Tijekom noći na cesti u Ferovcu, gdje je prosvjed krenuo, preko noći je ponovno pušten jedan prometni trak. "Velika je magla, a i ovako je lakša regulacija prometa, da ljudi makar po noći imaju slobodan prolaz. Nismo mi tu da naše građane namjerno sputavamo i taj oblik ljudi su pozdravili. Čekamo da djeca prođu u školu i radnici na posao pa ćemo ponovno zatvoriti cestu. Mogu reći da djeca nisu sretna što mogu proći, bilo bi im draže da ne moraju u školu", rekao je za Index Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Požeško-slavonske županije.

"Atmosfera među dečkima je fantastična, a još je bolja nakon objava da nam se priključuju sve županije. Već od sinoć krenule su s prosvjedima Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Sve zajedno u ovom trenutku imamo preko 2.000 traktora", rekao je Dukić. Točne podatke o svim jutrošnjim prosvjedima još je nemoguće prikupiti, jer se seljaci tek grupiraju, ali kroz nekoliko sati trebalo bi se znati o kojim se brojkama radi. U Osječko-baranjskoj županiji u ovom trenutku se skuplja oko 500, a u Vukovarsko-srijemskoj oko 600 traktora.

"Ovo postaju masovni prosvjedi diljem Hrvatske. Ne priznajemo neke seljačke vođe koji su izjavljivali da vođa ovih prosvjeda, pri čemu su mislili na mene, nema vjerodostojnost seljaka i poljoprivrednika. Ne možemo dozvoliti da nas takve osobe zastupaju, ne pristajemo na takav razgovor, i pozivamo ministra Petra Čobankovića i hrvatsku Vladu sutra u 13 sati u Kutjevo, gdje smo organizirali vijećnicu, i gdje ćemo pozvati vjerodostojne ljude koji traže svoje pravo. Nemamo više novca za gorivo do Zagreba, a gospoda iz Vlade imaju više novca, imaju službena vozila pa neka dođu u Kutjevo da ovdje obavimo razgovore", rekao je Dukić.

Seljaci i dalje namjeravaju traktorima krenuti prema Zagrebu, samo još nije određen datum. To će, naravno, ovisiti i o reakciji Vlade, u kojoj bi se Čobanković danas trebao susresti s predstavnicima seljaka, ali ne i s predstavnicima prosvjednika. Seljaci, čini se, ne namjeravaju odustati tako lako.

"Od Slavonije do mora od svih dobivamo potporu, izdati nećemo nikoga, ostajemo ustrajni u zahtjevima, a pokazujemo i civiliziranost puštajući ljude da prođu kad treba. Ovim putem se već unaprijed ispričavam građanima Zagreba ako budemo morali zakrčiti ceste u glavnom gradu, ali to nećemo raditi zato što se radi o nekoj našoj želji, nego zato što je to jedini način da pokažemo onima koji netransparentno raspoređuju novac poreznih obveznika da nismo bahati i nerazumni potrošači proračuna, nego da sa cijenama koje su nam nametnute ne možemo živjeti", rekao je Dukić.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Vizek ističe kako je ta mjera prije svega dobro došla investitorima da vrate dio kredita bankama, ali i ministru Šukeru kojem će se, na 100 milijuna kuna subvencija, po osnovi PDV-a u proračun sliti oko 110 milijuna kuna novih poreznih prihoda.

– Raniji visoki profiti u građevinskom sektoru i sektoru nekretnina potaknuli su veliki broj poduzetnika da se počnu baviti gradnjom stanova, no sada je očito da potražnja ne podržava toliko nabujalu ponudu novih stanova, pa tržištu treba prepustiti da samo snizi cijene. Građevinski sektor je očito predimenzioniran, netko sada mora podnijeti teret gubitaka, a to trebaju biti oni koji su pogrešno procijenili buduće stope povrata, dakle, građevinari, pa i banke. To je bio njihov poduzetnički rizik i zašto bi sada za njihovu zaradu morali brinuti građani, u smislu izdataka poreznih obveznika, čime se zapravo umjetno održava razinu cijena, tumači Vizek. U tom smislu, kaže, Vlada ovako zapravo radi »medvjeđu uslugu« građanima.

– No, ovakva kakva je ta je mjera ionako ograničena jer na tržištu ima 10.000 neprodanih stanova, a zahvaljujući njoj prodat će se tek oko 1.000, dakle samo 10 posto. Da postigne što je naumila, iako je po meni taj naum pogrešan, Vladi bi trebalo barem milijardu kuna, a ne sadašnjih sto milijuna kuna. Ovako će doći samo do odgođenog efekta korekcije cijena. Smatram da sigurno ima prostora da cijene nekretnina padnu za još oko 10 do 15 posto, što bi bila umjerena korekcija cijena, za razliku od dramatične korekcije koju proživljavaju Baltičke zemlje ili Bugarska, gdje su cijene nekretnina od svoje najviše faze pale i preko 50 posto, ističe Vizek.

Govoreći o kamatnoj stopi od 5 posto, što je stopa koju će država naplatiti na zajam koji je dala građanima uz poček od 10 do 20 godina, Vizek smatra da je upitna konkurentnost te stope u odnosu na tržišne, pogotovo u uvjetima kada se očekuje pad kamata na kredite zbog integracije hrvatskog bankarskog sustava u financijski sustav eurozone.

– Tržišne kamate u budućnosti će vjerojatno biti niže nego što su danas, a pitanje je po kojim će se uvjetima ovi državni krediti moći refinancirati tržišnim, zaključuje Vizek.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Pa čak ako je i tvoj prijatelj, pa čak ako je i njezin interes da baš ti budeš taj koji će graditi autocestu. Zašto? Naravno, zato jer si najjeftiniji. Pa ako si i predao nerealno nisku ponudu, morao bi znati da i u takvim okolnostima moraš biti u stanju dovršiti projekt, jer to si potpisao. A ugovori obvezuju. Žderić i Radić zanemarili su sve ove "čimbenike". Još je sinoć, kako je SEEbiz i pisao, bilo izvjesno da će crnogorski Savjet za izgradnju autoputeva produljiti rok za nekoliko tjedana kako bi jamstva i službeno mogla biti potpisana, predstavnici hrvatskog konzorcija ponijeli su se kao pijani kockar.

Umjesto odgođene "igre na sigurno", poslužili su se jamstvom "američkog" fonda, jamstvom koje to nije bilo. Bilo je to tek nova "najava" da će jamstvo biti potpisano, i to od strane fonda koji čak niti u Crnoj Gori, bez uvrede Crnogorcima, ne može proći. U svakom slučaju, bolje da se situacija većeras rasplela. U suprotnom, uveli bismo se u novi krug neizvjesnosti, krug u kojem su domaće tržište kapitala i investitori, zapravo bili talac spekulacija. Nije se tu snašao ni regulator koji je, ako ćemo pošteno, još prije nekoliko tjedana trebao obustaviti trgovinu dionicama IGH i Tehnike, jer se pokazalo da nikakva jamstva u Crnu Goru nisu donesena.

Insajderske informacije kažu da je jučer i premijerka Kosor Radića i Žderića odlučila pustiti "niz vodu". Kad se vidjelo na koju kartu njih dvojica igraju, bilo je jasno da su osuđeni na propast. Umjesto posla stoljeća, "fijasko stoljeća", domaći će se građevinski sektor nakon ovakvog raspleta teško oporavljati.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Po podacima DZS-a, u prosincu je bilo 180 plaćenih sati rada ili 8,4 posto više u odnosu na studeni. Najveći broj plaćenih sati bio je u vodenom prijevozu - 215, a najmanji u obrazovanju - 170.Najviša prosječna neto satnica za prosinac isplaćena je u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem, u iznosu od 67,59 kuna.Slijede zračni prijevoz sa 51,81 kunom te promidžba (reklama i propaganda) sa 48,71 kunom.Najniža prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u prosincu isplaćena je u preradi kože - 15,07 kuna.

U proizvodnji odjeće, prosječna neto satnica u prosincu iznosila je 15,69 kuna, a u zaštitnoj i istražnoj djelatnosi 17,21 kunu. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu u pravnim osobama za prosinac 2009. godine iznosila je 42,39 kuna, što je za 5,2 posto niže nego za studeni i 0,7 posto manje u odnosu na prosinac 2008. godine.Po podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je mjesečna neto plaća po satu u razdoblju od

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Prošle godine je u srednjoj i istočnoj Europi otvoreno oko 160 novih trgovačkih centara, čime je postojeća površina narasla na 4 milijuna kvadratnih metara. Iako je tempo u odnosu na rekordnu 2007. godinu bitno usporio, broj planiranih projekata je viši nego dosad.

- Mnogi su projekti bili odgođeni, ali od malog broja se zaista odustalo, objašnjava Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica RegioPlan Consultinga.

U samo dvadeset godina od pada komunizma, u istočnoj Europi su izgrađene tisuće trgovačkih centara. Posebno intenzivan razvoj bilježi se od 2000. godine pa nadalje. Vrhunac je dosegnut u 2007. godini, kada je bilo otvoreno više od 300 novih centara. Zanimljivo je i to što, usprkos financijskoj krizi i sporijem tempu ekspanzije velikih trgovaca, u istočnoeuropskoj regiji trenutno ima više od 1.000 novih projekata.

Ova brojka dijelom je i posljedica odgađanja nekih projekata u protekle dvije godine. Mnogi se nadaju oporavku, ali mora im postati jasno da je vrijeme nekvalitetnih projekata prošlo i da mnogi  neće moći biti financirani. 'Mnogi projekti nemaju odgovarajući koncept za odabranu lokaciju', zaključuje Bomba-Wilhelmi.

Najviše novih otvorenja u 2009. zabilježeno je u Rusiji (preko 60), Turskoj (preko 40) i Poljskoj (oko 20). Zanimljivo je i to da je u Poljskoj i Rusiji prošle godine otvoreno više centara nego u 2008. Zbog visokog broja stanovnika, a time i potencijala, ove zemlje bilježe i najveći broj projekata. Za Poljsku i Tursku je također značajno to da su bile 'otpornije' na krizu od drugih zemalja regije.

U Estoniji trenutno ima oko 400 m² na 1.000 stanovnika, što je više nego u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj. Pritom treba napomenuti da je kupovna moć višestruko niža, a Slovenija ima gustoću na 1.000 stanovnika skoro istu kao i Austrija. U Hrvatskoj i baltičkim zemljama situacija se može nazvati kritičnom. Baltičke zemlje imaju visoku gustoću novih površina, a kriza ih je teško pogodila, što znači da kupovna moć stagnira ili čak pada te se trgovački centri bore za preživljavanje.

Razvoj trgovačkih centara u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj započeo je 70-ih godina i tekao relativno sporo. Gustoća trgovačkih površina na 1.000 stanovnika iznosi oko 300 m² u Austriji i Švicarskoj i 'samo' 100 m² u Njemačkoj, a time su te tri zemlje iza Estonije. Štoviše, Njemačka se nalazi iza Slovenije, Češke i Hrvatske. Dijelom je situacija takva zbog toga što te zapadnoeuropske zemlje imaju mnogo više trgovačkih zona u centru gradova te velikih trgovačkih ulica. U Austriji i Njemačkoj je trenutno u planu 50 centara, što obuhvaća gradnju novih i proširenje postojećih trgovačkih centara.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naknadu za obnovljive izvore koju svi plaćamo svakoga mjeseca na računu za struju nisu prosljeđivali agenciji Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE).Dug je narastao na gotovo 200 milijuna kuna. Na što je novac potrošen, možemo samo nagađati. U HEP-u su nedavno poželjeli struju poskupjeti za najmanje 17%. Hoćemo li opet poskupljenjem plaćati nečije propuste i loše poslovanje? Ostaje nam tek nada da takvo što Vlada neće dopustiti.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2008. godine, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za prosinac prošle godine bila je nominalno manja za 0,9 posto, a realno je bila manja za 2,7 posto. Za razdoblje od siječnja do prosinca 2009. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 5.311 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje godine prije nominalno više za 2,6 posto, a realno je više za 0,2 posto.Od srpnja 2009. statistika iskazuje i utjecaj posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću u pravnim osobama.Taj je poseban porez utjecao na smanjenje prosječne neto plaće za prosinac za 2,8 posto.Najmanje je poseban porez utjecao na smanjenje plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i prosječne je neto plaće za prosinac u tom području djelatnosti smanjio za 1,8 posto.

Najviše je pak, za 3,4 posto, posebni porez utjecao na smanjenje prosječne neto plaće u opskrbi električnom energijom, plinom, vodom i klimatizacijom, informacijama i komunikacijama, financijskim djelatnostima i osiguranju te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.Najviša prosječna neto plaća za prosinac među pojednim djelatnostima isplaćena je u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem, u iznosu od 11.623 kune.Slijede vađenje sirove nafte i prirodnog plina s 10.324 kune i zračni prijevoz s 9.590 kuna. Prosječnu neto plaću veću od devet tisuća kuna za prosinac su imali i zaposleni u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda (9.337 kuna) te u promidžbi (9.293 kune).Najnižu prosječnu neto plaću za prosinac prošle godine u iznosu 2.787 kuna imali su zaposleni u preradi kože.Niže prosječne plaće od tri tisuće kuna imali su još i zaposleni u proizvodnji odjeće (2.849 kuna).

U preradi drva prosječna neto plaća za prosinac iznosila je 3.198 kuna, tek nešto više od toga imali su zaposleni u proizvodnji namještaja (3.207 kuna), a slijede prosječne neto plaće zaposlenih u uslugama u vezi s upravljanjem zgradama te djelatnostima uređenja i održavanja krajolika (3.285 kuna), proizvodnji tekstila (3.308 kuna), zaštitnim i istražnim djelatnostima (3.355 kuna), pripremi i usluživanju hrane i pića (3.774 kune) i u gradnji zgrada (3.954 kune).Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2009. iznosila je 7.783 kune, što pokazuje nominalni pad za 0,3 posto, a realni porast za 0,3 posto, u odnosu na studeni.Prosječna mjesečna bruto plaća za prosinac 2009. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je niža za 1,1 posto, a realno je niža za 2,9 posto.Za razdoblje od siječnja do prosinca 2009. prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 7.711 kuna, što je u odnosu na 2008. nominalno više za 2,2 posto, a realno je manje za 0,2 posto.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Po raspoloživim statističkim podacima za zadnjih 15-ak godina, zadnji je put pad BDP-a na godišnjoj razini zabilježen 1999. godine i tada je pad iznosio 1,5 posto. U 2008. godini pak BDP je realno porastao 2,4 posto u odnosu na godinu prije.

Po prvim procjenama tromjesečnog BDP-a koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, u četvrtom je tromjesečju 2009. godine BDP realno manji 4,4 posto u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine.

To je daljnje usporavanje pada tromjesečnog BDP-a s obzirom na to da je BDP u prvom kvartalu 2009. na godišnjoj razini realno pao 6,7 posto, a u drugom 6,3 posto. Pad je u trećem tromjesečju usporen na 5,7 posto, a u četvrtom tromjesečju na 4,4 posto.

DZS je danas objavio prvu procjenu, a iz Zavoda najavljuju da će potpuno priopćenje o procjeni tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje prošle godine biti objavljeno 26. ožujka.

Prva procjena, napominju statističari, može se razlikovati od podataka u priopćenju standardnog oblika i sadržaja "Procjena tromjesečnog obračuna BDP-a za četvrto tromjesečje" koje će se objaviti krajem ožujka.

Po statističkim podacima za prva tri tromjesečja na pad BDP-a u prošloj je godini najviše utjecao pad osobne potrošnje i pad bruto investicija u fiksni kapital.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)