Policija je izvijestila da je trojicu već osumnjičenih i pritvorenih bivših čelnika HPB-a (ZSE:HPB-R-A) na nezakonito kreditiranje, bez osiguranja povrata novca, poticala odgovorna osoba iz neimenovane zagrebačke tvrtke koja je navodno preko računa druge tvrtke iz Zagreba i tvrtke iz Španjolske novac prebacila na privatne račune.

Protiv Protege, Kirinića i Sladone, koji su uhićeni krajem prošle i početkom ove godine, policija je Uskoku podnijela posebno izvješće kao dopunu kaznene prijave za zloporabe položaja i ovlasti. Neimenovani novoosumnjičenik u slučaju Bankomat prijavljen je zbog poticanja na zloporabe, a zajedno s još jednom osobom i zbog pranja novca.

Za ista kaznena djela, na temelju Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, prijavljene su i dvije zagrebačke tvrtke.

Protega, Kirinić i Sladonja već su osumnjičeni da su od 2005. do 2007. odobrili više od 210 milijuna kuna zajmova koje HPB više ne može naplatiti. U pritvoru su zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

Bivše čelnike HPB-a, banke koja je u vlasništvu Hrvatskoga mirovinskog fonda, Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatske pošte, sumnjiči se i da su sami sebi za rad u upravi banke isplaćivali nerazmjerno visoke menadžerske bonuse.

Uz njih su osumnjičena i šestorica poduzetnika i njihove tvrtke koje su navodno nezakonito dobile kredite.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Potrošnja kućanstava u promatranom je tromjesečju bila 7,5% manja nego u istom tromjesečju 2008. godine, što predstavlja intenziviranje trenda u usporedbi s trećim tromjesečjem, bez obzira na učinak baznog razdoblja (u zadnjem tromjesečju 2008. bio je zabilježen pad od 3,2%.). Na pad osobne potrošnje upućivao je pad trgovine na malo od 14,4%, stagnacija kreditne aktivnosti banaka, nastavak rasta potrošačkog pesimizma, rast nezaposlenosti i realni pad plaća. Investicije su u četvrtom tromjesečju zabilježile pad od 11,3% na godišnjoj razini, pri čemu je najveći generator pada smanjena aktivnost u građevinskom sektoru.

Osim toga, na pad investicija upućivao je i pad industrijske proizvodnje u četvrtom tromjesečju od 7,7%. Uvoz roba i usluga je i u zadnjem tromjesečju zabilježio veći postotni pad od izvoza roba i usluga, no razlika u stopama pada bila je znatno manja nego u prva tri tromjesečja (izvoz je manji 11,2%, a uvoz 12,4%). Državna potrošnja, koja je u prvoj polovici godine pozitivno pridonosila BDP-u, u drugoj polovici počela je padati pa je u zadnjem tromjesečju bila 3,3% manja nego u istom tromjesečju 2008. Potrošnja kućanstava i investicijska potrošnja najveći su generator kontrakcije gospodarstva i na razini cijele godine, gdje je potrošnja kućanstava potonula 8,5%, a investicije 11,8%. Promatrajući bruto dodanu vrijednost prema NKD-u, najveći pad očekivano je zabilježen u građevinarstvu (13,4% u odnosu na četvrto tromjesečje 2008.) te u trgovini (13,3% u odnosu na četvrto tromjesečje 2008.).

2009. godina Hrvatskoj je donijela rekordno veliki pad BDP-a, a zamjetnije poboljšanje domaćeg proizvoda ne treba očekivati niti u prvoj polovici ove godine. Predvođena padom nezaposlenosti i, općenito, negativnim trendovima na tržištu rada, osobna potrošnja nastavit će padati, dok će nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno utjecati na investicijsku potrošnju.

S obzirom na pritiske u smjeru pada državne potrošnje, ne očekujemo da će ista ove godine imati pozitivan utjecaj na kretanje domaćeg proizvoda. Na BDP će povoljno utjecati umjereni rast izvoza, što je posljedica početka oporavka inozemne potražnje, uz istovremeni daljnji pad uvoza s obzirom da se oporavak domaće potražnje još uvijek ne nazire. Budući da je izvozni sektor u Hrvatskoj relativno slabo razvijen, reforme u pravcu povećanja konkurentnosti izvoza dugoročno bi mogle pridonijeti većem i održivom rastu hrvatskog gospodarstva koji neće u tolikoj mjeri ovisiti o osobnoj potrošnji. Za cijelu 2010. godinu očekujemo pad BDP-a od 0,9%, dok se rast može očekivati u 2011. godini.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Potražnja za kunama nadmašivala je ponudu slobodnih kunskih novčanih sredstava, ali ponuda nije bila iscrpljena u cijelosti zbog iskorištenost limita banaka kreditora prema korisnicima kredita koji su prijavili svoju potražnju. Kamatne stope nalaze se i dalje na niskim razinama, pri čemu se primjerice prekonoćni ZIBOR i dalje nalazi ispod razina od 1% i čini se da se do kraja održavanja obvezne rezerve neće bitnije mijenjati. Ipak, ZIBOR duljih dospijeća (iznad 6 mjeseci) konvergira višim vrijednostima.

Indikatori likvidnosti potvrđuju nastavak prelijevanja viška u prekonoćne depozite HNB-a, što je već uobičajena svakodnevna praksa u posljednjih nekoliko mjeseci, a i ne iznenađuje obzirom na preko 5 milijardi kuna viška likvidnosti. Država je kako je i najavljeno nastavila s kratkoročnim zaduživanjem. Interes za upisom kunskih izdanja jednogodišnjih dospijeća bio je nešto niži no na prethodnim aukcijama pa je i prinos na iste porastao na 4% (razina s početka veljače). Rast prinosa bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu (na 3,8%). Navedeno upućuje na zaključak da su potrebe države za refinanciranjem svojih obveze i dalje visoke unatoč posljednjem izlasku na domaće tržište kapitala.

I za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju. Planirani iznos izdanja je 400 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 20 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Istovremeno dopijeva 300 milijuna kuna kunskih trezorca. Uz solidan interes investitora za trezorskim zapisima, ne očekujemo promjene u pogledu viška likvidnosti, a kamatne stope kraćih dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama.

Ni domaće devizno tržište nije zabilježilo značajnije promjene, pa se uz skromne volumene trgovanja tečaj kune u odnosu na euro kretao oko 7,26 kuna za euro. U posljednjem tjednu ožujka EUR/HRK mogao bi ostati na sadašnjim razinama uz izostanak uobičajenih sezonskih oscilacija u razdobljima predblagdana i blagdana. Naime, smanjena potrošnja utječe na manji odljev novca u optjecaj, ali i višak likvidnosti u sustavu uz istovremeno dovoljnu količinu deviza omogućava stabilno trgovanje. Na mjesečnoj razini očekujemo ipak blagi i postepeni rast tečaja prema razinama 7,30 kuna za euro.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Naši čitatelji koji su korisnici upravo T-Comovih usluga iznenađeno su i ljutito nazivali redakciju tražeći pomoć i objašnjenje. Jasno im je, kažu, da stalno netko nešto poskupljuje, no u krizi je svaka lipa važna, a nedostatak pravih informacija posebno ih je razljutio. Transparentnost kojom se svi vole hvaliti ovdje je, kažu, izostala.

Pokušali smo doznati o čemu je riječ, a HT-ova (ZSE:HT-R-A) služba odnosa s javnošću vrlo je brzo poslala odgovor. Naime, poskupljenje im mora odobriti regulatorna agencija, odnosno Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Usto, tvrde oni, u potpunosti poštuju Zakon kada je riječ o obavještavanju korisnika. Cijene će se mijenjati od 1. svibnja, a prvog će travnja svi sve znati i rok od 30 dana bit će ispoštovan.

No, ono što je u slučaju poskupljenja ipak dobra vijest jest da je riječ tek o usklađenju cijena s povećanjem PDV-a, što bi u konačnici trebalo osigurati ‘'sitnije'’ poskupljenje i nije riječ o svim tarifama jer je za neke poskupljenje već ‘'odrađeno'’.

U Udruzi za promicanje prava korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga Telekom tvrde da HT nije postupio po zakonu. Telekom je mišljenja da takav postupak T-Coma nije u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Naime, članak 24. stavak 7. tog zakona jasno propisuje da operator u slučaju promjene cjenovnih sustava “mora izvijestiti pretplatnika pisanim ili elektroničkim putem o predloženim izmjenama i njegovu pravu na raskid ugovora”.

Dakle, po našem mišljenju, T-Com je bio dužan pretplatnike obavijestiti točno koje cjenovne korekcije predlaže te naglasiti kako svaki pretplatnik ima pravo u roku 30 dana od objave novog cjenovnog sustava raskinuti svoj ugovor s T-Comom bez ikakve naknade. Odredba Zakona koja pretplatnicima omogućuje da u ovakvim slučajevima kada operator povećava cijene raskinu ugovor bez obveze plaćanja ikakve odštete operateru, čini nam se dobra prilika za sve korisnike koji bi željeli prijeći nekom drugom operateru da do 30. travnja raskinu ugovor s T-Comom i uslugu ugovore s onim operaterom za kojeg smatraju da im je povoljniji. Ujedno pozivamo stručne službe Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije da provedu stručni nadzor i utvrde je li T-Com postupio sukladno odredbama Zakona ili je povrijedio zakon, za što su propisane kazne do 1,000.000 kuna.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Galić je pritom kazao da struja neće poskupjeti od 1. travnja kako je bilo najavljivano, a na pitanje hoće li struja poskupjeti za 17 posto, kazao je da to ne može precizirati jer je HEP poslao različite cjenike za pojedina društva kćeri (kao što su HEP-proizvodnja i HEP-distribucija). HERA će se o HEP-ovu zahtjevu očitovati za dva tjedna te će svoje mišljenje proslijediti Ministarstvu gospodarstva.

U HEP-u nam nisu htjeli demantirati ni potvrditi Galićeve izjave, a neslužbeno se moglo doznati da je HEP tražio povećanje cijene za HEP-prijenos za 23 posto, za HEP-distribuciju 19 posto i HEP proizvodnju 12 posto. Budući da proizvodnja u cijeni struje za kućanstva sudjeluje sa 60 posto, distribucija s 29 posto, a prijenos s pet do deset posto, ukupno poskupljenje za kućanstva trebalo bi se kretati na razini od 17 posto.

Pritom je HEP još poslao i zahtjev za poskupljenje toplinske energije (grijanje iz toplana). Podsjetimo, Miljenko Pavlaković nedavno je ustvrdio da će HEP minimalno podignuti cijene za 17 posto, dok je Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, prije mjesec dana kazao da će ta odluka ovisiti o tomu koliko će Ina poskupiti plin HEP-u.

-  Mi smo našim poslovnim planom za 2010. predvidjeli dobit od 200 milijuna kuna, no ako bi nam Ina povećala cijenu plina za 20 posto, to bi onda značilo veći trošak u odnosu na predviđeni plan za 400 milijuna kuna, što u konačnici znači gubitak od 200 milijuna kuna u našem poslovanju. Za taj dio morali bismo povećati cijene struje, ali posljedično i centralnoga grijanja - kazao je tada Begović.

Prema neslužbenim informacijama, pregovori između HEP-a i Ine još su uvijek u tijeku, ali je očigledno postignut okvirni dogovor
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

 

 

- Poduzimamo ovaj korak kako bismo osigurali i proširili našu nazočnost u regiji i Austriji u idućim desetljećima, rekao je prvi čovjek RZB-a i predsjedavajući NO-a Raiffeisen Internationala Walter Rothensteiner.

Spajanje će nam poboljšati poziciju u servisiranju naših 15 milijuna klijenata u regiji, dodao je.

Prvi čovjek Raiffeisen Internationala Herbert Stepic rekao je kako najvažnbiji razlog spajanja leži u boljim mogućnostima pristupa kapitalu i financijskim tržištima. To će, rekao je, pridonijeti i boljoj diverzifikaciji rizika i optimizaciji risk menadžmenta u bliskoj budućnosti.

U Raiffeisenu tvrde kako će interesi manjinskih dioničara u procesu spajanja biti maksimalno zaštićeni. Čitav će proces voditi dva revizora: BDO Austria i Deloitte Audit Wirtschaftsprüfung GmbH.

Konačne odluke o spajanju i načinima kako će se ono izvesti trebale bi biti donesene početkom srpnja na sjednicama skupštine dioničara Raiffeisen Internationala i RZB-a.

Inače, Raiffeisen International danas je izvijestio o padu neto dobiti u prošloj godini od čak 78 posto. Za prošlu bi se godinu trebala isplatiti dividenda od 20 euroocentri po dionici, gotovo pet puta manje od 93 eurocenta koliko je iznosila dividenda za 2008. godinu.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Blagost inflatornih pritisaka dokazuje i podatak da je u siječnju zabilježena najniža stopa temeljne inflacije na godišnjoj razini (od 1999. od kada se mjeri), odnosno po prvi puta je zabilježen pad temeljne stope inflacije na godišnjoj razini za 0,3 posto i to uslijed nižih cijena dobara za 0,8 posto.

U veljači je na godišnjoj razini najveći skok cijene zabilježio plin koji je poskupio za 20,3 posto u prosjeku, dok je cijena goriva za osobna vozila bila viša za oko 14 posto, navodi se u publikaciji. Hrana je pak pojeftinila u usporedbi s prošlogodišnjom veljačom za 3,3 posto u prosjeku pa su cijene dobara na godišnjoj razini povećane za 0,4 posto (niža cijena hrane utječe na smanjenje ukupne stope), dok su cijene usluga rasle nešto bržim tempom od 1,9 posto na godišnjem nivou).

Kako pojašnjavaju PBZ-ovi analitičari, opisana kretanja cijena nisu pretjerano iznenađujuća jer slabost osobne potrošnje, vidljiva kroz i dalje padajuće stope prometa u trgovini na malo i nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada, onemogućava trgovcima i pružateljima usluga povećanje marži, tj. vraćanje na razine postizane prije recesije, odnosno prebacivanje tereta više stope PDV-a na kupce.

Kriza tržišta rada ne ukazuje na moguće pomake u tome smislu u kraćem razdoblju pa je i razočaravajuć podatak o stopi nezaposlenosti u veljači (razočaravajući što nije bilo oporavka uoči samog početka turističke sezone), ukazao da će tek tekući i naredni mjesec pokazati blago poboljšanje slike, a time i nešto bolje pokazatelje domaće potražnje, stoji u analizi.

"Ipak, kako u ovoj godini ne očekujemo do sezonskog poboljšanja zaposlenosti, a ukidanje niže stope kriznog poreza uslijedit će tek od srpnja, tako bi i u nadolazećim mjesecima inflacija trebala ostati na nižim razinama, iako očekujemo postupan trend rasta na mjesečnoj odnosno godišnjoj razini, a prema kraju godine vidimo i približavanje razinama oko 3 posto uslijed niske prošlogodišnje baze", zaključuju analitičari.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Na posljednjoj sjednici, na kojoj se raspravljalo i o ulozi Skupštine u donošenju planova prostornog uređenja, donesen je zaključak kojim se u nadolazećoj izmjeni i dopuni Generalnog urbanisitičkog plana predlaže brisanje garaže u neposrednoj blizni Hrvatskog narodnog kazališta iz popisa gradskih projekata.

Drugim riječima, ujedinjeni predstavnici zagrebačke kulturne scene svojim su oštrim protesiranjem uspjeli pridobiti Skupštinu na svoju stranu, odnosno nadjačali su gradsku vlast koja je projekt gradnje garaže od 600 mjesta pokušavala realizirati pošto-poto. Time je četiri milijuna kuna, koliko je dosad uloženo u izradu projekta i geomehanička ispitivanja tla, otišlo u vjetar.

Projekt, međutim, neće nestati: čekat će u nekoj ladici u Zagrebparkingu neka druga vremena. Direktor te tvrtke Mate Kraljević, kojem je gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem naručila realizaciju projekta, kao da je u zemlju propao; nedostupan je, ali doznajemo i vrlo razočaran potezima Gradske skupštine.

S druge strane, neki zastupnici u gradskom parlamentu likuju nad ovom (privremenom?) pobjedom.

- Neke loše odluke donesene u prethodnom razdoblju više ne možemo ispraviti, no postoje stvari na koje još možemo utjecati, poput gradnje garaže ispod Trga maršala Tita. Većina zastupnika smatra da projekt nije dobro prometno rješenje te da je riječ o snažnoj intervenciji u spomeničku jezgru. Stoga tu gradnju, kao i ostale neracionalne projekte, zasigurno nećemo dopustiti - rekao nam je jedan zastupnik u Skupštini.

Centar grada ipak neće biti potpuno nezaštićen od priljeva automobila s juga i zapada grada. Projekt gradnje garaže ispod srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici teče prema planu, a iako se za njegovu realizaciju vjerojatno teško može pronaći novca u gradskoj blagajni, to ne bi trebao biti problem.

Naime, budući da se na prvoj etaži planira sagraditi šoping-centar, Grad će potražiti privatne partnere, odnosno projekt će se realzirati po modelu javno-privatnog partnerstva. Uskoro bi se trebao raspisati međunarodni natječaj i vidjeti što zainteresirane strane mogu ponuditi. Riječ je o najvećoj garaži koja bi trebala biti sagrađena u Zagrebu, a uz šoping-centar gradit će se i sportska dvorana za učenike srednjih škola iz tog dijela grada.

www.seebiz.eu
(Zatvori)