Ocjenu "sigurnosni rizik" Consumer Reports (Izvješća za potrošače), nije dao već devet godina od 2001., kada ju je dobio Mitsubishi Montero (Pajero izvan SAD-a).

"Mi shvaćamo situaciju s modelom GX 460 vrlo ozbiljno i odlučni smo utvrditi i ispraviti probleme koje je identificirao Consumer Reports", izjavio je Mark Templin, generalni direktor Lexusa u SAD-u.

Consumer Reports objavio je u utorak da se tijekom ispitivanja vozila, pri naglu skretanju, stražnji dio toliko zanosio da se vozilo otklizavalo bočno prije nego se uključio mehanizam za kontrolu stabilnosti.

List je zaključio da pri stvarnoj vožnji takav scenarij može uzrokovati prevrtanje vozila i zbog toga je časopis za "lexus GX" 460 dao upozorenje "Ne kupuj: sigurnosni rizik", dok se nedostatak ne ukloni.

"Lexus GX" 460 u SAD-u se prodaje po cijeni od oko 52.000 dolara (278.200 kn), a od studenoga je prodano samo 5000 komada. Lexus u Hrvatskoj nema u ponudi model GX 460.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Premijerka Jadranka Kosor je na konferenciji za novinare objavila da će 23. travnja Đuro Đaković (ZSE:DDJH-R-A) s finskom Patrijom potpisati dodatak ugovora o izgradnji vozila za Hrvatsku vojsku te o zajedničkom izlasku na treća tržišta.

Finsko-hrvatska suradnja razvijat će se i u području nanotehnologije organizacijom ljetne škole u Dubrovniku u suradnji Instituta 'Ruđera Boškovića' i finskog sveučilišta.

Na upit finskih novinara o gospodarskom stanju u Hrvatskoj premijerka Kosor je ocijenila da do kraja 2010. očekuje 'prve skromne naznake izlaska iz krize'.

Premijerka je posjet Helsinkiju nastavila susretom s bivšim finskim predsjednikom Marttijem Ahtisaarijem, arhitektom kosovske samostalnosti, koji je zbog predana rada u rješavanju međunarodnih sporova nagrađen Nobelovom nagradom za mir. Nakon toga posjetila je Nacionalni istraživački centar za mikrotehnologiju i nanotehnologiju 'Micronova'.

Prije odlaska iz Finske premijerku će primiti predsjednik parlamenta Sauli Niinisto, član koalicijske stranke.

Sastankom s premijerom Vanhanenom Kosor je počela jednodnevan službeni posjet Finskoj, zahvalivši toj zemlji na 'snažnoj, čvrstoj i nedvosmislenoj potpori ulasku Hrvatske u EU'.

- Nadam se da ćemo moći uskoro otvoriti poglavlje 23., o pravosuđu, rekao je Vanhanen na konferenciji za novinare koju je održao s Kosor nakon sastanka.

Hrvatska je predala pregovaračko stajalište za 23. poglavlje, rekla je Kosor i naglasila kako smatra da je Hrvatska ispunila sve uvjete da se otvori to poglavlje.

O nagađanjima da Hrvatska ne bi mogla završiti pregovore s EU-om 2010., premijerka Kosor je kazala da 'Hrvatska čini i učinit će sve da završi pregovore 2010.'.

Finska vidi 'vrlo pozitivne znakove u tome što je Hrvatska uspostavila radnu skupinu za suradnju s Haaškim sudom', rekao je Vanhanen. Naglasio je da će njegova zemlja vrlo pozorno pratiti suradnju Hrvatske s Haaškim sudom i izvješća koja će o toj suradnji podnositi glavni haaški tužitelj Serge Brammertz.

Finska je jedna od pet zemalja koje su se protivile otvorenju 23. poglavlja zato što Hrvatska nije Haagu dostavila tražene topničke dnevnike, no svoju je suzdržanost povukla u početku godine. Za posjeta Hrvatskoj u veljači finski ministar vanjskih poslova Aleksander Stubb istaknuo je da njegova zemlja zagovara što brži ulazak Hrvatske u EU te je istaknuo snažnu ulogu Hrvatske u regiji.

U vanjskoj politici Finska, članica Europske unije od 1995., zauzima se za održiv razvoj, stabilnost i sigurnost u međunarodnoj zajednici i financijski pomaže hrvatske nevladine udruge u jačanju ljudskih prava.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Mimović je odbio pred kamere HTV-a, ali je u telefonskom razgovoru potvrdio da je spreman od države preuzeti i njezin paket dionica Podravke.

Otkud mu toliki novac, nije objasnio. Zna se samo da je novi vlasnik dijela desetine Podravke Fia Electricity, jedna od tvrtki u sastavu grupe FIA kojoj račun nije blokiran zbog dugova. Time je posala i najveći pojedinačni dioničar koprivničke kompanije. No ambicije te grupe tu ne staju - želi povećati udio u kompaniji kao strateški investitor. Nije posve jasno je li Mimović o tome već razgovarao s nekim iz državnog vrha.

U Podravku zasad nije uložio ni lipe, ali planira čak 400 milijuna kuna, najviše u isplatu dugova iz operacije Spice. No Mimović nije htio odgovoriti je li se javio najvećem kreditoru OTP banci, niti je otkrio čiji kapital zastupa.

No nije samo Podravka (ZSE:PODR-R-A) u žarištu interesa Fia grupe. U tijeku je i preuzimanje tvrtki nekadašnje Fima grupe iz Varaždina. Uspije li posao - uskoro će, uz Podravku, postati vlasnici mnogih drugih vrijednih tvrtki u Hrvatskoj kao što su Varaždinska banka, Mirna Rovinj (ZSE:MRNA-R-A), Varteks (ZSE:VART-R-1) te nekoliko hotela na Jadranu - koji su dosad pripadali varaždinskim tvrtkama.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

- Ideja o tom sajmu postoji već duže vrijeme, a ove smo godine odlučili krenuti s njom u dobroj vjeri, unatoč krizi - kazao nam je Blagajić.

Vlahušić pak ističe kako bi sajam bio svojevrsno obogaćivanje ponude Dubrovnika zimi, kad gradu nedostaje događanja.

- Naš je cilj napraviti specifičan sajam koji neće ići na veličinu, nego na ekskluzivnost. Ako na sajmu budemo imali jednu pravu premijeru, bit ćemo zadovoljni. Želja nam je privući bogatu klijentelu i jahtaše, a u sklopu nautičkog sajma organizirao bi se i sajam prodaje nekretnina. Nije nam namjera ni s kim se natjecati, nego ponuditi jedan drugačiji događaj, radi turističke ponude Grada tijekom cijele godine – kazao je Vlahušić i dodao kako ne želi gledati sve što se po pitanju turizma događa u Crnoj Gori skrštenih ruku.

Naime, dubrovački poteštat fasciniran je potencijalom te male zemlje koja broji samo 500 tisuća stanovnika, a Split i Dubrovnik, kaže, imaju višestruko veći potencijal, samo ga treba znati iskoristiti.

Vice Blagajić izrazio je zahvalnost dubrovačkom gradonačelniku koji je dao potporu ideji o sajmu, kao i njegovu projektu “Hrvatski san” na Sestricama, koji će javnosti ovog tjedna biti posebno predstavljen.

- Hrvatski gradovi trebaju gradonačelnike kao što je Andro, koji znaju privući investitore, za razliku od nekih koji koče i usporavaju investicije. U Dubrovniku razumiju što je biznis i kamo sreće da ih je više takvih, ova bi država brže išla naprijed – dometnuo je Blagajić aludirajući na splitskoga gradonačelnika Željka Keruma za kojeg tvrdi da mu opstruira sajam.

Za sada još nije poznat broj izlagača na dubrovačkom sajmu, a mjesto održavanja bila bi luka Gruž koja je netom dovršena. Vlahušić je još spomenuo kako će se u Dubrovniku ubrzo početi realizirati tri grandiozna projekta – golf na Srđu težak milijardu eura, projekt “Hrvatski san” na Sestricama i novi terminal na 80 tisuća metara četvornih.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Billa u Gospiću postala je tako prvi veliki supermarket u stranom vlasništvu koji je propao u Hrvatskoj, zbog čega se menadžment tvrtke odlučio na drastičan rez - zatvaranje poslovnice.

- Budući da prometi i rezultati poslovanja u Gospiću tijekom poslovnih godina 2008. i 2009. godine nisu ispunili očekivanja i planove, Uprava Bille Hrvatska ga je odlučila zatvoriti s 3. travnjem 2010. S obzirom na posljedice gospodarske krize i njome povezane smanjene potrošnje donesena je takva strateška odluka - rekla je Aleksandra Šobat iz službe za odnose s javnošću Bille Hrvatska.

Billa je supermarket u Gospiću, na prodajnoj površini od oko 760 m2, otvorila prije pet godina i on tada je zapošljavao 25 radnika. Postupno se s dolaskom novih trgovačkih lanaca u Gospić smanjivao opseg posla u tamošnjoj Billi, pa je usporedno s tim broj zaposlenih iz godine u godinu bivao sve manji.

Prije zatvaranja u supermarketu je radilo 14 radnika koje će, uvjerava nas glasnogovornica Šobat, Uprava Bille zbrinuti sukladno zakonskim propisima u suradnji s Radničkim vijećem i Zavodom za zapošljavanje.

Baš kao što je prije nekoliko godina bila svojevrsni pionir ulaska stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište, Billa je, čini se, prošlotjednim rigoroznim potezom postala prethodnica shoping mekama u donošenju teških odluka, jer bi se slom poput onoga u gospićkoj poslovnici mogao dogoditi i bilo kojem drugom trgovačkom lancu u bilo kojem mjestu u Hrvatskoj.

Gospodarska kriza velikim trgovcima, koji to više ne skrivaju, ugrožava opstanak na tržištu baš kao što se to dogodilo malim trgovcima kada su došli veliki.

- Za sada nisu planirana daljnja zatvaranja prodajnih mjesta kao ni smanjenje broja radnika - poručuju iz Bille Hrvatska.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Slika Lidla u njemačkim medijima posljednjih godina sve je samo ne čista. Priče o pritiscima na sindikate i zaposlene, zabranjenom snimanju i praćenju zaposlenih te naposlijetku o nečovječnim uvijetima u poduzećima u Njemačkoj koja proizvode za Lidl, samo su neke od optužbi na račun ovog lanca. Najnovija kritika na račun ovog diskontnog giganta poprimila je i sudsku dimenziju.

"Svjesno obmanjivanje javnosti"

Ured za zaštitu potrošača grada Hamburga podigao je pred sudom u Heilbronnu, gdje se nalazi sjedište Lidla, tužbu zbog nelojalne konkurencije. Tužitelj, kojeg podržava i Kampanja za poštenu odjeću (CCC) i Europski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR), Lidlu predbacuje svjesnu obmanu potrošača koja za jedni cilj ima skrivanje neljudskih uvjeta koji vladaju kod dobavljača ove tvrtke.

Između ostalog, na Lidlovoj internetskoj stranici uz fotografiju dobro raspoložene europske obitelji stoji da se "Lidl zalaže za socijalno odgovorne uvjete rada". Ovo obećanje se odnosi i na radnike u Bangladešu koji za europsko tržište proizvode odjeću. U reklami se navodi kako se Lidl posebice u "u nerazvijenim zemljama brine za poboljšanje uvjeta u globalnom lancu dobavljača". Tvrtka iz Heilbronna se poziva na kodeks ponašanja koji počiva na postulatima Ujedinjenih naroda. Tamo su, naime, plaće koje jedva dostaju za preživljavanje, dječji rad i prekobrojni radni sati zabranjeni. No, situacija je drugačija od one kakvom je Lidl želi prikazati javnosti.

"Neljudski uvjeti"

Jedna studija učinjena po nalogu podnositelja tužbe, pokazala je da radni uvijeti u pogonima u blizini bangladeške metropole Dake u kojoj se, između ostalog proizvode odjevni predmeti za Lidlove tjedne ponude, ne odgovaraju principima na koje se Lidl u svom informativnom materijalu poziva.

"Postoji drastična razlika između onoga što tvrdi Lidl i stvarnim uvjetima na licu mjesta u poduzećima koja im dobavljaju robu", kaže Miriam Saage-Maass iz ECCHR-a. U studiji švelje u pogonima Lidlovih dobavljača svjedoče o neljudskim radnim uvijetima, brojnim prekovremenim satima. Tako npr. radnici u ovim pogonima rade sedam dana u tjednu, a umjesto dozvoljenih 48 sati radi se u pravilu preko 80 sati tjedno čime se na drastični način krše pravila na koja se Lidl sam obvezao.

U tužbi stoji da Lidl "potrošačima sugerira da su ispunjeni minimalni uvjeti u pogonima dostavljača, što međutim nije slučaj". "Lidl svojim reklamama obmanjuje potrošače i zato smo podigli tužbu", rekao je Günter Hörman iz Ureda za zaštitu potrošača Hamburga. Ovo je prva tužba ovakve vrste u Njemačkoj, a ishod je, kako smatraju promatrači, vrlo neizvjestan. Očekuje se da će biti teško tvrtku sa sjedištem u Njemačkoj optužiti zbog reklamiranja uvjeta rada u drugim dijelovima svijeta.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

"Ulazak na hrvatsko tržište bit će naš prvi korak u tom smjeru", izjavio je za Reuters Michal Krajcovic iz Progress Tradinga.

Inače, ta slovačka tvrtka je uključena u trgovinu naftom u srednjoj i istočnoj Europi. Progress Trading je član Slavia Capital Groupa.

Slavia Capital Group je investicijska tvrtka sa sjedištem u Bratislavi, a u fokusu djelovanja su joj private equity operacije, savjetodavne usluge i procjena vrijednosti imovine. Na službenim stranicama Slavia Capitala navodi se kako su među geografskim prioritetima tvrtke Mađarska, Poljska, Ukrajina i zemlje Balkana te da je tijekom godina radila i za Jukos, članicu grupe RWE Westfalischenferngas i austrijski OMV.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prihvaća se Izvješće Uprave o razlozima za djelomično isključenje prava prvenstva pri upisu zamjenjivih obveznica i isključenje prava prvenstva pri upisu novih dionica koje se izdaju radi zamjene zamjenjivih obveznica.

Na temelju čl. 308. Zakona o trgovačkim društvima, Glavna skupština donosi odluku o isključenju prava prvenstva pri upisu zamjenjivih obveznica. Većinski dioničari Društva, MOL Plc. i Republika Hrvatska, imaju pravo upisati zamjenjive obveznice. Pravo prvenstva ostalih dioničara Društva pri upisu zamjenjivih obveznica se isključuje.

Društvo izdaje obveznice s pravom zamjene za dionice u ukupnom iznosu od 1.500.000.000,00 kn. Nominalnu vrijednost po Zamjenjivoj obveznici određuje Uprava Društva. Zamjenjive obveznice izdaju se u nematerijaliziranom obliku i pod uvjetom da su u cijelosti uplaćene, daju imatelju pravo na njihovu zamjenu za redovite dionice Društva. Zamjenjive obveznice izdaju se po obveznici za cijenu koja odgovara nominalnoj vrijednosti obveznice, s datum dospijeća koji će odrediti Uprava Društva i koji neće biti kasniji od pete godišnjice isteka roka za upis Zamjenjivih obveznica. Odnos zamjene Zamjenjivih obveznica za dionice je jedna za jednu. Upis Zamjenjivih obveznica može se izvršiti nakon što Uprava Društva objavi njihovo izdavanje, unutar roka za upis koji će odrediti Uprava Društva.

Pravo prvenstva upisa novih dionica mogu koristiti samo imatelji Zamjenjivih obveznica koje su u cijelosti uplaćene. Pravo prvenstva ostalih dioničara Društva pri upisu novih dionica se isključuje.

Radi ostvarivanja prava vjerovnika Društva na zamjenu Zamjenjivih obveznica za redovne dionice Društva nominalne vrijednosti od 900,00 kn, sadašnji temeljni kapital Društva koji iznosi 9.000.000.000,00 kn obveznica (uvjetno povećanje temeljnog kapitala). Na taj način, broj novoizdanih dionica biti će isti kao ukupan broj izdanih Zamjenjivih obveznica.

Za potrebe povećanja temeljnog kapitala, Društvo će izdati redovne dionice serije B u ukupnom iznosu od najviše 1.500.000.000,00 kn nominalne vrijednosti od 900,00 kn po dionici. Dionice se izdaju u nematerijaliziranom obliku. Odnos zamjene Zamjenjivih obveznica za
dionice je jedna za jednu.

Pravo prvenstva upisa dionica mogu koristiti samo imatelji Zamjenjivih obveznica koje su u cijelosti uplaćene. Upis dionica u svrhu zamjene Zamjenjivih obveznica mora se izvršiti unutar razdoblja koje počinje teći od dana uplate Zamjenjivih obveznica nakon njihovog upisa i traje do dvadesetog dana prije njihova dospijeća.


www.seebiz.eu
(Zatvori)