Metlife će platiti za Alico 6,8 milijardi dolara u gotovini i 8,7 milijardi u konvertibilnim prioritetnim dionicama, običnim dionicama i vrijednosnim papirima, ekvivalentnima običnim dionicama. Obične dionice i vrijednosni papiri daju udio AIG-u u Metlife od 14 posto, a računaju li se i prioritetne dionice, udio iznosi 20 posto.

Cijela transakcija bi trebala biti zaključena do kraja godine, što je izuzetno složen posao. Jer, Alico, pod različitim imenima (Alico, Amcico, Amslico, Aplico, Ahico...) ima filijale u 50 zemalja svijeta, najviše u Europi, s više od 20 milijuna klijenata.

U nekoliko zemalja Europe Alico je broj jedan u životnom osiguranju. To je druga velika prodaja u roku od samo jednog tjedna - početkom ovog mjeseca AIG je prodao najvećemu britanskom osiguranju Prudential In svoju azijsku diviziju životnog osiguranja American International Assurance (AIA) za iznos od 35,5 milijardi dolara, što je najveća transakcija uopće u svijetu od početka ove godine.

Ove prodaje su dio konsolidacije AIG-a poslije golemih gubitaka iz 2008. koje je pokrila država, uloživši u njegovu sanaciju 180 milijardi dolara.

 

www.seebiz.hr

(Zatvori)

 

 

Prema neslužbenim informacijama, riječ je o rezanju troškova za mirovine od oko milijardu kuna, pa se očekuje da bi sve kategorije povlaštenih mirovina uskoro mogle biti smanjene u prosjeku od 10 do 15 posto.

"S izdacima za mirovine treba nešto napraviti, ali kako linearno rezanje svih mirovina ne dolazi u obzir, sve vodi prema tome da se režu povlaštene. Ako bi se uštedjela milijarda kuna, to bi bila velika ušteda jer se za povlaštene mirovine izdvaja oko 7 milijardi", kaže izvor blizak Vladi.

Kako dalje piše Večernjak, o tome će se u idućih nekoliko dana održati niz sastanaka, najprije s partnerima u vladajućoj koaliciji, a poslije toga, prije formalne objave, i sa socijalnim partnerima.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

"Tata Motors i Daimler povezani su već preko 50 godina a njemačka kompanija sada je odlučila prodati svoj udio budući da će sama nastupati na indijskom tržištu", objavio je Dow Jones Newswires, citirajući bankara koji je sudjelovao u transakciji i nije želio otkriti svoj identitet.

Bankar je kazao da je Daimler dobio manje od 290 milijuna eura za udio koji je 31. prosinca iznosio 4,71 posto. Glasnogovornik Daimlera kojeg je kontaktirao AFP odbio je "komentirati te glasine".

Suradnja dvije grupe datira iz 1954. kada su počeli surađivati u segmentu teških kamiona, na kojem je Daimler trenutno svjetski lider.

Indija je jedno od tržišta u razvoju na koje je Daimler, kao i mnogi drugi proizvođači vozila, položio velike nade nakon pada prodaje na matičnim tržištima u Europi i Sjevernoj Americi.

Daimler već proizvodi vozila u Indiji i planira uložiti 700 milijuna eura do 2013. u novu tvornicu autobusa i kamiona.
 

 

www.seebiz.hr

(Zatvori)

 

 

Ocjenjuje se kako gospodarski oporavak u Hrvatskoj kasni u odnosu na onaj u EU pod utjecajem još uvijek izraženih vanjskih ranjivosti i domaćih institucionalnih slabosti koje otežavaju realokaciju resursa u profitabilne djelatnosti. Budući da gospodarska aktivnost i dalje stagnira na niskoj razini s početka 2009. godine, u 2010. očekuje se tek blagi porast gospodarske aktivnosti, a povoljne revizije takve projekcije za sada su manje vjerojatne. Analitičari središnje banke pritom navode kako su prognoze rasta hrvatskoga gospodarstva u 2010. vrlo neizvjesne, a službene i privatne prognoze kreću se u relativno velikom rasponu od plus 1,5 posto do minus 2 posto.

Prema osnovnoj projekciji HNB-a očekuje se vrlo blagi rast BDP-a, od oko 0,3 posto i manji pad zaposlenosti, uglavnom u djelatnostima u kojima je pad potražnje trajnijeg karaktera (građevinarstvo) i koje se intenzivnije restrukturiraju pod utjecajem globalnih trendova. Osvrćući se na fiskalnu politiku, analitičari HNB-a ističu da je ona fundamentalno ograničena činjenicom da bi daljnje povećavanje proračunskog manjka u odnosu na procijenjenu ovogodišnju razinu od oko 3 posto BDP-a moglo narušiti povjerenje financijskih tržišta i ugroziti normalno refinanciranje dospjeloga inozemnog duga i financiranje manjka na tekućem računu platne bilance, koji se u 2010. procjenjuju na približno 25 posto i 6 posto BDP-a.

Naime, održiva razina proračunskog manjka i javnog duga, uz stabilan bankovni sustav, ključna je za održavanje povjerenja financijskih tržišta. Stoga bi ubuduće razborita fiskalna politika trebala u fazi ubrzanog gospodarskog rasta težiti svođenju ukupnog manjka na što nižu razinu, odnosno povećanju primarnog viška, i tako stvarati pretpostavke za protucikličku fiskalnu politiku u silaznoj fazi ciklusa ili u novoj krizi te istodobno osigurati dugoročnu stabilnost javnih financija, poručuju analitičari središnje banke.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Do konca ovog tjedna očekuje se da bi u riječko brodogradilište trebao stići i prvi od dva norveška tankera s čijim je brodovlasnikom, »Utkilen Chemtransom«, riječki škver dogovorio posao na završnom opremanju dva broda za prijevoz nafte i naftnih derivata, svaki nosivosti 9.500 tona dok je treći još u opciji. Posao je ukupno vrijedan 33 milijuna eura, a »3. maj« dobio ga je nakon što je tršćansko brodogradilište, u kojem su s Norvežani gradili, otišlo u stečaj. Prema posljednjim informacijama, prvi tanker, koji je u stupnju gotovosti otprilike oko 70 posto, definitivno stiže ovaj tjedan, sada su navodno samo u pitanju povoljnije i manje vjetrovitije vremenske prilike. Tanker će, kažu u »3. maju«, dotegliti remorkeri Jadranskog pomorskog servisa.

Rok za dovršetak prvog tankera je pet mjeseci, a posao je ugovoren na način da će brodovlasnik svaki mjesec plaćati za odrađenu fazu posla. Kako je prošli tjedan najavio predsjednik Uprave »3. maja« Edi Kučan, drugi tanker »Utkilena« trebao bi stići iz Venecije za petnaestak dana. Taj brod u manjoj je fazi dovršenosti od prvog, oko 50 posto.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

T-Mobile Crna Gora će tako na raspolaganju imati najnovija Ericssonova (ZSE:ERNT-R-A) rješenja, a osim toga ugovorene su i usluge podrške za T-Mobile CG i T-Com CG. Ukupan iznos potpisanih ugovora je preko 21 milijun kuna godišnje, odnosno gotovo 85 milijuna kuna u narednih 4 godine.

Mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, komentirala je nove poslove: „Ugovori s Crnogorskim Telekomom predstavljaju nastavak naše uspješne suradnje koja traje od samih početaka razvoja telekomunikacija na području Crne Gore. Crnogorski Telekom je, u suradnji s Ericssonom Nikolom Teslom, uvijek nudio najsuvremenije usluge crnogorskim korisnicima. Ovaj ugovor je daljnja potvrda strateškog usmjerenja Crnogorskog Telekoma da takve usluge nudi i u budućnosti.“

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Unatoč tomu što je prosjek plaća na godišnjoj razini ostvario rast, promotri li se mjesečna dinamika uočit će se kako je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini i da se dinamika pada ubrzava te je skočila s -0,4 posto u rujnu na -2,7 posto u prosincu, stoji u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.

Gledajući prema NKD-u, prosječna neto plaća u proizvodnim djelatnostima u 2009. godini realno je snižena u rasponu od 1,1 do 1,8 posto u odnosu na godinu ranije, dok je u važnijim (po broju zaposlenih) uslužnim djelatnostima praktički stagnirala, uz iznimku administrativnih i pomoćnih usluga (-2 posto), trgovine (-1,7 posto) te javne uprave i obrane (+1,9 posto), navode PBZ-ovi analitičari. Iako nijedna od grupa djelatnosti nominalno nije zabilježila pad plaća, u većini je djelatnosti (njih 10 od 19) realna promjena plaća bila negativna.

Analitičari vjeruju da će se trend pada neto plaća nastaviti u ovoj godini s obzirom da su plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja, a krizni je porez uveden od srpnja prošle godine te će baza u prvom dijelu godine biti viša. Uz to, u uvjetima visoke nezaposlenosti i nastavka pada gospodarske aktivnosti, rast plaća bilo bi nerealno očekivati.

U publikaciji se napominje i da će se sporazum Vlade sa sindikatima iz proljeća 2009. (po kojem je do korekcije naviše trebalo doći nakon dva uzastopna tromjesečja u kojima se ostvari rast BDP-a veći od 2 posto) ponovo naći na razmatranju pa nije još poznato kakav će i hoće li nekakav novi dogovor biti postignut.

Međutim, kada bi postojeći i ostao na snazi, analitičari ne vjeruju da bi, s obzirom na očekivana kretanja BDP-a, vidjeli povećanje osnovice javnog sektora prije druge polovice, odnosno trećeg tromjesečja 2011. Očekivanja su jednaka i za privatan sektor s obzirom da se kretanje plaća odvija s određenim vremenskim odmakom u odnosu na zaposlenost (a zaposlenost u odnosu na gospodarsku aktivnost).

Uz očekivanja pada nominalne razine plaća, analitičari naglašavaju da inflacija dovodi i do pada realne razine plaća; kumulativni učinak inflacije na realne dohotke kod dužeg razdoblja stagnacije plaće nije zanemariv kod inflacije na razini od 2-3 posto.

U analizi se i podsjeća da je razina zaposlenosti u siječnju bila je na razini sredine polovice 2005. godine, odnosno radna mjesta kreirana od tog razdoblja do sredine 2008. njih oko 150 tisuća, "izbrisana su". Uz nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama, odnosno pad koji vidimo za ovu godinu, to je zaposlenost kakvu nećemo postići u naredne najmanje dvije do tri godine, tvrde analitičari.

Sve navedeno utjecat će na daljnje smanjenje realnih dohodaka kućanstava, promjene u strukturi izdataka za potrošnju te na način na koji će kućanstva raspolagati sredstvima, što sveukupno ima višestruke implikacije na sve djelatnosti, a posebice na trgovinu, prerađivačku industriju i građevinu kao i financijski sektor te je faktor koji se ne smije previdjeti pri donošenju kratkoročnih i srednjoročnih poslovnih odluka, zaključuje se u PBZ-ovoj analizi.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Unatoč tomu što je prosjek plaća na godišnjoj razini ostvario rast, promotrimo li mjesečnu dinamiku uočit ćemo da je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini i da se, štoviše, dinamika pada ubrzava te je skočila s -0,4% u rujnu na -2,7% u prosincu", smatraju u PBZ-u.

Gledajući prema NKD-u, prosječna neto plaća u proizvodnim djelatnostima u 2009. godini realno je snižena u rasponu od 1,1 do 1,8% u odnosu na godinu ranije, dok je u važnijim (po broju zaposlenih) uslužnim djelatnostima praktički stagnirala, uz iznimku administrativnih i pomoćnih usluga1 (-2%), trgovine (-1,7%) te javne uprave i obrane (+1,9%).

Analitičari ističu kako, iako nijedna od grupa djelatnosti nominalno nije zabilježila pad plaća, u većini je djelatnosti (10 od 19) realna promjena plaća bila negativna.

"Trend pada neto plaća će se, vjerujemo, nastaviti u 2010. s obzirom da su, kako smo već pojašnjavali, plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja, a krizni je porez uveden od srpnja prošle godine te će baza u prvom dijelu godine biti viša. Uz to, u uvjetima visoke nezaposlenosti i nastavka pada gospodarske aktivnosti, rast plaća bilo bi nerealno očekivati", upozoravaju analitičari.

Napominju i da će se sporazum Vlade sa sindikatima iz proljeća 2009. (po kojem je do korekcije naviše trebalo doći nakon dva uzastopna kvartala u kojima se ostvari rast BDP-a veći od 2% - što je dinamika kakvu ne očekuju da će vidjeti u 2010.) ponovo naći na razmatranju pa nije još poznato kakav će i hoće li nekakav novi dogovor biti postignut.

Međutim, kada bi postojeći i ostao na snazi ne vjeruju da bi, s obzirom na očekivana kretanja BDP-a, vidjeli povećanje osnovice javnog sektora prije druge polovice, odnosno trećeg tromjesečja 2011. Očekivanja su jednaka i za privatan sektor s obzirom da se kretanje plaća odvija s odreñenim vremenskim odmakom u odnosu na zaposlenost (a zaposlenost u odnosu na gospodarsku aktivnost).

Uz očekivanja pada nominalne razine plaća, naglasimo da inflacija dovodi i do pada realne razine plaća; kumulativni učinak inflacije na realne dohotke kod dužeg razdoblja stagnacije plaće nije zanemariv kod inflacije na razini od 2-3% (ako plaće nominalno ostaju na istim razinama, zbog inflacije realno padaju).

Za kraj napominju da su siječanjski podaci o kretanju broja zaposlenih i nezaposlenih osoba potvrdili njihova negativna očekivanja. "Razina zaposlenosti u siječnju bila je na razini sredine polovice 2005. godine, odnosno radna mjesta kreirana od tog razdoblja do sredine 2008. njih cca. 150 tisuća, "izbrisana su". Uz nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama, odnosno pad koji vidimo za ovu godinu, to je zaposlenost kakvu nećemo postići u naredne najmanje dvije do tri godine", zaključili su u PBZ-u.

Smatraju kako će sve navedeno utjecati na daljnje smanjenje realnih dohodaka kućanstava, promjene u strukturi izdataka za potrošnju te na način na koji će kućanstva raspolagati sredstvima, što sveukupno ima višestruke implikacije na sve djelatnosti, a posebice na trgovinu, prerađivačku industriju i građevinu te financijski sektor te je faktor koji se ne smije previdjeti pri donošenju kratkoročnih i srednjoročnih poslovnih odluka.

www.business.hr

(Zatvori)