PBZ Croatia osiguranje kupnjom je 14.750 dionica učvrstila desetu poziciju među vlasnicima redovnih dionica Adris grupe (ZSE:ADRS-R-A). Istodono, isti je mirovinac prodao 17 tisuća povlaštenih Adrisovih dionica (ZSE:ADRS-P-A) i ostao njihov osmi najveći vlasnik. Na strani kupnje pojavio se i u slučaju Erste banke (ZSE:RIBA-R-A) gdje je kupnjom 2,382 dionice učvrstio poziciju drugog najvećeg vlasnika s 0,33 posto udjela. Bilo je iznimno živahno i među najvećim vlasnicima HT-a (ZSE:HT-R-A). Najveći je shopping obavio Raiffeisen OMF koji je kupio čak 112.077 dionica i učvrstio poziciju četvrtog najvećeg vlasnika s 3,07 posto udjela. Prodavao je AZ OMF koji je otpustio 3.820 dionica, ali ostao sedmi najveći vlasnik. Dionice HT-a prodavala su još dva skrbnička računa Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A), i to 15.067 odnosno 10.000 komada.

Raiffeisen OMF kupovao je i 657 dionica Istraturista (ZSE:ISTT-R-A), 3.004 dionice Magme (ZSE:MGMA-R-A)  a u obje kompanije je zadržao mjesto trrećeg najvećeg vlasnika te 245 dionica Atlantic Grupe (ZSE:ATGR-R-A) gdje je zadržao drugu poziciju s udjelom od 8,93 posto.

Od investicijskih fondova aktivan je bio tek KD Victoria koji je prodao 33 dionice Hotela Imperial (ZSE:HIMR-R-A), ali je zadržao četvrto mjesto u TOP 10 s 5,75 posto udjela.

Na meti prodaje skrbničkih račune bile su dionice Ericssona Nikole Tesle (ZSE:ERNT-R-A). Tako je račun Zabe prodao 605 dionica, a PBZ-a (ZSE:PBZ-R-A) 429 dionica. Daleko najveiše prodao je račun Erstea, čak 9.153 komada i tom prodajom ispao iz kruga deset najvećih dioničara. Riječ je o udjelu od oko 0,7 posto u ukupnom broju dionica.

Od ostalih prodaja zanimljiva je ona prema kojem je Vladine Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom prodao 11.598 dionica PBZ-a i time ispao iz kruga deset najvećih dioničara. Spomenuti udjel tržišno vrijedi nešto više od 7 milijuna kuna. Isti je ured prodao i 260.006 dionica Vjesnika (ZSE:VJSN-R-A) i pao s prvog na treće mjesto u TOP 10, a može se razaznati da je isti udjel kupio skrbnički račun Splitske banke koji se probio na drugo mjesto najvećih vlasnika. HZMO, HFP i Vlada i dalje drže većinski udjel (oko 64,5% udjela), dok je skrbički račun Splitske banke na pragu obveze za podnošenje ponude za preuzimanje, drži 24,49 posto udjela. 

Jadransko osiguranje (ZSE:JDOS-R-A) kupilo je 10 tisuća dionica Kreditne banke Zagreb (ZSE:KBZ-R-A) i učvrstilo poziciju drugog najvećeg vlasnika.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Rajčice, koje se inače na tržnici Kvatrić u Zagrebu prodaju u rasponu od deset do dvadeset pet kuna, u supermarketima su skočile gotovo 45 posto. Tako, primjerice, u Mercatoru stoje 17,90 kuna, a u Konzumu (ZSE:KNZM-R-A) se mogu naći za 18,99 kuna.

Banane kojima se u supermarketima cijena prosječno povećala čak 25 posto u Konzumu se prodaju za 8,99 kuna, a na placu koštaju dvije do tri kune manje. Cijena Ledovih lignjuna, kolutića i krakova prosječno se povećala 22 posto.

U Intersparu im je cijena u samo tjedan dana skočila za jedanaest kuna, odnosno 73 posto! U Mercatoru trenutačno koštaju 24,82 kune, a u Kauflandu 16,49. Rast cijena u supermarketima bilježi i žuti luk – gotovo jedanaest posto. U Konzumu je pak cijena calgonit quantum finish’ tableta skuplja čak za dvadeset kuna nego prije tri tjedna, odnosno stoji 89,99 kuna.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ne očekuje da će mu Vlada pomoći oko proizvodnje, ali se nada da će Vlada mjerama omogućiti građanima da im automobil bude cjenovno privlačan.

Kad će se vaš automobil pojaviti na cestama?

Ovaj koji prezentiramo počet ćemo voziti ove godine, čim prođemo sve ateste. Ovaj prototip treba još dosta izmjena, a računamo na proljeće 2011. početi serijsku proizvodnju.

Gdje ćete ga proizvoditi?

To još nismo riješili jer nismo našli investitore. Trenutno radimo na studiji izvedivosti i isplativosti proizvodnje koja će biti gotova za mjesec dana, a onda krećemo u potragu za ulagačima. Radimo studiju na bazi 2000 vozila godišnje.

Hoće li Vlada i premijerka pomoći oko projekta?

Na žalost, nisam bio na sastanku kad smo premijerki prezentirali automobil. Sinoć sam tek stigao iz Afrike, nisam zbog problema s letovima mogao stići ranije. Svjestan sam da nam Vlada ne može pomoći financijski jer smo privatna kompanija, nego da trebamo naći domaćeg ili stranog ulagača. Važno je da Vlada kupcima omogući da plate manji porez za kupnju automobila koji ne uništava okoliš. Može nam također dati na korištenje neki pogon koji je u stečaju ili se ne koristi.

Možete li biti konkurentni na svjetskom tržištu?

Premali smo da bismo konkurirali velikim svjetskim kompanijama. No, imamo proizvod koji je trenutačno puno bolji od postojećih električnih automobila. Cilj nam je zadovoljiti naše tržište.

Kolika će biti cijena?

Cijena našeg automobila je 20.000 eura i jeftiniji je od sličnih modela.

www.jutarnji.hr

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Zrakoplovi su prizemljeni. U cijeloj Europi već peti dan piste se gotovo ne koriste. Aviokompanije zbrajaju štetu. Europa je otkazala više od 70 tisuća letova. 200 milijuna dolara dnevna je šteta zrakoplovnih kompanija. 313 zračnih luka ne radi, a oko 7 milijuna putnika ostalo je bez prijevoza.

U Hrvatskoj se zračni promet povremeno otvara. Putnici se jedva snalaze.

- Nemate pravo na nikakvu naknadu štete, na nikakvu skrb, na ništa, na nikakvu informaciju, što god pitate svi vas otresu, rekao je jedan putnik. 19 tisuća putnika u Hrvatskoj nije moglo do svog odredišta.

Croatia Airlines (ZSE:CRAL-R-A) do sada ima dva milijuna eura štete. Hoće li nekako nadomjestiti gubitak, putnici strahuju od poskupljenja karata? Ivan Mišetić, predsjednik uprave Croatia Airlinesa, kaže da je dvojbeno da bi poskupljenje karata bilo od pomoći, te da je njegova jučerašnja izjava krivo protumačena u smislu da oni razmišljaju o poskupljenju.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naime, kako bi s istim danom trebala stupiti i reforma u oporezivanju dohotka, odnosno nove porezne stope, ti će radnici zapravo biti kažnjeni. Država će im ukinuti krizni porez od dva posto i istovremeno uvesti krizni porez od četiri posto, kojeg će plaćati četiri mjeseca – do studenog ove godine. Drugim riječima, s izmjenama u oporezivanju dohotka država će nakratko proširiti krug obveznika plaćanja kriznog poreza po stopi od četiri posto.

Radnik čija je plaća danas 5.999 kuna neto, iz tog iznosa državi plati 119,98 kuna kriznog poreza, pa u konačnici u novčanik spremi 5.879 kuna. Radnički bruto, dakle, iznos prije plaćanja obaveznih doprinosa i poreza, u ovom slučaju iznosi 8.941,84 kune. S novim poreznim stopama od 12, 25 i 40 posto radnik s takvom bruto plaćom, u netu bi trebao primati 6.126,37 kuna umjesto dosadašnjih 5.999 kuna. Dakle, on je profitirao zbog najavljenih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka. Međutim, taj će profit osjetiti s odgodom od četiri mjeseca jer mu je zbog poreznih izmjena plaća porasla. No, s obzirom da je njegov neto prihod premašio šest tisuća kuna, radnik će morati platiti četiri posto kriznog poreza, pa će u novčanik spremiti 5.881,37 kuna, nepune dvije kune više nego što sada prima. Četiri mjeseca dio će radnika tako plaćati veći krizni porez koji će im pojesti sve dobrobiti promjena u sustavu oporezivanja dohotka.

Koliko će se radnika, u neku ruku, kazniti poreznim izmjenama, nije poznato. No, i radnik koji na svoj neto od 5.975 kuna danas plaća dva posto kriznog poreza bez kojeg bi trebao ostati od srpnja, bit će kažnjen. I njegova će neto plaća zbog izmjena u oporezivanju dohotka preći preko šest tisuća kuna, pa će mu krizni porez narasti umjesto da bude ukinut.

Vlada, najavljujući ukidanje niže stope kriznog poreza i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, očito nije računala na nepravde, makar i privremene, koje će te izmjene proizvesti. To samo pokazuje kako su najavljene reforme predstavljene, a da se nisu izradile detaljne simulacije njihovih učinaka. Pa će tako dio građana koje je Vlada željela ranije osloboditi tereta kriznog poreza, zapravo postati žrtve porezne reforme. Prema našim okvirnim izračunima, radnici koji danas primaju od 5.870 do 5.999 kuna neto plaće, od srpnja bi trebali dobiti četiri posto kriznog poreza jer će im neto isplate premašiti šest tisuća kuna. I tako će, ni krivi ni dužni, postati privremene žrtve poreznih izmjena.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Značajniji rast optimizma u Hrvatskoj zabilježen je jedino po pitanju potrošnje na kapitalna dobra (opremu, IT sustave, nove poslovne zgrade i slično), gdje je skoro polovica ispitanika odgovorila da će povećati kapitalne investicije u idućih šest mjeseci, dok je samo deset posto njih smatra da će ih smanjiti.

Očekivanja u svezi zapošljavanja u regiji, pa tako i u Hrvatskoj, ostaju negativna. Čak 44%  direktora hrvatskih tvrtki očekuje smanjenje broja zaposlenika u svojim tvrtkama, dok njih samo 7% planira povećanje njihova broja.

Iako njihovi kolege u regiji očekuju porast prihoda od prodaje u idućih pola godine, približno tri četvrtine direktora tvrtki u Hrvatskoj vjeruje da se prihodi od prodaje neće promijeniti ili će se smanjiti. Štoviše, zabilježen je pad broja tvrtki koje očekuju lansiranje novih proizvoda u idućih godinu dana s 67 posto na 57 posto.

U Hrvatskoj se, povrh toga, procjena rizika od nenaplate potraživanja dužnika u posljednjih devet mjeseci značajno pogoršala. Više od tri četvrtine direktora u hrvatskim tvrtkama misle da se pretjerano dugo čeka na naplatu potraživanja. S druge strane, direktori u hrvatskim tvrtkama podjednako su optimistični u vezi dostupnosti kredita kao i njihovi kolege u drugim zemljama regije. Čak ih je tri puta više koji vjeruju u dostupnost kredita nego onih koji pokazuju pesimizam po tom pogledu.

Izgledi za preuzimanje druge tvrtke ostaju pesimistični, ali u okvirima srednjeeuropskog prosjeka. Svega 13 posto hrvatskih tvrtki odvažilo bi se na taj korak u idućih godinu dana.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Uvođenje osobnog bankrota u Hrvatskoj se najavljuje godinama, ali tek sada kada je uvođenje te zakonske mogućnosti u sklopu svojih mjera za oporavak gospodarstva najavila premijerka Jadranka Kosor, ozbiljnije su šanse da će konačno biti donesen taj zakon.

U Ministarstvu pravosuđa očito nisu znali za premijerkin plan, pa još, piše Večernji list, nisu ni pripremili nacrt zakona. Procjenjuje se da su male šanse da zakon bude donesen prije jeseni. Osobni bankrot poznat je iz zakonodavstava drugih zemalja i zapravo znači da prezaduženi građani kada 'odu u stečaj' ne mogu raspolagati ni svojom imovinom ni prihodima, da se većim dijelom plaće plaćaju dugovi, a o troškovima se brinu stečajni upravitelji.

Prema procjenama stručnjaka, vjerojatno bi čak 10 tisuća građana moglo proglasiti osobni bankrot, a o njihovim financijama brigu bi moralo voditi najmanje 300 stečajnih upravitelja.

To je neka vrsta skrbnika koji bi pazili na troškove dužnika i sprečavali nova zaduživanja, a imovina dužnika išla bi na prodaju.

Glavna svrha osobnog bankrota svodi se na zaštitu vjerovnika, odnosno osiguranje bankama, kartičarima i komunalcima da će neki dužnik svoje dugove i vratiti.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ta je poruka suprotna WHO-ovim upozorenjem Europljanima da ne izlaze iz kuća, počne li se vulkanski pepeo slijegati zbog moguće štetnosti u slučaju udisanja.

Drugi stručnjaci nisu vjerovali da bi vulkanski pepeo mogao znatnije utjecati na zdravlje te su poručivali da je WHO-ovo upozorenje pretjerano.

Dora je u utorak rekao da bi se oblak mogao raspršiti visoko na nebu te da tako više ne bi predstavljao problem.

www.seebiz.eu

(Zatvori)