Ukupni rashodi iznose 172,85 milijuna kuna te su smanjeni za 49,41 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Tehnika (ZSE:THNK-R-A) je tako u prvom kvartalu poslovala s gubitkom od 5,08 milijuna kuna, dok je u prva tri mjeseca 2009. ostvarila dobit u visini od 9,18 milijuna kuna. Iz tvrtke poručuju da je gubitak prema planu trebao iznositi 2,23 milijuna kuna, a osnovi razlog u smanjenju realizacije i većeg gubitka od planiranog leži u nedovoljnoj popunjenosti kapaciteta, umanjenju marži za radove po ugovorima za poznatog investitora i u smanjenju cijena stanova.

"Društvo trenutno osjeća velike poteškoće zbog nedostatka posla uzrokovanog recesijom i globalnom krizom kako u svijetu, tako i u RH", navodi se u priopćenju Tehnike te se dodaje da unatoč svemu tvrtka očekuje da bi do kraja godine mogla imati punu zaposlenost kapaciteta.

Vodstvo Tehnike zaključuje da su se kriza i nedostatak posla iz 2009. prenijeli u 2010. godinu.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Na sjednici Nadzornog odbora Uprava Hrvatske pošte informirala članove Nadzornog odbora o slanju neobvezujuće ponudu za kupovinu tvrtke City ex d.o.o..

Na sjednici su doneseni i zaključci u kojima se poziva nadležne institucije na kontrolu poštivanja Zakona o poštanskim uslugama, a donesena je i odluka o pokretanju izgradnje središnjeg logističkog centra. Tim projektom, kako se navodi, Hrvatska pošta ostvaruje preduvjete za nastavak restrukturiranja te razvoj novih usluga.

Financiranje projekta realizirat će se stavljanjem u funkciju, odnosno iskorištavanjem potencijala kojeg Hrvatska pošta posjeduje u nekretninama, navodi se u priopćenju i objašnjava da se nekretnine neće prodavati već će se njihovim davanjem u najam te ulaganjima u imovinske fondove osigurati prihodi i iz tog trenutno neiskorištenog segmenta.

Ukupna investicija u izgradnju novog središnjeg logističkog centra, prema prvim procjenama, iznosit će oko pola milijarde kuna, navode iz Hrvatske pošte.

Ističu također kako će se slijedom povećanja broja usluga, povećanja ukupnih prihoda te smanjenje troškova povrat investicije realizirati u razdoblju od pet godina.

"Novi logistički centar je jezgra daljnjeg razvoja Hrvatske pošte. Nužno je pokrenuti ulaganja koja će omogućiti daljnji rast prihoda i profita tvrtke te osnažiti njenu tržišnu poziciju. Bez ovakvog logističkog centra Hrvatska pošta će teško zadržati svoju poziciju na tržištu te neće biti sposobna krenuti u razvoj suvremenih novih poštanskih usluga kao što su hibridna pošta, logistička baza podataka, direktni marketing, neadresirane pošiljke te brojnih drugih novih usluga", kazao je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Robert Jukić.

Ističe i kako će u razdoblju od slijedećih 8 godina Hrvatska pošta, zahvaljujući središnjem logističkom centru, povećati svoje prihode za više od jedne milijarde

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tako je u posljednje vrijeme prilično uzela maha glasina koja se širi i komentarima na internetskim portalima, a cilja na navodni skriveni interes Coca-Cole da iskoristi tobožnju naivnost ili nespretnost lokalnih vlasti te ostvari monopol nad rijekom Gackom i njenim izvorima, sve pod krinkom brige o njenom očuvanju.

Obvezni dio te priče je katastrofično predviđanje privatizacije Gacke prema kojem nemilosrdna eksploatacija vodnih resursa, od početne punionice na Tonković vrilu pa dalje, dovodi do kraja turizma i sportskog ribolova, jednom riječju, života u Gackoj dolini. Scenarij je to koji po svemu podsjeća na slične, danas vrlo popularne, priče iskovane u radionici teorija zavjere o globalnoj kontroli neke kvaziameričke ili nadnacionalne svjetske vlade u sjeni.

Na nedavno održanom Gackokazu u Srednjoj školi Otočac, završetku jednog dijela projekta »Svaka kap je važna« i objedinjavanju promišljanja srednjoškolaca Raba, Senja, Gospića i Otočca koji svi piju vodu iz sliva Lika-Gacka, gradonačelnik Otočca Mario Barković je, između ostalog, demantirao glasine o pregovorima s Coca-Colom u smislu komercijalne eksploatacije rijeke Gacke.

– Otočcem kruže priče da će Gacka biti prodana Coca-Coli. Moram reći da Coca-Cola nije kupila izvore niti će ih kupiti. Ako bude željela, kao i svaki drugi pravni subjekt, može se odlučiti na izgradnju punionice vode. Na našem području već postoje dvije punionice, to su punionica Gis na Majerovu vrilu u Sincu, koja puni bočice vodom »Gacka«, i punionica tvrtke »Kustura« iz Zagreba uz Tonković vrilo, koja za komercijalne potrebe pitku vodu »Goda« ne crpi iz samog vrila nego ispod Godače, iz podzemlja na dubini od 120 metara.

Pokazalo se da ta podzemna voda nije u izravnoj vezi s Tonković vrilom i da njena eksploatacija ne ugrožava sam izvor, odnosno ne utječe na količinu vode u njemu, rekao je gradonačelnik Barković. Budući da su nadahnute učeničke prezentacije na Gackokazu pratili i predstavnici UNDP-a i Coca-Cole, direktor za odnose s javnošću Coca-Cole Hrvatska Sandro Baričević također se vrlo kratko osvrnuo na »zavjeru«.

– Mi nemamo komercijalnih interesa, nego želimo sredstva koja imamo uložiti u zaštitu Gacke. Ovdje je lokalna zajednica spremna vidjeti dalje i pružiti potporu projektu. S projektom »Svaka kap je važna-rijeka Gacka« svi su upoznati, važnost toga što radite poznata je i van granica Hrvatske, rekao je Baričević te naglasio posebnu vrijednost projekta, misleći na Vodeni triptih, u čijem samo jednom segmentu izravno sudjeluje 1.500 srednjoškolaca iz Like, Primorja i s otoka.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Vrijednost HT-ova (ZSE:HT-R-A) brenda u dvije se godine povećala 12 milijuna dolara, na 603 milijuna, premašivši tako dobit te kompanije iz 2009. Ukupna je vrijednost prvih 100 domaćih brendova prema izračunu Brand Financea 9,2 milijarde dolara. Iako se pod utjecajem krize nije znatno smanjila ukupna vrijednost brendova, vidljiv je pad vrijednosti kod 44 brenda u prvih stotinu. Osim smjene na vrhu među prvih 10 nije bilo znatnijih promjena osim ispadanje Podravke (ZSE:PODR-R-A), očito pod utjecajem niza afera, i ulaska Jamnice (ZSE:JMNC-R-A) u krug 10 najjačih, navodi se u objavi za medije.

Sektor s najvećim rastom i apsolutni dobitnik kad je riječ o rastu vrijednosti brenda svakako je turizam. Svih šest tvrtki iz tog sektora čiji su brendovi uvršteni na listu stotinu najvrjednijih raslo je u odnosu na 2008. Najveći je gubitnik Pevec čija je vrijednost brenda pala 71 posto.

TOP 10 brendova

1. T-Hrvatski Telekom - 603 mil. dolara
2. Ina - 582 mil. dolara
3. Konzum - 544 mil. dolara
4. T-Mobile Hrvatska - 472 mil. dolara
5. Adris grupa - 422 mil. dolara
6. Vipnet - 341 mil. dolara
7. Zagrebačka banka - 317 mil. dolara
8. Privredna banka - 302 mil. dolara
9. Pliva - 237 mil. dolara
10. Jamnica - 229 mil. dolara


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Novi porezni razredi, prema prijedlogu struke, bitno su širi od dosadašnjih pa bi svi porezni obveznici bolje prošli nego do sada. Za prvi porezni razred osnovica bi iznosila do 5400 kuna, u drugom razredu bi se kretala u rasponu od preko 5400 do 14.400 kuna, a u trećem bi po najvišoj stopi od 40 posto bilo oporezivo sve što premašuje 14.400 kuna. Trenutno su u primjeni niže osnovice, što uz više stope rezultira većim poreznim opterećenjem, što dovodi i do većih poreznih prihoda. Primjerice, stopom od 15 posto oporeziva je osnovica do 3600 kuna, a stopom od 25 posto ona u rasponu više od 3600 do 9000 kuna. Ministarstvo financija raspravljat će o prijedlogu struke, kao i o ostalim radnim verzijama već krajem tjedna. Konačnu riječ imat će ministar financija Ivan Šuker. Primjenom predloženih poreznih razreda postiglo bi se porezno rasterećenje za sve kategorije: na bruto plaći od 5000 kuna ušteda poreznog obveznika bila bi 77 kuna, na bruto plaći od 10.000 kuna uštedjeli bi 403 kune, a na onoj od 15.000 kuna ušteda bi bila 545 kuna. Oni s bruto plaćom od 20.000 kuna imali bi uštedu od 1017 kuna. Nakon toga se uštede smanjuju, pa bi kod bruto plaće od 25.000 ušteda iznosila 816 kuna, a kod one od 30.000 kuna iznosila bi 580 kuna.

Sve to potvrđuje da se može izbjeći financijski udar fiskusa i na srednji sloj što bi svi pozdravili, a autori smatraju da ideja Vladina programa gospodarskog oporavka nije bila da samo srednji sloj snosi teret. Prijedlog slijedi intenciju Vladina programa i temelji se na većoj potrošnji kao poticaju gospodarskog rasta i većih prihoda proračuna od PDV-a. Model polazi od očekivanja da se u aktualnoj mini reformi poreza na dohodak mora isključiti opasan udar na prihode ostvarene od rada za srednji sloj koji izdašnije troši. Brkanić, koji je i član radne skupine Ministarstva financija, nije htio komentirati stručnu inicijativu, već je samo istaknuo da ona uvelike ovisi o rashodovnoj strani proračuna. I iz krugova poreznih stručnjaka potvrđuju da je model dizajniran u korist građana. Kako upućuje na pad poreznih prihoda, neki se pribojavaju što će biti s prihodima lokalnih vlasti kojima bi uz, smanjenje tog prihoda, automatski pali i prihodi po osnovi prireza. O veličinama koje su u pitanju zasad nitko ne želi govoriti, posebice jer i lokalna vlast mora provesti racionalizacije.

Opcijske dionice

Nema više 15 posto
Dohotkom od kapitala više se ne bi smatrala dodjela ili opcijska kupnja dionica menadžerima. Takvi bi se primitci, prema prijedlogu stručnjaka, oporezivali kao plaća. To znači da bi izgubili dosadašnji privilegirani porezni tretman jer su se oporezivali po stopi od 15 posto i nisu plaćali doprinose, a po novome bi se i na te primitke plaćali svi doprinosi i porez na dohodak kao na plaću. Pitanje je hoće li moći menadžeri prevaliti na tvrtke svoj mogući novi trošak, tj. obvezu plaćanja javnih davanja, i kako bi to tretirali dioničari.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Kako bi ulagački udjeli i odnosi između vlasnika Ninoslava Pavića i njemačkog medijskog diva WAZ-a ostali isti svatko će u temeljni kapital dodati po 6 milijuna eura, odnosno više od 40 milijuna kuna.

U objavi dokapitalizacije u Jutarnjem listu stoji da će se novi kapital osim u "restrukturiranje financijskih obveza" koristiti i za razvoj novih projekata. Inače, već se mjesecima spekulira kako je EPH u teškoj financijskoj situaciji zbog pada količine oglasa i tiraže najvažniji tiskovina, a već se neko vrijeme pokušava prodati i zgrada u kojoj je smještena kompanija u Koranskoj ulici, no kupca - nema.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ovršni prijedlog primio je jučer predsjednik uprave Holdinga Ivo Čović. Takav postupak vodstva NK Dinama u toj je tvrtki izazvalo ogorčene te ne mogu vjerovati da se sponzorstvo, koje je stvar dobre volje, rješava ovrhom.

– Holding je do sada platio 22,5 milijuna kuna, a preostalo je još 7,5 milijuna kuna. Ugovor o sponzorstvu traje do studenog ove godine – rekao je Dušan Viro, glasnogovornik zagrebačkog Holdinga, dodajući da je Holding zadnji put novac uplatio u kolovozu 2009. Po ovršnom prijedlogu Dinamo traži ovrhu za razdoblje od kolovoza 2009. do kolovoza 2010. godine, što znači da osim duga traže i da im Holding unaprijed uplati novac za sponzorstvo. Pa čak i da se ugovor izvrši tri mjeseca prije ugovorenog datuma.

– Mi smo izvršili obveze, reklamiranje i ostalo po ugovoru, a Holding nije. Slali smo im opomene, pokušali se dogovoriti da nam plate u obrocima, molili smo ih, ali smo dobili odgovor da isplata u ovom trenutku nije moguća. Sve je po ovršnom zakonu. Nismo ovrhu pokrenuli samo protiv Holdinga nego i protiv još nekoliko tvrtki koje s Dinamom imaju ugovor o sponzorstvu – rekao je Damir Vrbanović, predsjednik NK Dinama.

Naglašava da to nisu učinili iz hira, već da im je ugroženo poslovanje. Dinamu ne stižu uplate, pa je klub prisiljen kasniti s plaćanjem svojih obveza.

U Holdingu vodstvu nije jasno kako se Dinamo odlučilo na takav potez jer njime sigurno neće privući sponzore u budućnosti. Iako su svjesni da moraju poštovati ugovor koji je još 2006. potpisao bivši šef uprave Slobodan Ljubičić, a kojim se Holding obvezuje Dinamu dati 30 milijuna kuna u četi

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Europska komisija, Središnja europska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) trenutačno razmatraju zahtjev Grčke, koja je u petak tražila od zemalja EU i MMF-a da joj hitno posude oko 45 milijardi eura. Ali njemački ministar financija Wolfganang Schauble podsjetio je u tjedniku Bild am Sonntag da bi Njemačka mogla reći ne ako se Atena ne obveže da će sljedećih godina pokrenuti strogu politiku štednje. Njemačka je dobila pravo veta u proceduri proučavanja grčke molbe.

U prvoj fazi Europska komisija i Središnja europska banka moraju iznijeti svoje stajalište i navesti smatraju li grčko traženje opravdanim, tj. utvrditi da zemlja nema drugog izbora osim tražiti podršku svojih partnera i MMF-a u dobivanju zajma uz razumne kamate.


www.seebiz.eu
(Zatvori)