Iz prvoga, tako, primjerice, proizlazi da oko pet tisuća ljudi ima braniteljski staž od jedan do pet dana, da je najveći broj branitelja – njih nešto manje od 50 tisuća – u vojsci provelo od 50 do 100 dana. Broj onih branitelja koji su u vojsci proveli pet ili više godina – pada na manje od deset tisuća.

Drugi grafikon ukazuje na već poznate i objavljivane podatke da je najveća mobilizacija u Hrvatskoj bila od rujna 1991. godine do ožujka 1992. godine kada je pod oružjem bilo 200-tinjak tisuća ljudi, te u vrijeme Oluje u kolovozu 1995. godine, kada je mobilizirano bilo više od 210 tisuća ljudi.

Na stranici je objavljen i podatak da za više od 12 tisuća ljudi čija su imena u registru branitelja braniteljski staž počinje teći nakon 1. rujna 1995. godine, dakle, praktički po završetku svih ratnih djelovanja.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Projekt potpore sektoru pravosuđa" pomagat će u provedbi ključnih zakonodavnih reformi usmjerenih modernizaciji i nadogradnji kapaciteta tri ključna elementa hrvatskoga pravosuđa - sudova, tužiteljstava i Ministarstva pravosuđa.

"Pravosudni sustav koji dobro radi, preduvjet je za moderno, cvatuće društvo u kojem se građani i tvrtke u cijelosti oslanjaju na učinkovitost, transparentnost, neovisnost i profesionalizam komponenti pravosudnog sektora kao što su sudovi i tužiteljstva", izjavio je Amit Mukherjee čelnik radne skupine za projekt.

"Drago nam je što će ovaj projekt značajno pridonijeti učinkovitosti hrvatskog pravosudnog sustava, i pomoći Hrvatskoj da se uskladi sa sustavom zemalja članica EU, te time olakšati proces hrvatskog pristupanja Uniji", istakao je Mukherjee u priopćenju.

Projektne aktivnosti pridonijet će poboljšanju učinkovitosti sudskog sustava kroz konsolidaciju sudske mreže u Splitu, Karlovcu i Puli, uz modernizaciju operativnih informacijskih sustava sudova i jačanje prakse vođenja predmeta. Državno odvjetništvo također će biti ojačano s ciljem ubrzanja njegovih procesa, kroz ulaganja u infrastrukturu, modernizaciju operativnih informacijskih sustava te institucionalno jačanje. Projektom će se dodatno ojačati i funkcije upravljanja u ministarstvu pravosuđa, navodi Svjetska banka.

Rezultat projekta trebalo bi biti smanjenje zaostataka u ciljanim sudovima i tužiteljstvima. Pored toga, vrijeme obrade u ciljanim sudovima će se smanjiti za ključne faze sudskog procesa koje trenutno bilježe duge odgode, kao što su servis obavijesti strankama, vrijeme između prvog i završnog ročišta i svjedočenja vještaka.

"Projekt potpore sektoru pravosuđa", četvrti je u nizu koji financira Svjetska banka kako bi pomogla hrvatskim vlastima poboljšati ukupnu učinkovitost pravosudnog sustava. Od pridruživanja Hrvatske 1993., Svjetska banka je financirala 43 projekta u iznosu od oko 3 milijarde dolara i odobrila 52 darovnice u ukupnoj vrijednosti od 70 milijuna dolara.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ukupni rashodi, koji iznose 202,7 milijuna kuna, smanjeni su za 22%. Unatoč ovom smanjenju rashoda Društvo (ZSE:VJSN-R-A) je zabilježilo negativan poslovni rezultat i gubitak od 20,0 milijuna kuna. U strukturi ukupnih prihoda ostvarenih u 2009. godini 90% čine prihodi od prodaje tiskarskih usluga. Izdavači (kupci Vjesnikovih usluga) dodatno su pogođeni gubitkom prihoda od marketinga (oglašavanje).

Takvo stanje bitno se odrazilo na tiskarsku industriju koja je, suočena s istodobnim velikim povećanjem raspoloživih tiskarskih kapaciteta na tržištu, prisiljena na velika smanjenja cijena svojih usluga. To su razlozi zbog kojih prihodi Vjesnika od tiskarskih usluga u odnosu na 2009. godinu bilježe pad od 25%. Ostali prihodi iz poslovanja sudjeluju s 8%, a financijski s 2% u ukupnom prihodu Društva ostvarenom u 2009. godini. Prodajom tiskarskih usluga ostvaruje se najveći dio ukupnih prihoda Društva (164,8 milijuna kuna). Manji dio prihoda (14,8 milijuna kuna ili 8%) ostvaruje se: prodajom ostalih usluga (skladištenje papira, održavanje i upravljanje zgradom), prodajom otpadnog materijala te od davanja u zakup slobodnog poslovnog prostora.

Kumulativno kroz godinu smanjena je zarada po dionici za 21,82 kunu u odnosu na prethodne godine. U budućem razdoblju očekuju se veće poteškoće u naplati potraživanja od kupaca tiskarskih usluga i postoje slučajevi koji bi mogli izazvati značajnije troškove i negativno se odraziti na poslovanje Društva (stečaj kupaca).

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Vrlo brzo podnijet ćemo zahtjev za lokacijsku  dozvolu. Nadamo se da bismo je mogli dobiti sredinom godine - izjavio je Michael Mertl, generalni direktor Adrije LNG-a d.o.o, piše Lider press.

To je ključan dokument jer se njime određuju uvjeti gradnje i mjere zaštite okoliša. Nakon njezina izdavanja investitor će izraditi projektnu dokumentaciju i izabrati glavnog izvođača. Kompanije okupljene u konzorciju Adria LNG-a - E.ON Ruhrgas, OMV Gas&Power, Total i Geoplin - prije nego što donesu konačnu odluku o ulaganju, čekat će ishod dvaju važnih postupaka. Hrvatska u svojim propisima treba omogućiti prihvat plina iz LNG-a iz različitih izvora, odnosno prihvat teškog LNG-a. Adria LNG isto će tako podnijeti zahtjev Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) da mu omogući izuzeće od prava na pristup trećih strana. Investitori novih velikih infrastrukturnih objekata mogu zatražiti izuzeće jer tu mogućnost predviđa europska Smjernica za plin da bi se osigurala konkurentnost projekata i sigurnost opskrbe.

Godišnji kapacitet uplinjavanja LNG terminala u prvoj će fazi biti 10 milijardi prostrornih metara plina, s dva spremnika za privremeno skladištenje LNG-a od 195 tisuća m3. Osim novog nabavnog smjera i izvora nabave plina za Hrvatsku LNG terminal opskrbljivat će Italiju, Sloveniju, Austriju i Mađarsku. Bez priključnog plinovoda to je ulaganje vrijedno 800 milijuna eura. Gradnja i rad Adria LNG-ova terminala u najmanje 30-godišnjem razdoblju hrvatskom gospodarstvu donosit će stabilne prihode od 1,8 milijardi eura. Plinacro će imati i dodatne prihode od naknada za transport plina. Hrvatski LNG terminal ima dobar položaj u odnosu na glavne dobavljače na Srednjem istoku i Sjevernoj Africi s čijih bi nalazišta LNG trebao stizati na otok Krk.

Najveći i prvi svjetski proizvođač LNG-a jest Katar; slijede Australija, Alžir, Bruneji, Indonezija, a kako stvari stoje, uskoro će se i Kanada pridružiti tom društvu. Kanađani planiraju ukapljeni prirodni plin izvoziti u Aziju, gdje su najveća tržišta za taj energent. Najviše, 28 LNG terminala nalazi se u Japanu, Južna Koreja ima ih četiri, tri su u Indiji, a po jedan u Tajvanu i Kini. Upravo se Kina sprema za pravu renesansu u upotrebi ukapljenog prirodnog plina i razmatra gradnju petnaestak novih LNG terminala da bi zadovoljila potražnju svojega brzorastućega gospodarstva za sigurnim izvorima energije.

Dok se u Hrvatskoj tek priprema gradnja LNG terminala, mnoge europske zemlje već nabavljaju prirodni ukapljeni plin. LNG terminala tako ima od Portugala i Španjolske na zapadu preko Belgije, Velike Britanije i Italije do Grčke i Turske na istoku. Koliko je zanimljiv u Europi, pokazuju i rekordna 52 mjesta na kojima se razmatra gradnja novih terminala. Iako se dobar dio od navedena 52 projekta vjerojatno nikad neće provesti, hrvatski je LNG terminal među najizglednijima za gradnju uz projekte u Albaniji, na Cipru, u Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Ukrajini. Osim terminala u kojima se tekući plin ponovno vraća u plinovito stanje, na sjeveru Norveške sagrađen je i prvi terminal u Europi za obrnuti proces, ukapljivanje izvađenog plina. Tako se i Norveška priključila nizu zemalja koje svijet opskrbljuju ukapljenim prirodnim plinom.

Dio europskih zemalja okrenuo se LNG-u jer im je bilo jeftinije uložiti u terminale nego u gradnju novih skupih plinovoda koji vode prema Rusiji. Drugi razlog za ulaganje u LNG upravo je izloženost Rusiji, glavnoj dobavljačici plina za Europu, koja se gradnjom terminala želi smanjiti. Gradnjom se dobiva mogućnost nabave plina iz raznih izvora, od proizvođača na Bliskom istoku, u Sjevernoj ili Srednjoj Africi, Jugoistočnoj Aziji ili Australiji. Iako su cijene plina znatno pale zbog globalne recesije, ulaganja u LNG nastavljaju se, posebno u Australiji ,koja većinu svojih bogatstava izvozi u Japan, Kinu i Južnu Koreju. Jedino u SAD-u pada potražnja za ukapljenim prirodnim plinom zbog uspješnog ulaganja u tehnologiju kojom se dobiva plin iz škriljevca. SAD je tako postao primjer dobrog zadovoljenja potrebe za prirodnim plinom iz vlastitih izvora.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema riječima voditeljice marketinga NP Plitvička jezera mr. Vlatke Ružić, ovogodišnja popunjenost smještajnih kapaciteta na tragu je lanjskih rezultata.

– Unatoč recesiji booking je vrlo dobar, baš kao i najave za ostatak sezone, kazala nam je mr. Ružić. U smještajnim kapacitetima nacionalnog parka za uskrsne blagdane imat ćemo preko 2.000 gostiju, a u auto-kampu Korana oko 250. Zanimljivo je da su ovoga Uskrsa naši najbrojniji gosti stigli iz dalekog Japana. U toj samo dalekoj zemlji od ranije poznati kao omiljena destinacija, ali ovogodišnja brojnost grupa iz Japana svakako je dobar znak. Po brojnosti slijede gosti iz Italije, Hrvatske, Francuske, Njemačke i Belgije, a imamo i gostiju iz SAD-a. Ovo neće biti konačne brojke jer se mnogi gosti odluče na obilazak Plitvičkih jezera u zadnji tren, a broj takvih je svake godine zamjetan. Za ovaj smo Uskrsni ponedjeljak uveli novost za koju vjerujemo da će dodatno animirati domaće goste. Tako će četveročlana obitelj, roditelji i dvoje školaraca, platiti jedinstvenu ulaznicu od 200 kuna. Osim toga, uz predočenje te ulaznice moći će uživati u delicijama našeg restorana "Lička kuća", gdje će ih obiteljski ručak stajati svega 120 kuna.

Marketinški su timovi NP Plitvička jezera ove zime pohodili gotovo sve etablirane turističke sajmove u Europi i već su tada optimistično najavljivali dobru turističku sezonu. Uz sukcesivno povećanje broja gostiju s odmicanjem 2010. godine mjesec lipanj bi mogao biti posebno uspješan. Tada će se organizirati tradicionalni "Međunarodni Plitvički maraton", sportska priredba koju posjećuju natjecatelji i gosti iz cijele Europe i sa svih kontinenata. Prošle godine ovu utrku pratilo je i više stotina japanskih turista i nekoliko je tamošnjih TV-mreža objavilo snimke utrke, prelijepih jezera i još uvijek netaknute prirode. Ove godine otišlo se korak dalje, pa se očekuje da će Plitvički maraton pratiti više timova japanskih TV i novinskih kuća, a među njima i međunarodna TV mreža TBS, kao glavni inozemni medijski pokrovitelj. Na taj će način unatoč vremenskoj razlici TV gledatelji u Japanu moći izravno pratiti maratonsku utrku odavno nazvanu "najljepši maraton na svijetu".

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nadzorni odbor Ine (ZSE:INA-R-A) je, na sjednici održanoj 31. ožujka, primio na znanje ostavku predsjednika Uprave Ine Laszla Gesztia te je jednoglasno imenovao Zoltana Aldotta na dužnost predsjednika Uprave Ine od 1. travnja 2010. godine s petogodišnjim mandatom, istodobno primajući na znanje njegovu ostavku na dužnost člana Nadzornog odbora, navodi se u priopćenju Ininog Sektora korporativnih komunikacija.

Kako se najavljuje, novi član Nadzornog odbora Ine, umjesto Zoltana Aldotta, bit će izabran na izvanrednoj Glavnoj skupštini Ina - Industrije nafte koja će se održati 19. travnja 2010. godine. Zoltan Aldott je izvršni potpredsjednik Mola za istraživanje i proizvodnju od rujna 2004. godine.

Aldott je zaposlen u Mol grupi već 15 godina tijekom kojih je obnašao niz odgovornih funkcija kao direktor Odjela za kapitalna tržišta, direktor Odjela za strategiju i poslovni razvoj i izvršni direktor za strategiju i poslovni razvoj cijele Mol Grupe.

Aldott je član Nadzornog odbora Ine otkad je Mol preuzeo 25 posto plus jednu dionicu kompanije 2003. godine, podsjeća se u priopćenju. Nadzorni odbor dao je suglasnost na revidirane financijske izvještaje za godinu završenu na dan 31. prosinca 2009. s izvještajem neovisnog revizora.

Nadzorni odbor je također prihvatio izvješće o stanju društva, Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru te je da dao suglasnost na prijedlog za izbor revizora za 2010. godinu te suglasnost za sazivanje glavne skupštine koja će odlučivati o uvjetnom povećanju temeljnog kapitala, zaključuje se u priopćenju.

Inače, Uprava Ine je sredinom ožujka objavila da je za 19. travnja sazvala izvanrednu Glavnu skupštinu na kojoj će se odlučivati o promjenama Statuta tvrtke kojima se regulira uvjetno povećanje temeljnog kapitala.

Prema tada objavljenom pozivu za izvanrednu skupštinu, dopunom Statuta kompanije regulira se da Glavna skupština Ine može donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala tvrtke "da bi se zamjenjive obveznice pretvorile u dionice ili da bi se ostvarilo pravo prvenstva upisa novih dionica kojega daje društvo (uvjetno povećanje temeljnog kapitala)".

Iz Ine su također još ranije, krajem veljače, najavili promjene na mjestu predsjednika Uprave i objavili da se predsjednik Uprave Laszlo Geszti povlači s te pozicije iz zdravstvenih razloga, a da je na njegovo mjesto dolazi Zoltan Aldott.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Međutim, incijativa nije ni financijski, ni pravno ni na bilo koji drugi način detaljnije razrađena. Priznaje to predstavnik radnika u NO-u »3. maja« Roland Sušanj, ali i dodaje da na tome radi tim ljudi te da očekuje da će kroz petnaestak, dvadeset dana moći o tome govoriti detaljnije. Ministar prometa Božidar Kalmeta u srijedu je izjavio da postoje čak četiri ozbiljne ponude za kupnju riječkog škvera.

No, u samom »3. maju« ne znaju tko je taj četvrti igrač kojeg navodi Kalmeta. Jedini koji su pregledali trećemajske financijske bilance predstavnici su samoborske tvornice vijaka DIV, ponudbenu dokumentaciju otkupio je i bečki metalurški konzorcij A-tec, a (pri)javili su se i Rusi.

Iz službenih krugova bilo je nemoguće doznati o kojim je tvrtkama riječ, no u kuloarima se šuška da se iza Rusa ustvari kriju njihovi energetski giganti, pa se tako spominju Gazprom, Lukoil i Transnjeft.

Navodno, interes za »3. maj«, osim za splitski BSO, načelno iskazuje i korejski Samsung, ali s te strane nema potvrde da su otkupili ponudbenu dokumentaciju od HFP-a.

I dok u »3. maju« radnici pokušavaju iznaći alternativu stečaju, u Brodosplitu, doznajemo od Zvonka Šegvića, predsjednika Nezavisnog sindikata u ovom škveru, ujedno i člana NO-a, u tišini se i na razini Uprave razrađuju potencijalna rješenja za slučaj ako se ne pronađe kupac za Brodosplit.

Činjenica je da je upravo Brodosplit najveća noćna mora Vladi u privatizacijskoj priči. Riječ je o brodogradilištu koje ima najveći broj zaposlenih, gotovo 4.000 ljudi, koji ima šest brodova u knjizi narudžbi s vrlo visokim odštetnim penalima u slučaju da se ti poslovi ne realiziraju.

Za Brodosplit je ponudbenu dokumentaciju dosad otkupio jedino DIV te jedna tvrtka iz Indije koja se bavi proizvodnjom željezničkih vagona, ali čiji predstavnici, prema dostupnim saznanjima, nisu ni provirili u dalmatinski škver.

Šegvić, za inicijativu riječkih kolega kaže da je svaka ideja dobrodošla ako ima viziju, no isto tako dodaje da su problemi brodogradilišta daleko kompleksniji i slojevitiji od upravljanja kojeg traže trećemajci.

– Da se danas pokloni »3. maj« radnicima, a prema Zakonu o trgovačkim društvima, istina, dionice se mogu dati na upravljanje, već sutra pojavio bi se problem s likvidnošću, kaže Šegvić koji tvrdi da Vlada ima sve argumente da od Bruxellesa zatraži nove razgovore s obzirom da nitko nije mogao predvidjeti udar i razmjere globalne financije krize.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Raiffeisen banka je pored objekta na jučerašnjem izvršnom ročištu u banjalučkom Osnovnom sudu, pred kojim se vodi stečajni postupak nad ovim tržnim centrom, postala vlasnik svih zaliha i neizgrađenog zemljišta u blizini "Peveca".

"Banke imaju obavezu da do 1. septembra unovče imovinu koja im je pripala", rekla je Mirjana Golić, stečajni upravnik u "Pevecu".

Ona vjeruje da će bankama biti u interesu da pokrenu osnovnu djelatnost "Peveca" i da postoji vjerovatnoća da će one pronaći novog kupca za banjalučki tržni centar.

Skupština povjerilaca "Peveca", koja je izabrana na jučerašnjem ročištu, prihvatila je plan likvidacije preduzeća i namirenja njegovih povjerilaca. Usvojenim planom likvidacije predviđeno je da stečajna masa "Peveca" vrijedna 7,8 miliona KM shodno procentu potraživanja bude raspoređena ostalim povjeriocima. U taj dio imovine, nakon izuzeća udjela koji je pripao bankama, ušli su neizgrađeno zemljište u Tuzli i oprema u Banjaluci. Golićeva je objasnila da je Skupština povjerilaca prihvatila njen prijedlog da na licitaciji zemljište u Tuzli ne bude prodato ispod 75 odsto njegove procijenjene vrijednosti, dok će oprema na prvom ročištu biti ponuđena po najnižoj cijeni od 75 odsto, dok bi u ponovljenom postupku prodaje taj prag bio snižen na 50 odsto njene procijenjene vrijednosti.

Ukupna procijenjena vrijednost banjalučkog "Peveca" iznosi 42 miliona, dok ukupna priznata potraživanja, banaka, više od 200 dobavljača i ostalih povjerilaca iznose oko 47 miliona KM. Golićeva je osporila čak 32 miliona KM potraživanja raznih dobavljača i institucija, a interesantno je da je morala da odbije i 40 miliona KM teško potraživanje bjelovarskog "Peveca" - osnivača istoimenog banjalučkog tržnog centra. Stečajna upravnica je objasnila da bjelovarski "Pevec" ne može imati status povjerioca, jer je on svoj banjalučki ogranak doveo u poziciju da ne može naplatiti svoja potraživanja.

Za neizmirene plate i doprinose 215 radnika banjalučkog "Peveca" potražuje 750.000 KM, a većina njih će imati prioritet u naplati.

"Nisam zadovoljan odlukom o likvidaciji preduzeća, jer sam se nadao da će ono ponovo početi da radi. Ako se to već moralo dogoditi dobro je što će radnici bar doći od svojih potraživanja", kaže Dejan Pejaković, predsjednik Sindikata banjalučkog "Peveca".

Stečajni postupak u banjalučkom tržnom centru otvoren je 26. novembra prošle godine nakon što je u ogromne probleme zapala njegova matična kompanija u Hrvatskoj. Do pokretanja stečajnog postupka u banjalučkom "Pevecu" došlo je samo 15 mjeseci nakon njegovog otvaranja. Hrvatski “Pevec” je banjalučku filijalu uložio 20 miliona evra.

www.seebiz.eu
(Zatvori)