Obnova Zagrebačkog velesajma tema je koja se spominje i najavljuje već desetak godina, prije dvije godine napravljeni su i konkretni planovi koji bi ga trebali modernizirati, no konačna odluka odgođena je dok se posve ne riješi takozvani slučaj stadion i zasad je sve mrtvo slovo na papiru.

Što o Velesajmu kao regionalnom centru koji već godinama nije uložio ništa kako bi se infrastruktura podigla i izlagačima ponudila bolja usluga za ne baš malen novac koji plaćaju misle ti isti izlagači pokazali su otkazom nastupa na Auto Showu obrazlažući to štednjom i recesijom. Istodobno je istovjetna priredba održana na Beogradskom sajmu koji također želi postati regionalni sajamski lider, čime su zapravo izlagači Zagrebačkom velesajmu poslali jasnu poruku. Koliko je ulaganje u infrastrukturu važno za poslovanje sajma pokazuju primjeri iz našeg bližeg susjedstva gdje su primjerice “provincijski” sajmovi u Celju ili Klagenfurtu razvili brendove od svojih sajamskih priredaba i postali važna točka na europskim sajamskim kartama.

Unatoč recesiji Celje gradi dva nova paviljona jer je prema riječima direktora sajma sadašnji kapacitet postao premalen za sve koji žele izlagati.

Celjski je sajam tako postao mjesto susreta istoka i zapada Europe i dobrim marketingom i kvalitetnom ponudom sada je najjači sajam u Sloveniji. Sličnu priču ima i Klagenfurt koji je, osim što je regionalno jak u Koruškoj, cijeloj Austriji i Europi najbolje odredište za predstavljanje stručnih događanja vezanih za drvnu industriju, a u tome su i europski lideri. Specijalizacija i profiliranje unutar određene branše pokazale su se, ističu, pravom formulom za uspjeh.

Kad je riječ o obnovi ZV-a bez koje treba zaboraviti poziciju regionalnog centra, službeno su napravljena dva plana. U prvome je gradnja novog sajma na 60 tisuća četvornih metara izložbenog prostora na neizgrađenu istočnom dijelu današnjeg ZV-a i prostoru sjeverno od zgrade Ine uz Aveniju Većeslava Holjevca.

Druga koncepcija, koja se čini lakše izvedivom, predviđa rekonstrukciju zapadnog dijela sajma i novog ulaza te temeljitu rekonstrukciju postojećega južnog ulaza. Ona pretpostavlja i preoblikovanje današnje Aleje nacija u ostakljenu velesajamsku ulicu kojom bi se povezali svi paviljoni u jedinstvenu tehnološku cjelinu.

Tim bi se projektom uspostavio i nesmetani zagrijani prolaz za posjetitelje. Ta koncepcija vodi brigu i o rekonstrukciji i očuvanju devet paviljona pod zaštitom kao kulturno dobro. Izložbeni prostor bi se smanjio na 80 tisuća četvornih metara, na oko dvije trećine današnje površine sajma i zadovoljio njegove sadašnje potrebe. Novi paviljoni gradili bi se na mjestima starih, koji bi se rekonstruirali ako bi se pokazali ekonomski isplativi. Uz Aveniju Većeslava Holjevca gradio bi se i hotel s četiri ili pet zvjezdica, kongresni centar, novi južni ulaz i podzemne garaže.

S obzirom na stanje financija u gradu i ponovnu najavu gradonačelnika Milana Bandića kako će se prvo graditi stadion na Kajzerici, pa nakon toga ići u sanaciju maksimirskog stadiona, gotovo je sigurno kako Velesajam još dugo neće doći na red. Unatoč činjenici kako se u ZV vrlo malo ulagalo posljednjih godina, čelnici sajamskih priredbi stalno ističu da je zapravo glavni uzrok krize izlaganja na Zagrebačkom velesajmu recesija koja je pogodila sve svjetske sajmove te da poduzetnici štede upravo na toj vrsti prezentacije. Primjeri iz Celja i Klagenfurta pokazuju kako to i nije baš tako, a potvrđuju ih i primjeri europskih velikih sajmova poput Münchena i Düsseldorfa koji unatoč krizi i recesiji posluju dobro.

– Moramo priznati da su neke sajamske priredbe na sajmu u Münchenu doživjele određene udare kao posljedicu krize i recesije – kaže nam Tonči Belan iz tvrtke Belimpex koja je dugogodišnji zastupnik Münchenskih sajmova za Hrvatsku. Belan objašnjava kako je, primjerice, Münchenski sajam obrtništva ove godine zatvorio čak četiri paviljona izložbenog prostora zbog recesije koja je pogodila i njemačke i europske obrtnike, no kako su vodeći ljudi sajma procijenili da ta sajamska priredba nije među onim najznačajnijima te da će se jačanjem gospodarske situacije i na tom polju stanje poboljšati.

– S druge strane sajmovi koji su označeni kao glavni, poput sajma graditeljstva BAU ili sajma nekretnina EXPO REAL, popunit će cjelokupne kapacitete sajma u Münchenu, a iako im je termin održavanja još daleko, već sada postoje liste čekanja za te sajmove – ističe Belan.

Da je to doista tako potvrdila je i direktorica münchenskog sajma nekretnina EXPO REAL Claudia Boymanns koja kaže kako je zadnji rok izlagačima za prijavu istekao potkraj ožujka te kako će svi oni koji se nalaze na listi čekanja tek početkom lipnja znati je li se otvorilo neko slobodno mjesto za nekog od njih. Treba reći kako ni sajam u Münchenu prije desetak godina nije bio u baš blistavoj situaciji što se infrastrukture tiče, što je rezultiralo padom izlagača i seljenjem na druge sajmove. Tada je uprava sajma odlučila s gradom Münchenom raspisati natječaj za gradnju novog sajma, odnosno uređenje infrastrukture, što je koštalo više od 3 milijuna eura, a na natječaju je pobijedilo rješenje danskog arhitekta. Ono što je zanimljivo jest da nitko u Njemačkoj nije radio probleme zašto se toliko ulaže u novi sajam kad već postoji stari te zašto nije pobijedio njemački arhitekt. Rješenje se pokazalo dobitnim, Münchenski je sajam u nekoliko godina vratio uloženi novac, a interes izlagača iz cijelog svijeta višestruko je povećan.

Kvalitetno ulaganje u promidžbu i jačanje ponude za izlagače i posjetitelje pokazalo se dobitnim i u slučaju sajma u Düsseldorfu gdje su prošlog mjeseca nastupili i predstavnici hrvatske vinarske industrije i bili izuzetno zadovoljni sajmom.

– Početak godine na sajmu u Düsseldorfu daje naslutiti kako se kriza polako ublažava, a izlagači pokazuju da shvaćaju važnost tog oblika predstavljanja – kaže nam Ana Urukalo, zastupnica Düsseldorfskog sajma za Hrvatsku.

Dodaje kako je ne samo sajam vina, na kojem su bili i naši izlagači, nego i sajam Boot koji predstavlja novitete u brodogradnji, bio vrlo uspješan i popunio je sve sajamske kapacitete, a važnost samog nastupa može potvrditi i tridesetak hrvatskih vinara koji su sklopili i konkretne poslove. U Zagrebu je od takozvanih velikih sajmova na redu Ambienta koja će pokazati je li problem zaista u recesiji ili hitno treba nešto mijenjati na samom Velesajmu. Odgovor se iz svega viđenog sam nameće, a u prilog tome idu i četiri strateška cilja koja si je ZV prošle godine zadao, kako bi revitalizirali sajam i vratili tržišnu poziciju u regionalnom okruženju.

Na prvom mjestu je jačanje osnovne djelatnosti, dakle sajmovanja, uz bitno povećanu internacionalnu komponentu svih relevantnih priredbi. Privlačenje većeg broja inozemnih izlagača i posjetitelja temeljna je pretpostavka stvaranja Velesajma kao istaknutog regionalnog sajamskog središta. Treći najavljeni cilj je povećanje udjela prihoda od sajmovanja u ukupnom prihodu, što znači da s većom pozornošću treba odabirati sajmove.

Navedeni su ciljevi unatoč promjeni uprave i dalje na snazi, no ključno je da se ti ciljevi provedu u djelo. Neosporno je da vrijeme u kojem vlada nedostatak novca nije najbolje za velike investicije, da grad trenutačno nema novca za ulaganje u tako veliki projekt kao što je uređenje ZV-a, no postavlja se pitanje što se dosad čekalo. Neslužbeno doznajemo kako su se u posljednje vrijeme javile i ideje o tome da bi se sajam trebao premjestiti na neku novu lokaciju, a atraktivno zemljište na kojem se sada nalazi iskoristiti u druge svrhe. Dok se konačna odluka ne donese, Velesajam će, čini se, sve više živjeti od paviljona koje iznajmljuje za dječje igraonice i sportske sadržaje, a sve manje od sajmova.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ukupni su prihodi u prošloj godini iznosili 1,17 milijardi kuna i manji su u odnosu na prethodnu godinu za 2,17 posto. Ukupni su rashodi pali 3,76 posto na 1,04 milijardi kuna. Kako se navodi u međuizvještaju Uprave, osnovni razlog pada ukupnog prihoda su otežani uvjeti poslovanja u čitavom okruženju. Također, iz Leda (ZSE:LEDO-R-A) poručuju da je porast dobiti posljedica racionalizacije poslovanja i ušteda na troškovima u prošloj godini.

"Zbog otežanih uvjeta poslovanja u okruženju, usporena je i naplata potraživanja. Stanje potraživanja od kupaca je za 4 posto veće od stanja potraživanja na kraju 2008. godine,ali je stanje obveza prema dobavljačima smanjeno za 5 posto. Osnovni razlog smanjenja obveza prema dobavljačima je smanjenje zaliha koje je rezultat optimalizacije zaliha i poboljšanja koeficijenta obrtaja artikala na zalihama", dodaje se u međuizvještaju.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

 

 

Ukupna prodaja Grupe Podravka u 2009. iznosila je 3.587,1 milijuna HRK što predstavlja pad od 2% u odnosu na 2008. godinu. Prodaja strateškog poslovnog područja (SPP) Prehrana i pića iznosila je 2.829,7 milijuna HRK što predstavlja pad prodaje od 3%, dok je SPP Farmaceutika s prodajom od 752,7 milijuna HRK zabilježila rast prodaje od 3%. Prodaja Podravka (ZSE:PODR-R-A) marki iznosila je 2.417,0 milijuna HRK te je zabilježila pad 2%. Bruto marža Grupe zabilježila je pad od 30bp pod utjecajem promjene strukture prodaje SPP Farmaceutika, dok je bruto marža SPP Prehrana i pića ostvarila rast od 70bp.

Operativni troškovi Grupe manji su za 131,7 milijuna HRK. Rezultat poslovanja Grupe u 2009. godini pod snažnim je utjecajem negativnih jednokratnih stavki koje su ukupno iznosile 388,4 milijuna HRK. Zbog neizvjesnosti naplate izvršeno je usklađenje vrijednosti danih kredita i pripadajućih kamata u iznosu od 140,7 milijuna HRK te je izvršeno i usklađenje vrijednosti danih jamstava u iznosu od 133,2 milijuna HRK. Ostale jednokratne stavke koje su negativno utjecale na rezultate poslovanja iznosile su 114,5 milijuna HRK, a obuhvaćale su razna usklađenja vrijednosti imovine.

Operativna dobit Grupe u 2009. godini bez negativnih jednokratnih stavki iznosila je 214,0 milijuna HRK, što predstavlja rast od 38%, a korigirana operativna marža zabilježila je porast od 180bp u odnosu na 2008. godinu.  Neto dobit Grupe bez negativnih jednokratnih stavki iznosila je 100,3 milijuna HRK, što predstavlja rast od 141% u odnosu na 2008. godinu. Korigirana neto dobit zabilježila je rast od 170bp. Ukupna zaduženost Grupe smanjena je za 180,5 milijun HRK u odnosu na kraj 2008. godine. Ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja u promatranom razdoblju iznosila je 128,6 milijuna HRK.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

To je rezultat "realnog snižavanja operativnih troškova poslovanja kroz optimalizaciju i modernizaciju poslovnih procesa, investiranja u povećanje prodajnih kapaciteta, poboljšanje kvalitete usluga, te velikih radnih ulaganja Uprave, managementa i svih zaposlenika". Konzum je zabilježio i porast tržišnog udjela s 24,3 posto u 2008. na 25,8 posto u 2009. Također, ostvario je promet u maloprodaji od 10,1 milijarde kuna, što je u usporedbi s prethodnom godinom rast od 1,7 posto. U segmentu veleprodaje, ostvareni promet od 3,7 milijardi kuna pak nije zabilježio rast, pretežito zbog nelikvidnosti i smanjene potražnje malih privatnih trgovaca i subjekata iz turističke djelatnosti. Poslovni prihodi iznosili su 12,58 milijardi kuna, što predstavlja pad od oko 1 posto.

Omjer između maloprodaje i veleprodaje nije se u promatranom razdoblju bitno promijenio, pa maloprodaja i dalje predstavlja 73 posto, a veleprodaja 27 posto ukupne prodaje, navodi se u izvješću.

Na kraju godine Konzum (ZSE:KNZM-R-A) je imao 11.754 zaposlenika, a kako se ističe, tijekom godine zabilježen je i rast plaća, tako da je prosječna bruto plaća po zaposleniku porasla za 3,1 posto, a prosječna neto plaća po zaposleniku za 2,8 posto.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Hypo Hrvatska drži tržišni udio od 10,01%. Ostvaren je vrlo dobar rast neto prihoda od kamata dok neto prihodi od provizija i naknada bilježe solidan rast od 9,23%. Pripajanje Slavonske banke znatno je pridonijelo smanjenju operativnih troškova – ostvarena je ušteda veća od 63 milijuna kuna. Operativni rezultat iznosi 877 milijuna kuna, što predstavlja značajan rast u odnosu na 2008. godinu. Rezervacije za loše plasmane povećane zbog utjecaja ekonomske krize

„Vrlo smo zadovoljni rezultatom koji je Hypo Alpe-Adria-Banka u Hrvatskoj ostvarila u izazovnoj 2009. godini. Najznačajniji događaj koji je obilježio naše poslovanje je svakako pripajanje Slavonske banke. Na taj način osigurali smo jedinstven nastup na tržištu te povećali bazu klijenata i ostvarili dobar rast depozita građana.  Ipak, poslovanje naše Banke, kao i ukupnog Hrvatskog bankovnog sektora, u prošloj je godini bilo otežano, prvenstveno zbog utjecaja ekonomske krize. Taj se utjecaj posebno odrazio na poslovanje u drugoj polovici godine," istaknuo je predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke Markus Ferstl. 
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Neplaćene obveze PP Orahovice,  poduzeća sa više od 6000 hektara oranica, 700 hektara ribnjačarskih proizvoda, 350 hektara lješnjaka, silosima kapaciteta 35.000 tona  i drugim proizvodnim kapacitetima narasle su na 135 milijuna kuna, a gotovo polovica tog iznosa već je dospjela na naplatu. Zbog nelikvidnosti tvrtka se održava preskupim zajmovima i kompenzacijama, pa će tako i proljetnu sjetvu, u vrijednosti oko 50 milijuna kuna, financirati Agrokor.  Oko 360 radničkih dioničara vlasnici su 85,2 posto dionica temeljnog kapitala od oko 116 milijuna kuna čija je vrijednost danas upitna. Iako se dionicom (ZSE:PPOR-R-A) nije trgovalo na Zagrebačkoj burzi za otkup dionice, kojoj je nominalna vrijednost 106 kuna, zanimanje je pokazala tvrtka M-SAN Ulaganja iz Zagreba kojoj to nije prva akvizicija u agraru.

Proteklih godina poljoprivrednu proizvodnju PP Orahovice sufinancirala je osječka tvrtka  Žito u vlasništvu Marka Pipunića  koja je svoje potraživanje od 45 milijuna kuna prenijela tvrtki 'M SAN  Ulaganja u vlasništvu Stipe Matića. 

- Imamo kapital, znanje, spremnost i volju, te vidimo veliki potencijal koje PP Orahovica ima i koji su radnici godinama gradili. To bi, u konačnici, trebalo rezultirati zdravom, konkurentnom i tržištu prepoznatljivom tvrtkom.  Kao novi investitor odmah smo spremni uložiti  i prenijeti već razvijene resurse, te dati punu podršku razvoju poslovanja. Uzevši u obzir trenutno stanje firme, globalno ekonomsko okružje, za dionice nominalne vrijednosti od 106 kuna, spremni smo platiti daleko više, što bi bila pravedna zarada za svakog od malih dioničara. Za ovu financijsku transakciju imamo potporu drugog glavnog vjerovnika 'Hypo banke' i sindikata PPDIV-a, a daljnje poslovanje namjeravamo voditi u  skladu s Kolektivnim ugovorom o pravima i obvezama radnika PP Orahovice, izjavio je Matić najavljujući da će, u slučaju da za prodaju dionica mali dioničari ne pokažu zanimanje, svojih 45 milijuna kuna povući i potražiti drugu poslovnu priliku za investiranje.

Vijest o ulasku novog vlasnika Uprava  PP Orahovice doživljava kao pokušaj neprijateljskog preuzimanja.

– Mi se nalazimo u teškoćama, ali one nisu nerješive, pa smatramo da prodaja dionica za radnike nije najbolje rješenje. Sve se to odvija nekako brzo, pa smatramo da bi razmatranje ponude 'M-SAN Ulaganja trebalo odgoditi s time da, poslije, prodajna vrijednost dionice ne bi smjela biti manja od 700 kuna, kaže predsjednik Uprave Dušan Alebić koji gotovo 20 godina vodi ovu tvrtku.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Gradsko vijeće Sarajeva ovog bi tjedna trebalo odlučivati o prijedlogu da se Al Jazeeri ponudi preuzimanje TV stanice Studio 99 koju su gradske vlasti nedavno otkupile, no nisu imale dovoljno novca da je pretvore u gradsku televiziju.

Podaci o tome koliko je Grad Sarajevo platio za preuzimanje Studija 99 nisu u cijelosti dostupni jer je u to uključeno i izmirenje dijela nagomilanih dugova te male televizijske kuće, no pretpostavlja se kako iznos ne prelazi brojku od 250 tisuća eura. Nekolicina suvlasnika Studija 99 u međuvremenu je podnijela tužbu protiv Adila Kulenovića, donedavnog većinskog vlasnika te televizije zbog činjenice da se na prodaju odlučio bez konzultacija s njima.

Cijeli slučaj je sada na Županijskom sudu u Sarajevu što može u cijelosti onemogućiti eventualni ugovor gradskih vlasti Sarajeva i Al Jazeere.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

U posljednjem lanjskom tromjesečju pad hrvatskog gospodarstva usporen je na 4,5 posto, no slabljenje potrošnje, nedostatak investicija i rast nezaposlenosti ukazuju na nastavak recesije i u prvom dijelu ove godine, pa većina analitičara i u 2010. očekuje pad BDP-a.

U posljednjem lanjskom tromjesečju pad hrvatskog gospodarstva usporen je na 4,5 posto, no slabljenje potrošnje, nedostatak investicija i rast nezaposlenosti ukazuju na nastavak recesije i u prvom dijelu ove godine, pa većina analitičara i u 2010. očekuje pad BDP-a.

U petak je Državni zavod za statistiku objavio da je u četvrtom kvartalu prošle godine bruto domaći proizvod pao za 4,5 posto na godišnjoj razini, što je za 0,1 postotni bod veći pad od prve procjene, no znatno manje u odnosu na prva dva tromjesečja 2009. godine, kada je gospodarstvo tonulo po stopama većim od 6 posto.

"Nastavku kontrakcije gospodarstva najviše je pridonio pad osobne i investicijske potrošnje. Potrošnja kućanstava u četvrtom tromjesečju bila je 7,5 posto manja nego u istom kvartalu 2008. godine, što predstavlja intenziviranje trenda u usporedbi s trećim kvartalom. Pad osobne potrošnje posljedica je stagnacije kreditne aktivnosti banaka, nastavka rasta potrošačkog pesimizma, rasta nezaposlenosti i realnog pada plaća", pišu analitičari Raiffeisen Consultinga u bilješci klijentima.

Investicije su u četvrtom tromjesečju pale za 11,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je najveći generator pada smanjena aktivnost u građevinskom sektoru.

"Državna potrošnja, koja je u prvoj polovici 2009. godine pozitivno pridonosila BDP-u, u drugoj polovici godine počela je padati, pa je u zadnjem tromjesečju bila 3,3 posto manja nego u istom kvartalu 2008.", navode analitičari Raiffeisen Consultinga.

Prošla će godina ostati zapamćena po rekordnom padu gospodarstva od 5,8 posto, a značajnije poboljšanje ne treba očekivati niti u prvoj polovici ove godine, kažu analitičari.

Doduše, u tekućem tromjesečju očekuje se daljnje usporavanje pada BDP-a u odnosu na isto lanjsko razdoblje, no to je samo posljedica smanjivanje osnovice BDP-a, odnosno oštrog, 6,7- postotnog pada gospodarstva početkom 2009.

"Predvođena negativnim trendovima na tržištu rada, osobna potrošnja nastavit će padati, dok će nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno utjecati na investicijsku potrošnju", smatraju analitičari Raiffeisen Consultinga.

Na to upućuju i podaci s početka ove godine. U prva dva mjeseca 2010. ukinuto je više od 26.000 radnih mjesta, pa je broj nezaposlenih dosegnuo 317.600, najvišu razinu od travnja 2005. godine.

Stopa nezaposlenosti dosegnula je, pak, u veljači 18,3 posto, najvišu razinu od veljače 2006. godine.

"Očito je da se nastavlja zakašnjeli utjecaj recesije na domaće tržište rada, a ne treba očekivati niti značajnije dinamiziranje povoljnih sezonskih utjecaja prije travnja, premda bi u normalnim okolnostima ti utjecaji prevladali već tijekom veljače. Vjerujem da će se utjecaj recesijskih kretanja na tržište rada nastaviti i u ožujku, no trebao bi biti slabiji nego na početku godine", kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, nakon nedavno objavljenog izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Uz nezaposlenost, najveći je problem domaćeg gospodarstva pad potrošnje.

U siječnju je promet od trgovine na malo realno smanjen za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a makroekonomisti očekuju pad potrošnje i u veljači, što će negativno djelovati na BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

Poticaj gospodarstvu ne očekuje se početkom ove godine ni od državne potrošnje.

"S obzirom na pritiske u smjeru pada državne potrošnje, ne očekujemo da će ona ove godine imati pozitivan utjecaj na kretanje BDP. Stoga, među ostalim, u 2010. očekujemo pad BDP-a od 0,9 posto, dok se rast može očekivati u 2011.", smatraju analitičari Raiffeisen Consultinga.

S njima se slažu i analitičari Erste banke.

"Što se 2010. godine tiče, najvažniji makroekonomski podaci i dalje će biti u negativnom području, s obzirom da još nema oporavka domaće potražnje, ni na strani osobne potrošnje, ni na strani investicija. Glavne poticajne potencijale očekujemo, pak, na strani izvoza, s obzirom na stabilizaciju i oporavak robnog i izvoza povezanog s turizmom. Podršku tome mogla bi pružiti i potisnuta uvozna potražnja. S obzirom na sve to, u 2010. godini očekujemo pad BDP-a u rasponu od 1 do 1,5 posto", navode analitičari Erste banke u osvrtu na podatke o BDP-u.

Na blagi oporavak izvoza ukazuju podaci iz siječnja, kada je izvoz porastao po prvi puta nakon godinu dana, dok je uvoz i dalje u silaznoj putanji, no stopa njegova pada znatno je manja nego lani.

U prvom je mjesecu robni izvoz, iskazan u kunama, porastao za 13,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu izvoza u sektoru brodogradnje. Uvoz je, pak, pao za 8,7 posto.

Donekle ohrabruje stabilizacija situacije u industriji. Prema podacima DZS-a, u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani industrijska proizvodnja porasla je za 0,8 posto. No, to se ponajviše zahvaljuje niskoj lanjskoj bazi, kada je industriju pogodila redukcija plina, ali i punjenju zaliha.

"Ne očekujemo brzi odskok. Najgori dio recesije je iza nas, no zbog daljnjih strukturnih neravnoteža do oporavka će trebati još neko vrijeme, a i tada će biti suzdržan zbog slabe kreditne aktivnosti i nezaposlenosti. Na to ukazuju i najvažniji makroekonomski podaci s početka godine, premda je i oštra zima imala ulogu. Slabost domaće potražnje, fiskalna zauzdavanja, rast nezaposlenosti i deflacija realno raspoloživog dohotka upućuju na daljnje slabljenje potrošnje. Poslovnu kapitalnu potrošnju onemogućuje gotovo rekordna razina neplaćenih obveza, povećanje poreznih i administrativnih tereta, te slabost financiranja... Ove godine očekujemo pad BDP-a za 2,5 posto", pišu analitičari odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke u bilješci klijentima.

Aktualna recesija, koja je počela u prvom lanjskom tromjesečju, već je sada dvostruko duža od one iz 1999. godine, koja je trajala samo dva kvartala, a slabljenje gospodarstva moglo bi se nastaviti, prema mišljenju većine makroekonomista, još barem u prva dva tromjesečja ove godine.

Od devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih osam procjenjuje da će u 2010. pad gospodarstva iznositi između 0,7 i 2,5 posto, a samo jedan očekuje rast od 1 posto. U prosjeku, očekuju pad BDP-a od 1,2 posto.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)