Većina azijskih indeksa zaključila je blagim rastom, dok su od najvažnijih indeksa pad zabilježili australski ASX i korejski Kospi. Kineski CPI, indeks potrošačkih cijena porastao je u veljači 2,7% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je nadmašilo očekivanja. Prosječna očekivanja analitičara o rastu cijena kretala su se oko 2,4%, dok je prošlomjesečni porast iznosio 1,5%. Rast potrošačkih cijena najvećim dijelom se odnosi na rast cijena hrane, koje su u veljači porasla 6,2%. I ove podatke treba uspoređivati s oprezom zbog pomične proslave Nove godine po lunarnom kalendaru koja se u Kini slavi tjedan dana i znatno smanji proizvodne i potrošačke aktivnosti, pa je rast cijena hrane djelomično rezultat nadoknađivanja potrošnje. PPI, indeks proizvođačkih cijena također je pokazao rast iznad očekivanja. PPI je u veljači porastao 5,4% u odnosu na veljaču 2009. godine, dok su se očekivanja kretala oko porasta od 5,0%.

Ovakvi podaci mogli bi ubrzati uvođenje restriktivnijih mjera monetarne politike, ali se njihovo uvođenje očekuje postupno, kako je i najavljeno, što je i pokazala reakcija tržišta. Shanghai Composite zaključio je blagim rastom. I drugi danas objavljeni ekonomski podaci pokazali su rast i snažno napredovanje kineskog gospodarstva, kao što su investicije u fiksni kapital i industrijska proizvodnja. Nikkei je porastao 0,96%, na najvišu razinu u posljednjih sedam tjedana. Rast su podržale dionice izvoznika koje su pratile jačanje dolara u odnosu na jen.

Fokus u današnjem trgovanju bila je revizija podataka o BDP-u u četvrtom kvartalu koji je revidiran naniže, na 0,9%. Očekivalo se da će prvotno objavljeni podaci o rastu od 1,1% biti revidirani na 1,0% rasta. Odluka korejske središnje banke da zadrži kamatne stope na postojećim razinama prošla je bez veće reakcije na tržištu. Pad je izazvala zabrinutost da bi kineska središnja banka mogla poduzeti mjere za smanjenje likvidnosti financijskog sustava. Takva zabrinutost je prevladala i na australskom tržištu, na kojem su najveći pad zabilježile dionice rudarskih kompanija. Australski ulagači zabrinuti su da bi rast kineskog CPI-a na najvišu razinu u posljednjih šesnaest mjeseci  mogao dovesti do pada kineske potražnje za sirovinama što je dovelo do pada cijena metala.

 

Nikkei                        10.664,95   +0,96%

Hang Seng               21.228,20   +0,09%

Shanghai Composite  3.051,28  +0,08%

Straits Times              2.867,34     +0,18%

Kospi                           1.656,62     -0,34%

ASX                             4.825,50     -0,09%

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

'To su planovi i raspoloženje bankara, ali da bi se ti plasmani realizirali nužno je smanjiti rizik plasmana u SME sektor', zaključio je analitičar Velimir Šonje predstavljajući 22.Analize Hrvatske udruge banaka.

Rizici SME sektora su visoki, što dokazuje i podatak da su loši plasmani u odnosu na 6 posto iz 2008. u kriznoj 2009. narasli na čak 12 posto. Taj je postotak osjetno niži u sektoru velikih tvrtki gdje iznosi šest posto, a najmanje loših plasmana ima među građanima, odnosno tek 3 posto.

'Male tvrtke imaju najveći potencijal, ali i predstavljaju najveći rizik za plasmane', zaključio je Šonje te naglasio da imaju vrlo niski kapital, kojeg se mora ojačati. Načelno je dobro zamišljeno osnaživanje kroz fondove rizičnog kapitala, ali to nije dovoljno, ističe Šonje.

'Većina tog kapitala uložit će se u srednje tvrtke, a male i mikro tvrtke ponovno će ostati postrani', predviđa Šonje. Ipak, naglašava da je, iako najrizičniji, SME sektor najpropulzivniji pa isto ilustrira nizom podataka. Tako zapošljavaju 66 posto zaposlenih na tržištu, a nose najveći dio novih radnih mjesta.

'Od 189 tisuća novozaposlenih u posljednjih nekoliko godina vala zapošljavanja male i srednje tvrtke su zaposlile čak 150 tisuća', kaže Šonje. Imaju niže poslovne prihode po zaposlenom, koji u maloj tvrtki iznosi oko 40 tisuća kuna dok je u velikoj tvrtki taj iznos doseže 160 tisuća kuna. Ipak, male tvrtke u ukupnoj neto dobiti sudjeluju s gotovo 40 posto, a uplate i oko 50 posto ukupnog poreza na dobit.

'To su podaci o trgovačkim društvima, odnosno ne odnosi se na obrtnike, poljoprivrednike i samozaposlenje', ističe Šonje.Poziva na porezne mjere, pa poručuje da treba razmisliti o oslobađanju oporezivanja na reinvestiranu dobit te revitalizira mehanizam zaštitne kamate. Također, nužno je pojednostaviti mehanizam otvaranja i likvidacije malih tvrtki.

Prema podacima HNB-a ukupni krediti na kraju 2009. iznosili su 252,6 milijardi kuna, što je rast od dva posto u odnosu na 2008. Najviše su porasli plasmani državi i to za čak 7 milijardi kuna, na 19,5 milijardi kuna,  a privatnim trgovačkim društvima porasli su za skromnih jedan posto.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Uprava i Nadzorni odbor Magme (ZSE:MGMA-R-A) predlažu da Glavna skupština donese odluku o povećanju temeljnog kapitala s iznosa od 48,741.600 kuna za iznos od najviše 20,000.000 kuna na iznos od najviše 68,741.600 kuna. Povećanje temeljnog kapitala trebalo bi se provesti uplatom u novcu izdavanjem najviše 2,000.000 novih redovnih dionica na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti od 10 kuna, a po cijeni od 57 kuna po dionici.

Iz Uprave Magme su također izvijestili o razlozima za isključenje prava prvenstva pri upisu novih dionica.

"Smanjenje kapitala uzrokovano poslovnim rezultatima protekle dvije godine, problem nelikvidnosti tržišta, pad prihoda od prodaje te makroekonomska predviđanja za 2010. godinu razlozi su zašto je Uprava odlučila sazvati izvanrednu Glavnu skupštinu s prijedlogom povećanja temeljnog kapitala društva", stoji u priopćenju.

Nadalje, navodi se da s obzirom na postojeći broj svih dioničara Magme (preko 4.500 dioničara), te činjenicu da dioničari koji neće imati mogućnost upisa dionica predstavljaju tek nešto više od 4 posto temeljnog kapitala društva, Uprava i Nadzorni odbor predlažu Glavnoj skupštini da se isključi pravo prvenstva upisa dioničarima, a da se upis omogući dioničarima društva, koji obzirom na svoj dosadašnji udjel imaju izraženiji interes, a pretpostavlja se i financijsku mogućnost da sudjeluju u dokapitalizaciji.

"Najveći dioničari u današnjim okolnostima poslovanja Magme snose i najveći rizik, budući su obzirom na udio u temeljnom kapitalu, i najviše izloženi, te je i s te strane opravdano istima omogućiti priliku (i od njih očekivati) da aktivno participiraju u stabilizaciji poslovanja Magme, sudjelovanjem u povećanju temeljnog kapitala, razmjerno svojim postojećim udjelima u društvu", stoji u priopćenju.

"Kako bi se ipak omogućio što širem krugu dioničara upis dionica, odnosno kako pravo upisa ne bi imali samo najveći dioničari, a da pritom ipak ne nastane obveza objave prospekta, Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se pravo upisa dodijeli dioničarima koji drže 1.000 ili više dionica Magme i koji su poimence poznati društvu. Spomenuti dioničari predstavljaju 92,37 posto temeljnog kapitala Magme prije predložene dokapitalizacije", navodi se u priopćenju.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Prihodi kompanije u vlasništvu Volkswagena pali su u prošloj godini za 12,7 posto na 29,8 milijarde eura, uz isporučenih 949.729 vozila, 5,4 posto manje nego u 2008. Operativna dobit kompanije smanjena je za više od 42 posto, kliznuvši na 1,6 milijardi eura.

"Želimo prodati preko milijun Audija u ovoj godini i značajno povećati prihode i operativnu dobit u odnosu na 2009.", kazao je financijski direktor Axel Strotbek na konferenciji za novinare u Ingolstadtu na jugoistoku Njemačke.

Audi pritom očekuje dobru prodaju nove linije A1 modela i veću prisutnosti u Kini, kao glavne oslonce za bolje rezultate.

Kompanija želi postati vodeći proizvođač luksuznih vozila do 2015. a trenutno sustiže broj dva Daimler, koji je u prošloj godini zabilježio gubitak od 2,6 milijardi eura, djelomično zbog ovisnosti o zasićenom američkom tržištu.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

CROBEX10 raste 0,70% i nalazi se na razini od 2.136,27 bodova. Ostvaren je ukupan promet dionicama od 12,7 milijuna kuna. Građevinski sektor danas većinom bilježi rast, a dionice građevinskih kompanija nalaze se među dionicama u sastavu CROBEX-a sa najvećim rastom. HT (ZSE:HT-R-A) je i danas uvjerljivo najlikvidniji s 5,5 milijuna kuna prometa, ali i padom cijene od 0,4 posto, na 317,75 kuna.

Izjava Željka Žderića o tome kako nije izgubio nadu za gradnju autoceste Bar-Boljare očito je naišla na odobravanje dijela investitora pa su dionice Instituta IGH (ZSE:IGH-R-A) nakon pet dana ponovno u plusu. Porasle su 3,5 posto i znad su 2.400 kuna. Isti je razlog katapultirao dionice Tehnike (ZSE:THNK-R-A) čak 7,8 posto, na na 1,590 kuna, uz samo 77 tisuća kiuna prometa. Slijedi Ingra (ZSE:INGR-R-A) koja raste 1,92%, a pozitivnu izvedbu zaokružio je Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A) koji je rastom od 0,8 posto došao do granice od 340 kuna.

Najava dokapitalizacije podigla je dionice Magme (ZSE:MGMA-R-A) 10,5 posto, na 53,49 kuna, uz tek 5 tisuća kuna prometa.

 S druge strane, dionice brodara i danas nastavljaju pad. Jadroplov (ZSE:JDPL-R-A) pada 2,53%, Dom holding (ZSE:KORF-R-A) 1,77%, Ledo (ZSE:LEDO-R-A) 1,19% a Tankerska plovidba (ZSE:TNPL-R-A) 0,98%.

Pet najlikvidnijih dionica su:

HT                                        317,75         -0,01%          5.449.253,15

Ericsson Nikola Tesla     1.510,00     +1,18%         2.087.039,29

Adris (ADRS-P-A)             280,00       +1,50%           827.319,50

IGH                                    2.410,00           +1,59%       504.828,99

Atlantska plovidba           988,00           -0,83%         316.107,04

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Riječ je o zlatnicima i srebrnjacima koji su izdani u povodu raznih obljetnica. Na javni natječaj stigle su dvije ponude, a po riječima predsjednika VAD-a Stipe Jukića, pravovaljana je bila ponuda tvrtke "Rauch" iz Beča.

Bečka tvrtka želi otkupiti sav ponuđeni numizmatički novac, a odluka o prodaji donijet će se na sljedećoj sjednici upravnog odbora VAD-a, rekao je Jukić.

Inače, u doba raspada Jugoslavije u beogradskoj kovnici zateklo se više od 10 kilograma zlata i 454 kilograma srebra u vlasništvu VAD-a, koji su spremljeni u trezor Narodne banke Srbije, a vraćeni su prije dvije godine u Sinj.

Kako je dosad za izgradnju Alkarskih dvora potrošeno više nego što je predviđeno, VAD je odlučio dio novca namaknuti prodajom dijela zlatnika i srebrnjaka.

www.business.hr

(Zatvori)

Deprecijacija kune u odnosu na euro od 0,09% na mjesečnoj razini nije imala veći utjecaj na mjesečni rast kunskog izraza ukupnih depozita. Na godišnjoj razini, ukupni su depoziti porasli 4,5 milijardi kuna (2,2%).

Posljedica je to niske prošlogodišnje baze budući da se u siječnju 2009. vrijednost ukupnih depozita spustila na 202,7 milijardi kuna. Iznos štednih i oročenih depozita u siječnju je drugi mjesec za redom zabilježio pad na mjesečnoj razini, i to od 605,7 milijuna kuna ili 2,4 posto. Navedenom padu pridonio je u potpunosti pad kunskih depozita koji su na kraju siječnja iznosili 37,6 milijardi kuna, što je najniža razina od lipnja 2006. Devizni štedni i oročeni depoziti nastavili su rasti te su se na kraju siječnja popeli na rekordnu razinu od 136,4 milijarde kuna (što je 14,3% više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine).

S obzirom da devizna štednja i dalje raste dok kunska pada, možemo reći da se i u 2010. nastavio proces supstitucije kunskih depozita deviznima. Nakon što je više od godinu dana bilježio godišnje stope pada, u siječnju je depozitni novac konačno porastao na godišnjoj razini. Tako je na kraju siječnja depozitni novac kod banaka iznosio 33,3 milijarde kuna, što je 1,16% više nego na kraju siječnja 2009. godine. Na mjesečnoj razini drugi je mjesec za redom ostvaren rast.

I dok je u prethodnim mjesecima smanjenje depozita po viđenju na tekućim i žiro računima ukazivalo na smanjenu likvidnost u gospodarstvu, njihov rast u siječnju ne upućuje na značajnije poboljšanje likvidnosti. Naime, siječanjski rast je prije svega posljedica baznog učinka s obzirom da je u siječnju prošle godine godišnji pad depozitnog novca iznosio 10,9 posto.

Promatrano po sektorima, u odnosu na siječanj 2009. i trgovačka društva i stanovništvo nastavljaju smanjivati štedne i oročene kunske depozite, a povećavaju devizne. Tako je kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 23,3%, a trgovačkih društava čak 40,6 posto. Devizna štednja stanovništva povećala se u odnosu na siječanj 2009. 13,3%, a trgovačkih društava 12,9 posto.

U 2010. godini ne očekujemo znatniji rast depozita obzirom da nepovoljna kretanja na tržištu rada i smanjene investicije u gospodarstvu negativno djeluju na štedni potencijal stanovništva, kao sektora koji čini gotovo tri četvrtine ukupne štednje.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

– Bojim se da bi nam se moglo dogoditi kao i s izmjenama zakona za koje nas nitko ništa nije pitao. Mislim da ćemo reagirati svi zajedno, ali pričekat ćemo da nam netko službeno priopći namjere da se dira u naše mirovine. Nemaju samo seljaci kredite, i branitelji ih imaju – kaže jedan od predsjednika udruga.

Spomenuta reakcija, međutim, ne znači da bi branitelji mogli izići na ulice. Već se prošlog ljeta spominjalo rezanje braniteljskih prava. Na kraju, tresla su se brda, a rodio se miš. Šefovi braniteljskih udruga, pokazalo se u prošlosti, jednostavno ne znaju reći ne svojoj bivšoj ministrici, aktualnoj premijerki Jadranki Kosor.

Tu su i sindikalno-umirovljenički prigovori vezani uz radnike među "povlaštenima".

– Tko ima pravo u isti koš trpati branitelje i saborske zastupnike s oboljelima od azbestoze ili s rudarima? – pita predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, koji u načelu pozdravlja svako smanjenje povlaštenih mirovina jer je njegova stranka nekoliko puta tražila njihovo ukidanje.

Velika su očekivanja i od uvođenja reda u sustav socijalnih primanja. Reforma sustava formalni je razlog za promociju Darka Milinovića u potpredsjednika Vlade, no dobri poznavatelji prilika u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kažu kako Milinović dosad nije pohvatao ni osnovne pojmove iz socijale pa će se uštedama baviti nižerangirani dužnosnici i službenici sa Ksavera.

U Ministarstvu kažu kako je racionalizacija sustava socijalnih naknada već pripremljena, u sklopu programa PAL 2 iz 2007. i 2008. godine. Nije riječ samo o naknadama iz socijalne skrbi već o više od stotinu naknada koje daju i HZMO, HZZO te Ministarstvo obitelji i branitelja. Kad je riječ o pomoći za uzdržavanje, tzv. socijalnoj pomoći, nju u RH prima tek oko 96 tisuća korisnika.

Osim toga, ujedinjavanjem svih sustava u jedan, kažu, smanjit će se troškovi obrade zahtjeva i na taj način dodatno uštedjeti. Za tu mjeru, kažu izvori bliski Vladi, očekuje se i "plebiscitarna potpora građana". Upravo suprotno moglo bi se dogoditi kada Vlada od popustljivog postane racionalni poslodavac. Sindikati jednostavno ne žele ni čuti za diranje u stečena prava. Ipak, kad bi se prepolovili regres i božićnice za 240.000 javnih i državnih službenika, u proračunu bi ostalo 650 milijuna kuna.

www.seebiz-eu
(Zatvori)