prodaji udjela hrvatskih branitelja i tzv. udjeličara su tajni i, kako je objavljeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare, zna ih samo nekolicina čelnih ljudi Erste Investa, Hanfe i Upravnog odbora FHB-a.

Potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja Jadranka Kosor preporučuje braniteljima da nikako ne prodaju udjele kako bi se Fond održao, a predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš drži da nije trenutak za prodaju zbog lošeg stanja na domaćim i stranim tržištima novca.

Fond hrvatskih branitelja počeo je djelovati 12. travnja 2005., kad je Vladinom odlukom sedam posto dionica Hrvatskih telekomunikacija d.d. preneseno u fond, što je bila i njegova početna imovina. Fondu je zatim upisano i sedam posto Ininih dionica, tako da je njegova vrijednost dosegnula oko 3,5 milijardi kuna.

Braniteljima je prije nekoliko dana isplaćena prva dividenda iz trećine dobiti FHB-a, druga trećina se reinvestira, a treća doznačuje u Zakladu hrvatskih branitelja i Zakladu za stipendiranje djece hrvatskih branitelja.

www.business.hr
(Zatvori)

Objavljena statistika za prethodni mjesec ponovno je pokazala smanjenje vrijednosti imovine fondova pod upravljanjem. Ipak, sve više se čini da novac ne odlazi u potpunosti iz fondovske industrije već se pozicionirao u novčanim fondovima koji su počeli vraćati svoj udio u ukupnoj imovini fondova pod upravljanjem, stoji u analizi.

Ukupna imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom na kraju ožujka nalazila se na razini od 20,24 milijardi kn ili 11,7 posto manje nego mjesec ranije. U tom iznosu i dalje su najzastupljeniji dionički fondovi s udjelom od 40,4 posto, nakon čega slijede mješoviti fondovi s 32,9 posto, novčani s 23,5 posto, te obveznički s 3,2 posto.
 
Gledajući tržišne udjele društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva u vlasništvu četiri najveće bankarske grupacije i dalje upravljaju sa 79,3 posto ukupne fondovske imovine.

Fokusirajući se samo na dioničke fondove, u ožujku je, bez obzira na pad vrijednosti udjela, pet najvećih dioničkih fondova palo manje od pada Crobexa, odnosno između 6,4 i 8,8 posto. No, negativan sentiment čini se da je unio nervozu u ulagače koji su prema pokazateljima o imovini 5 najvećih dioničkih fondova povlačili sredstva jer je imovina fondova umanjena između 12,5 i 31,4 posto.

Ujedno, od ovog tjedna strukture fondova došle su pred oči javnosti. Strukture fondova su dostupne na njihovim web stranicama, a pogledom na iste dolazimo do saznanja da iako su strategije različite, zajednička je usmjerenost na Hrvatsku.

Ponuda i potražnja i nadalje imaju presudan utjecaj na kretanja na tržištu, dok rast i rezultati kompanija, koji bi trebali biti presudni kod donošenja odluka o investiranju, ostaju postrani, zaključak je PBZ Investa. Ipak, analitičari podsjećaju da dok jedni brinu što cijene padaju i pitaju se koliko još, s druge strane netko kupuje, ponavljajući kako je dobro ići u kupnju dok je rasprodaja.

www.business.hr
(Zatvori)