Prema tom sporazumu, poljoprivrednici su izborili isplatu poticaja za proljetnu sjetvu 2009./2010. u visini od 86 posto na način da će isplata poticaja u 60 postotnom iznosu teći u novcu i to prvi dio do 31. ožujka, a drugi do 15. travnja 2010. u jednakim dijelovima. Preostalih 26 posto zapravo je 600 kuna po hektaru koji će se namiriti u repromaterijalu. Iz ovih mjera izuzimaju se gospodarstva koja imaju više od 300 hektara. Kada je riječ o zaostalih 205 milijuna kuna poticaja iz proljetne sjetve 2008./2009., seljaci su izborili njihovu stopostotnu isplatu s rokom dospijeća u lipnju 2011. Ovo pravo odnosi se na poljoprivrednike do 300 hektara. U ime hrvatske vlade i Ministarstva poljoprivrede sporazum je potpisao ministar Čobanković, a u ime Koordinacije Matija Brlošić ispred seljaka Osječko-baranjske, Dragutin Dukić ispred seljaka Požeško-slavonske županije, Tomislav Pokrovac u ime vukovarsko-srijemskih i Josip Zmaić u ime brodsko-posavskih seljaka.

"Ovim sporazumom postignuto je određeno suglasje i obje strane maksimalno su uvažile drugu stranu. Kao odgovorna vlada, nismo mogli prihvatiti ono što ne možemo realizirati. Stoga, ovo nije sporazum obećanja. Svjesni smo da je to značajno smanjenje no proračun u ovom trenutku ne daje druge mogućnosti", rekao je Čobanković, dodavši da je ovom završnicom pregovora postignuta novina vezana za razrješenje duga za poticaje od 205 milijuna kuna iz 2008., kao i njihova isplata s rokom dospijeća u 2011. Dodao je i kako su potpisanim sporazumom, bez obzira što ga Zvonko Pipić nije potpisao, obuhvaćena i prava poljoprivrednika Virovitičko-podravske županije.Predstavnici seljaka ocjenjuju da sporazum ne prati njihovo stopostotno zadovoljstvo no da je on jedina moguća realnost u ovom trenutku."Iscrpili smo sve mogućnosti, bili smo do kraja tvrdi zbog 8 dana traktora na cestama. Od početka smo bili za kompromis i dio njega je ugrađen u sporazum", rekao je Matija Brlošić, najavivši kako će seljaci prosvjedne punktove napustiti u ponedjeljak prijepodne.

"Ovo je kompromis koji u ovom trenutku nije mogao biti bolji, a prihvatili su ga i ljudi s terena", rekao je Josip Zmaić. "Nismo sto posto zadovoljni; ovo je početak ove koordinacije koja se nada da će idući sporazum biti bolji", dodao je Tomislav Pokrovac. "Sporazum je rezultat konsenzusa, njime je postignut maksimum", dodao je Dragutin Dukić.Domaćin razgovora, gradonačelnik Zoran Vinković, izrazio je zadovoljstvo sporazumom, rekavši kako je njegovo potpisivanje u Đakovu, u Slavoniji, dokaz da se za sve ne mora ići u Zagreb. Zvonko Pipić napustio je skup u 00,30, pola sata prije njegovog završetka. "Nemam pravo potpisati nešto u ime svih tih ljudi koji su na cestama u mojoj županiji", rekao je Pipić.Trosatni skup ispred Vijećnici pratilo je nekoliko desetaka poljoprivrednika, uz prisustvo temeljne i interventne policije, no nije zabilježen nijedan incident.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Prema podacima D&B-a, 23,5 posto plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova, 65 posto plaćanja izvršeno je u dogovorenom roku, dok je 8,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. Više od 120 dana kasni pak 2,2 posto plaćanja. D&B i dalje stranim investitorima preporuča da poslovanje sa hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje stranim partnerima i dalje ostaje izazov za hrvatska poduzeća, navode iz D&B-a.

D&B predviđa kako vladu desnog centra očekuje izazovno razdoblje u borbi protiv globalne recesije koja je utjecala na pad BDP-a u 2009. godini, te koja će vršiti pritisak na rast BDP-a u daljnje dvije godine. Za premijerku Jadranku Kosor jedan od prioriteta je također i održavanje jedinstva u stranci koje je poljuljano pokušajem bivšeg premijera Ive Sanadera da se vrati u stranku, navodi se u izvješću. D&B ne isključuje mogućnost da bi se vodeća stranka mogla razdvojiti na dva dijela ukoliko će se nastaviti neslaganje između pobornika bivšeg premijera i nove premijerke.

U međuvremenu, oporavak Hrvatske kočit će i dalje vrlo spor ekonomski rast u eurozoni, smatraju u D&B-u. Domaća potražnja će također biti oslabljena, dok je kućanska potrošnja smanjena zbog slabijeg rasta plaća, visoke nezaposlenosti, većih poreza te strožih kreditnih uvjeta.

Poduzeća će također trošiti manje zbog limitiranog zaduživanja kod banaka, a poduzeća koja izvoze mogu očekivati oporavak zbog povećane svjetske trgovine u 2010. i 2011., kako predviđa D&B. Vladini stimulansi za potrošnju bit će ograničeni zbog želje da se fiskalni deficit vrati ispod 3 posto BDP-a. Za makroekonomsku stabilnost, stalni deficit koji ima Hrvatska jedan je od najvećih rizika, jer se uvijek postavlja pitanje kako će se isti financirati, upozoravaju iz bonitetne kuće.

Inače, rejting D&B-a promijenio se u čak 11 zemalja: Alžiru, Kolumbiji, Hondurasu, Iranu, Jamajci, Južnoj Koreji, Nigeriji, Španjolskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu te Srbiji.

Srbiji je poboljšan rejting od visokorizične do zemlje sa umjerenim rizikom poslovanja, tj. sa DB5a na DB4d. Na bolji rejting Srbije utjecala su brojna pozitivna ekonomska i politička kretanja. Izglede za makroekonomsku stabilnost zemlje je u velikoj mjeri potpomogao sporazum sa MMF-om u 2009. godini o osiguranju 4 milijarde dolara kredita. Uz to, pad ekonomije je strukturalno koristio privredi smanjujući inflatorne pritiske i korigirajući prethodni neodrživo veliki deficit tekućeg računa platne balance, navode iz D&B-a.

U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BiH (DB6a).

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Po tim podacima, u veljači su u Hrvatskoj registrirana 2.954 nova automobila, što je 13,6 posto više nego u siječnju, no, na godišnjoj je razini, u odnosu na veljaču prošle godine prodaja novih automobila manja je za 30,2 posto. Još nešto veći pad, za 33,8 posto, bilježi se u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Naime, u siječnju i veljači u ove godine u Hrvatskoj je prodano ukupno 5.555 novih automobila, dok je u istom razdoblju lani bilo prodano gotovo 8.400 vozila.

Po podacima agencije Promocija Plus, najviše su novih automobila na hrvatskom tržištu u prva dva mjeseca ove godine prodali Opel i Volkswagen - Opel sa 701 vozilom u ukupnom broju prodanih automobila ima udio od 12,62 posto, dok s dva vozila manje, ili njih 699, Volkswagen drži tržišni udio od 12,58 posto.

Usporedba s dva mjeseca prošle godine pokazuje da je pad prodaje Opelovih vozila nešto veći od prosjeka i iznosi 35,9 posto, dok je Volkswagen s padom za 9,6 posto među onima koji bilježe manje padove prodaje. Treće mjesto po markama drži Chevrolet s 506 prodanih vozila u prva dva mjeseca ove godine i udjelom 9,1 posto. Chevrolet je ujedno među rijetkim markama koji bilježi rast prodaje i u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani prodaja mu je porasla za čak 133,2 posto.

Po broju prodanih automobila slijede Renault (477), Peugeot (450), a na listi prvih deset su i Hyundai, Škoda, Citroen, Ford i Mazda. Po modelima, najpopularnija je i dalje Opel Astra s prodanih 385 vozila u prva dva mjeseca ove godine i tržišnim udjelom od gotovo sedam posto.

Slijede Volkswagen Polo (327), Renault Clio (203), Volkswagen Golf (189), Opel Corsa (180), a među traženijim modelima su i Hyundai i30, Renault Megane, Chevrolet Cruze, Škoda Fabia i Škoda Octavia. Po podacima temeljenim na registracijama novih automobila, u prva dva mjeseca ove je, s obzirom na pogonsko gorivo, prodano 67,6 posto benzinaca i 32,4 posto dizelaša.

Po regijama, daleko najviše automobila prodano je u Zagrebu i okolici, 2.059 ili 37,1 posto, a slijede Primorsko-goranska (528 vozila, što je udio od 9,5 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (491 ili 8,8 posto).

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Uz 3,5 milijardi kunske obveznice, Vlada je domaćim ulagačima ponudila i 350 milijuna eurskih obveznica na deset godina, koje su planule kao da nije riječ o milijardama. Državna je obveznica jučer bila najtraženija roba na tržištu, što i nije čudno s obzirom na ponuđenih 6,75 posto i 6,50 posto prinosa i pune trezore banaka. Usprkos tome što svi govore kako treba poticati proizvodnju, banke su i dalje najsigurnije kad posluju s državom. Tko je kupio najnoviji državni papir znat će se danas, ali pretpostavlja se da je kunsko izdanje obveznica završilo u rukama mirovinskih fondova i osiguravatelja, a eurske su uzele banke.

Cijena nove obveznice već je prvog dana bila viša od cijene izdanja, a glavni je razlog za navalu uza solidan prinos i prevelika količina slobodnog novca, kaže Hrvoje Jozanović, menadžer PBZ investa. Bankama je draže poslovati s državom jer su i rizici manji, a i Vlada je pojačala plasman na domaćem tržištu jer je inozemno nesigurno zbog loših odjeka grčke krize.

 – Kreditiranje poduzeća neće biti sporno jer će i poslije obveznica banke imati više nego dovoljno kapitala za kredite – ističe Jozanović.

Problem je, međutim, što bi banke dale kredit samo onima koji ga ne trebaju jer ne žele preuzeti rizik, čemu Vlada pokušava doskočiti davanjem državnih jamstava.

Jagma za državnim obveznicama dogodila se i stoga što je tržište korporativnih vrijednosnih papira posve zamrlo, bez izgleda da se nešto promijeni. Jozanović kaže da banke koče izdavanje korporativnih obveznica jer se boje da će ostati neprodane na njihovim računima.

– Događalo su da su banke izdavale korporativne obveznice svojih klijenata i predstavljale ih kao supertvrtke, ali kad sljedeći radni dan nazoveš banku i pitaš po kojoj bi cijeni otkupila nešto obveznica, stigla bi odbijenica. Takva je praksa bila česta pa smatram da će tržište korporativnog duga biti mrtvo još dulje vrijeme, kaže Jozanović.

Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, upozorava da bruto financiranje države premašuje 16 posto BDP-a, a cijena refinanciranja duga bit će veća od potencijalne stope rasta.

– Javni dug galopira više od 60 posto, a kad prijeđe tu granicu, znatno se narušava povjerenje investitora – kazao je Stojić.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nakon što je prošli tjedan otvoren trgovački centar Pevec u Bjelovaru, još tri prodajna prostora tog trgovačkog lanca u stečaju u petak će svoja vrata kupcima otvoriti i prodajni centri u Jankomiru, Puli i Zadru, javlja HTV.

Ukupan planirani broj zaposlenih u ta tri centra je oko 250 radnika. Kako se navodi u priopćenju poslanom iz Peveca, postignut je dogovor s gotovo svim dobavljačima, tako da će spomenuti centri ponuditi veliki broj artikala iz 20-tak programa.

Prilikom otvorenja centra u Jankomiru, stečajni upravitelj, Darko Šket javnosti će predstaviti strategiju daljnjeg poslovanja tvrtke. Uz nastavak poslovne suradnje s dobavljačima i očuvanje radnih mjesta, strategija uključuje i oživljavanje zapostavljenih hrvatskih programa, primjerice segmenta namještaja i drvenih proizvoda kroz program CRO SHOP, kuću hrvatskog namještaja.

Osnovna ideja tog projekta je da se na jednom mjestu unutar Pevecovih centara, okupe proizvodi hrvatskih dobavljača, primjerice Spin Valisa, Međimurjepleta, AG Dinasa, Mundusa, Tvina i drugih.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nadzorni odbor Magme danas je na sjednici podržao prijedlog Uprave da se sazove izvanredna skupština dioničara u travnju koja bi trebala odlučiti o izdavanju nove serije dionica vrijedne 114 milijuna kuna. Budući da je prijedlog Uprave takav da se dionice izdaju bez prethodne objave prospekta ne može se sa sigurnošću reći koji su razlozi dokapitalizacije i razrjeđivanja dioničarske strukture. Sama dokapitalizacija trebala bi se provesti bez prava prvenstva, što znači da će svi investitori moći upisati dionice. Ukoliko Skupština Magme potvrdi takvu odluku, to bi trebala biti prva sekundarna javna ponuda dionica u ovoj godini.  (Amir Kulenović)

www.liderpress.hr
(Zatvori)

U prvom tromjesečju 2010., zbog povećanih potreba države za refinanciranje obveza, možemo očekivati nastavak umjerenog rasta inozemnog duga i povećanje njezina udjela u vanjskom dugu, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) koji ukazuju da rast inozaduženosti usporava, no zbog kontrakcije gospodarstva, prognoziraju da će se i udio duga u BDP-u povećati na 98 posto.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, od studenog 2008. do istog lanjskog mjeseca, inodug je povećan točno za 5,1 mlrd. eura ili 13,2 posto, dok je na mjesečnoj razini bio veći za 3,5 mlrd. eura, kažu analitičari RBA.

Navode da je mjesečnom rastu kumovao rast duga središnje države od milijardu eura. Tako je krajem studenog dug središnje i lokalne države te fondova dosegnuo 5,2 mlrd. eura i činio je 11,8 posto ukupnog inoduga.

Dug ostalih domaćih sektora (trgovačka društva, nebankarske financijske institucije, obrtnici, HBOR...) krajem studenog iznosio je 21,5 mlrd. eura, što je čak 49,4 posto ukupnog duga, a u godinu je dana povećan za 1,6 mlrd. eura ili 8,3 posto.

Na znatno usporavanje rasta duga tog sektora utjecali su teža dostupnost inozemnih izvora i usporavanje aktivnosti gospodarstva.

Banke su u studenom imale 2,6 posto godišnjeg rasta inozemnog duga, što je iznosio 9,9 milijardi eura i čini 22,7 posto ukupnoga vanjskog duga.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Radovi će početi početkom ožujka ove godine, a planirano je da budu gotovi za 20 mjeseci. Vrijednost danas potpisanog ugovora iznosi 73,3 milijuna eura, a posebno je bitno što će cijeli posao obaviti s domaćim kooperantima, odnosno domaćom građevinskom operativom.

Važno je istaknuti da je riječ o privatnom investitoru, odnosno koncernu m2 Gruppe-Supernova iz Austrije čija je djelatnost razvoj i izgradnja shopping centara u ovoj regiji. Posao u RH Supernova ostvaruje preko nekoliko tvrtki kćeri, a  zagrebački se projekt razvija preko tvrtke  „Afirmacija nekretnine“ d.o.o.

Posao je dobiven u konkurenciji nekoliko domaćih i stranih konkurenata zahvaljujući znanju i iskustvu Dalekovoda (ZSE:DLKV-R-A) i ugledu tvrtke, najpovoljnijoj ponudi i garanciji za održavanje ugovorenih rokova, kao i s obzirom na zahtjevnost objekta u energetskom i građevinskom smislu.

Pored navedenog, Dalekovod je zaključio ugovore i za izradu  priključka trgovačkog centra na 110 kV, izradu i montažu transformatorske stanice 110/20 kV, izvedbenih projekata i projektne dokumentacije za novu TS 110/20 kV u sklopu centra kao i rekonstrukciju postojećeg dalekovoda 2x110 kV TE-TO Botinec/Sopot s kabelskim priključkom na buduću transformatorsku stanicu Supernova, sve ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)