Ulagači sumnjaju da će Grčka biti u stanju provesti smanjenje proračunskog deficita za 10 do 11 postotnih poena tijekom iduće tri godine. Europska Unija je jučer odobrila Grčkoj 110 milijardi eura, ali program još mora biti odobren u parlamentima zemalja članica koje sudjeluju u programu. Još uvijek ostaje otvoreno pitanje da li će i koja biti iduća zemlja eurozone koja će trebati financijsku pomoć. Uz odobravanje programa pomoći, Europska središnja banka će zadržati rejting grčkih obveznica, čak ako se on bude i dalje pogoršavao prema rejting agencijama, kako bi i dalje kao kolateral mogle služiti grčke obveznice za pozajmice.

Osim zabrinutosti zbog Grčke, negativnom sentimentu je doprinijelo i povećanje stope obvezne pričuve za kineske banke. Na taj se potez kineska središnja banka odlučila kako bi ublažila inflatorne pritiske. Dionice iz financijskog sektora oduzimaju najviše bodova indeksima. Britanska tržišta danas su zatvorena zbog nacionalnog praznika. Deutsche Bank pada 0,21%, BNP Paribas 0,27%, UBS 0,95% a Credit Suisse 0,12%.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Riječ je i o isporuci mikrovalnih rješenja u širokopojasnoj mreži, kao i širokopojasnih pristupnih čvorova. Također je dogovorena isporuka IP orijentiranih rješenja za poslovne korisnike. Ukupna vrijednost poslova iznosi preko 57 milijuna kuna.

Gordana Kovačević komentirala je nove ugovore:

„Zaključenim ugovorima nastavljamo naše aktivnosti na području Zajednice Neovisnih Država. Oni su rezultirali značajnim porastom volumena poslovanja naše kompanije na navedenom tržištu. Korisnicima će omogućiti brži pristup informacijama i veću kvalitetu komuniciranja, a poslovnim subjektima učinkovitije poslovanje.“


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ostvaren je ukupni prihod od 5,342 milijarde kuna što je 5,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prihodi od prodaje iznosili su 4,929 milijardi kuna, 10,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupni su rashodi smanjeni za gotovo 900 milijuna kuna pa se tome može zahvaliti dobar rezultat. Na kraju prvog kvartala iznosili su 4,99 milijardi kuna dok su u istom lanjskom razdoblju iznosili 5,82 milijarde kuna.

INA Grupa (ZSE:INA-R-A) poboljšala je rezultate poslovanja u prvom tromjesečju 2010. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Na kraju prvog tromjesečja EBITDA od neprekinutog poslovanja iznosila je 1,4 milijardi kuna uz 815 milijuna kuna operativne dobiti bez jednokratnih stavki uglavnom zahvaljujući većoj proizvodnji ugljikovodika, višim cijenama nafte i boljoj rafinerijskoj marži. Neto dobit od neprekinutog poslovanja bez jednokratnih stavki bila je u prvom tromjesečju 2010. pozitivna, a iznosila je 135 milijuna kuna, dok je u prvom tromjesečju 2009. zabilježen gubitak od 266 milijuna kuna.

Međutim, INA je još uvijek pod utjecajem poteškoća u gospodarskom okruženju koje su se osjećale i prošle godine, a odražavaju se na financijski položaj te je INA zabilježila sveukupni gubitak (premda znatno manji) na razini neto dobiti (131 milijun kuna) i neto negativan novac iz operativnih aktivnosti od 926 milijuna kuna, zbog ogromnih napora učinjenih kako bi se smanjile dospjele i neplaćene obveze prema državi, što je dovelo do velikog povećanja eksternog financiranja, koje je uglavnom osigurao MOL, najveći dioničar INE. U tom smislu menadžment i dalje radi na primjeni mjera za smanjenje troškova i poboljšanje efikasnosti poslovanja, te procjenjuje nove dostupne izvore financiranja s fokusom na jačanje financijskog položaja Društva. INA je također tijekom prvog tromjesečja 2010. prilagodila investicije trenutnom financijskom položaju, pa su iznosile 840 milijuna kuna i bile su 15% niže nego u prvom tromjesečju prošle godine, no ne na uštrb glavnih investicijskih projekata (modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku i razradnih radova u Siriji i sjevernom Jadranu).

Dobit iz osnovne djelatnosti od neprekinutog poslovanja, bez jednokratnih stavki, veća je za 335 milijuna kuna prema istom razdoblju prethodne godine te je u prvom tromjesečju 2010. iznosila 815 milijuna kuna. Bolji rezultati ostvareni su prvenstveno zbog veće proizvodnje ugljikovodika i veće prodaje kao i viših cijena sirove nafte (prosječna cijena nafte tipa Brent FOB Med bila je za 71,5% viša na svjetskom tržištu), a potpomogli su i 27% veći prosječni spredovi zbog prerade lake nafte tipa Azeri čime se ostvaruje bolji randman proizvoda i veće marže na benzinima. Nadalje, ostvaren je pozitivan učinak nižih troškova poslovanja kao posljedica provođenja strogih mjera smanjenja troškova. Ti pozitivni učinci djelomično su umanjeni zbog manje prodaje derivata.

Na rezultat je negativno utjecala jednokratna stavka umanjenja vrijednosti imovine Trgovine na malo za 74 milijuna kuna, pa je dobit iz osnovne djelatnosti iznosila 741 milijun kuna. Gubitak iz financijskih aktivnosti od neprekinutog poslovanja iznosio je 602 milijuna kuna i bio je niži za 207 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, no još uvijek znatan. Ispravljena neto dobit od neprekinutog poslovanja u razdoblju I-III.2010. iznosila je 135 milijuna kuna, u usporedbi s gubitkom od 266 milijuna kuna ostvarenim u prvom tromjesečju 2009.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Doznajemo da će se Ministarstvo financija vrlo brzo, u roku od nekoliko dana do najviše nekoliko tjedana, oglasiti novom formulom za izračun poreza na dohodak. Priprema novog sustava poreza na dohodak, doznajem, top tema je u Ministarstvu financija već dulje vrijeme. Izradili su na desetke izračuna i scenarija o mogućim posljedicama za državni proračun. Ključno je da su spremni na povećanje najnižeg platnog razreda na koji će se obračunavati najniža stopa poreza na dohodak. Međutim, to povećanje najnižeg platnog razreda značit će gubitak kako u prihodima državnog tako i lokalnih proračuna.

Naš izvor u Ministarstvu financija potvrdio nam je kako su već odlučili pretrpjeti gubitak u proračunu zbog želje da rasterete plaće siromašnijeg i srednjeg sloja, samo još trebaju usuglasiti stavove o preciznim izračunima i scenariju s posljedicama tih poreznih promjena. Zbog rastezanja prvog, a možda i drugog razreda, posljedično će nešto bolje proći i ljudi s višim plaćama.

– Sigurno je da će nakon ovih promjena, čak i ako govorimo o ukidanju poreznih olakšica, transfer novca ići u korist stanovništva, tj. proračun će biti na gubitku – poručio nam je naš izvor u Ministarstvu financija.

Večernjak je već objavio prijedlog grupe poreznih stručnjaka predvođenih Vladom Brkanićem, prema kojem bi uz prilagođavanje platnih razreda i uvođenje triju novih stopa poreza na dohodak svi u Hrvatskoj mogli imati više plaće a da pritom proračun ne ostane kratkih rukava, jer će više plaće dovesti do oporavka potrošnje pa tako i viših prihoda po PDV-u. U Ministarstvu financija, doznajemo, ipak ne očekuju da će moći usrećiti baš sve obveznike poreza na dohodak jer se ipak moraju brinuti o fiskalnoj stabilnosti zemlje.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Tako pravne i fizičke osobe i dalje mogu registrirati jednu besplatnu domenu (nijedna članica EU-a ne omogućava registraciju besplatne domene), ali razlika u usporedbi s prijašnjim pravilnikom je u tome što su imena besplatnih domena točno određena. Naime, za pravne osobe naziv domene mora sadržavati registrirano ime ili kraticu imena pravne osobe, dok za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu registriranu djelatnost (obrtnici, umjetnici, liječnici...) naziv domene mora biti jednoznačno povezan uz identitet samostalne djelatnosti.

Propisani nazivi

“Naziv mora sadržavati naziv samostalne djelatnosti i ime i prezime ili dio imena i prezimena vlasnika ili naznaku vrste samostalne djelatnosti. Drugi novitet kod besplatnih domena jest taj što je domenu potrebno svake godine ponovno registrirati. Kako ne bi bilo zabune, besplatne domene i dalje traju dok god za to postoje uvjeti, odnosno dok postoji korisnik. Ponovna registracija potrebna je kako bi se jednom godišnje provjeravali ili po potrebi ažurirali adresni podaci te kako bi se domene čiji korisnici više ne postoje (primjerice, kad neka tvrtka obustavi poslovanje) mogle obrisati”, objašnjava Vlah dodajući da će korisnici nekoliko puta biti obavještavani o tomu kako je domenu potrebno ponovno registrirati.

Onima koji to propuste učiniti domena neće biti odmah obrisana, nego su predviđeni rokovi koliko dugo domena stoji “u karanteni” prije nego što bude obrisana. Maksimalan rok za ponovnu registraciju je 30 dana od isteka vremena na koje je domena registrirana. Oni korisnici koji žele domenu drukčijeg naziva, dakle ne onog propisanog za registraciju besplatne domene, moći će registrirati takvu domenu uz naplatu.

Među uvjetima za registraciju tih domena jest i onaj prema kojem pravne osobe (osim udruga) mogu registrirati do devet naplatnih domena, a sve fizičke osobe i udruge po jednu. Domene će se registrirati i administrirati preko ovlaštenih registara, tj. pravnih osoba koje su registrirane za trgovačku djelatnost i pružanje usluga putem interneta.

Na što se žale korisnici

Važno je naglasiti da su se u Hrvatskoj prilikom registracija domena korisnici žalili na nekoliko stvari.

“Prvo na mnoštvo papirologije koja se mora priložiti prilikom registracije domene. Zatim na neautomatizirani proces administracije i, na kraju, na nemogućnost registracije više od jedne sekundarne domene (one koje se nalaze ispod vršne domene kao što je, primjerice, carnet.hr). S obzirom na to da je besplatna domena svojevrsna privilegija, potrebno je imati jasne uvjete tko i kako može registrirati takvu domenu, a potreban je i mehanizam kontrole. Budući da je zaživio sustav osobnog identifikacijskog broja, planiramo uvesti promjene i to tako da nam korisnici dostave svoj OIB umjesto izvoda iz matičnog registra. Međutim, to neće uvijek biti provedivo, ponajprije ne s fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost jer neki registri nisu dostupni putem interneta te će ti korisnici i dalje morati prilagati dokaz o registriranoj djelatnosti. Od papirnatih dokumenata jedino ćemo tražiti potpisan i ovjereni zahtjev za registracijom domene kako bismo bili sigurni da ga podnosi kvalificirana osoba, odnosno kako bismo zaštitili korisnike”, kaže Vlah.

Kad je domena registrirana, zaključuje on, ostala administracija bit će potpuno automatizirana, a sve promjene bit će moguće obaviti putem interneta, preko ovlaštenih registara ili izravno u CARNetu.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

S obzirom na stanje u državi, tržište automobila ove bi godine moglo pasti još više, pa je hitno potrebno poduzeti mjere za spas hrvatske autoindustrije, upozoravaju predstavnici autakuća. Oni već neko vrijeme pokušavaju pronaći lijek za spas svoje branše, a to bi, tvrde, bilo privremeno smanjenje trošarina za 1000 ili 1500 eura na manje automobile, čija cijena je ispod 50 tisuća kuna.

– Tvrtke su u posljednjih pet godina ulagale u kapacitete, zapošljavale ljude te dobile velike kredite koje je sada sve teže otplaćivati. Kroz Gospodarsku komoru pokušavali smo pronaći lijek i mislimo da bi privremeno smanjenje trošarina pomoglo nama, ali i državi, jer je vrlo izgledno će bez njih procvjetati siva ekonomija na tržištu automobila – upozorava Damir Gavran, direktor Opela za Sloveniju, Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu.

Opel je u krizi, za razliku od drugih, dobro i prošao, tvrdi Gavran, no pad prodaje automobila pogađa sve autokuće u Hrvatskoj. Hrvatska nema svoju proizvodnju automobila, kaže Gavran, ali postoje tvrtke poput AD Plastika (ZSE:ADPL-R-A) ili Munje koje prodaju svoje dijelove velikim svjetskim proizvođačima automobila i koje također ovise o prodaji automobila.

Kako bi u krizi spasile svoje autoindustrije, brojne su europske zemlje, točnije njih 14, donijele programe poticaja za zamjenu starih automobila novima. Ti su programi spasili mnoga radna mjesta i proizvodnju, pa se naše autokuće nadaju da bi slične privremene mjere mogla donijeti i naša država.

Vedran Prasnikar, generalni direktor P.Z. Auta te zamjenik predsjednika Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe da je sada najvažnije potaknuti prodaju automobila, a to je najlakše napraviti rasterećenjem automobila od izuzetno visokih poreza koji su u Hrvatskoj među većima u svijetu.

– Da bi trgovci automobilima mogli opstati u Hrvatskoj, trebamo prodavati 60 tisuća automobila godišnje, a naša je prognoza da ćemo ove godine prodati 35 tisuća. S ovim privremenim smanjenjem ovih trošarina profitirala bi i država kojoj bi se povećali prihodi od prodaje automobila – objašnjava Prasnikar.

Prodaja novih automobila znači i smanjenje emisije štetnih plinova te veću sigurnost na cestama, upozoravaju u autokućama. Nekoliko je ministarstava prije mjesec dana dobilo od udruženih predstavnika struke smjerove djelovanja na području autoindustrije kojim se želi aktivirati ta djelatnost. Pet, šest smjerova djelovanja, osim na prodaju automobila, odnosi se na sigurnost, zaštitu radnih mjesta, ali i okoliša, no još se uvijek čeka odgovor mjerodavnih.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

- Ne mogu govoriti u postocima, ali potražnja je višestruko veća nego 2008. godine. Internacionalni igrači žele iskoristiti postojeću situaciju i izboriti se za što povoljnije ugovore. Interes je toliki da imamo liste čekanja', rekao je Peris na današnjem Colliersovom predstavljanju istraživanja o raspoloženju globalnih investitora na tržištu nekretnina.

Peris je za primjer kako se neutemeljeno stvara pesimistična klima uzeo Zagrebački King Cross, otvoren još prije osam godina. Istina je, ustvrdio je, da je taj centar prošao svoj uspon ali ne drže vodu tvrdnje da će on nestati.

- King Cross je dosegnuo svoj vrhunac i pred njim je repozicioniranje što je normalan proces u životu jednog šoping centra. On će preživjeti u nekom novom obliku. Već sad postoji ozbiljna zainteresiranost određenih internacionalnih brandova koji bi po svaki uzeo od tisuću do dvije tisuće metara kvadratnih, istaknuo je Peris.

Ove godine, prognoziraju u Colliers Internationalu, ne očekuje se novi investicijski ciklus kad je riječ o tržištu trgovačkih prostora. Prošle godine najam za lokale u šoping centrima pao je od 10 do 20 posto, sljedeći pad potrošnje kupaca. U Collersu predviđaju ove godine daljnje rušenje cijene najma za još 10 posto.

Trenutna prosječan najam u Zagrebu kreće se od 20-21 euro po metru kvadratnom lokala. U Osijeku, Varaždinu ali i Šibeniku je 18-19 eura, a u Zadru i Splitu prosječna mjesečna renta je 20 eura.

Gledajući ostale segmente tržišta nekretnina, u Colliresu očekuju nova ulaganja u uredske prostora temeljeći to na značajnoj potražnji ali i interesu banka da investiraju u izgradnju novih poslovnih zgrada, s tim da su bankari sve aktivniji partneri u takvim projektima.

Trenutno u Zagrebu, kojeg stranci jedino i doživljavaju ozbiljnim biznis centrom kod nas, ima oko 300.000 metara kvadratnih uredskih prostora od čega je oko šest posto prazno. Gledajući situaciju u okruženju to je, tvrde u Colliersu, podnošljiva brojka. Prosječna cijena vrhunskog poslovnog prostora od nekih 300 kvadrata je oko 14 eura, što je u skladu s prosječnim cijenama u zemljama zapadne Europe.

Kad je riječ o domaćem tržištu stanova u Colliersu misle da se većina od trenutno 10.000 neprodanih novoizgrađenih stanova nikad neće naći kupca. Veliki dio njih je nekvalitetan, na lošoj lokaciji i riječ o promašenim poslovnim projektima. Zbog toga očekuju da će država poduzeti nove mjere kako bi se oživjelo tržište.

- U 2009. kupoprodajna cijena stanova je pala između 20 do 30 posto, i sad očekujemo njihovu stabilizaciju, procijenila je Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala.

Gledano u globalu hrvatsko tržište nekretnina živnut će, istaknula je, početkom 2012. s tim da već sad hrabriji investitori ulaze u nove projekte nadajući se da će pogoditi kraj krize.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prihodi Grupe smanjili su se za 6 posto u prvom tromjesečju, na 1,94 milijardi kuna, dok je neto dobit pala za 34,2 posto, na 384 milijuna kuna.

Budući da su potrošači smanjili osobnu potrošnju, prihodi od pokretnih komunikacija zabilježili su najveći pad u iznosu od 100 milijuna kuna, od kojih se približno 36 milijuna kuna može pripisati posebnom porezu na usluge u pokretnoj mreži. Ako se izuzme utjecaj navedenog poreza, prihodi Grupe smanjili su se za 4,3 posto.

U skladu s očekivanjima, pad prihoda od nepokretne telefonije nastavlja se jednakim tempom te iznosi nešto manje od 10 posto, dok su se prihodi od internetskih usluga snažno povećali, za gotovo 21 posto, na 328 milijuna kuna.

HT (ZSE:HT-R-A) je i dalje usredotočen na strogu kontrolu potrošnje te su se u zadanom razdoblju sve glavne troškovne stavke (prije amortizacije) smanjile, a ukupan trošak redovnog poslovanja iznosio je 1,167 milijardi kuna, što je 2,7 posto manje u odnosu na prvo tromjesečje 2009.

Profitabilnost se smanjila kao rezultat pada prihoda. EBITDA se smanjila za 13,8 posto na 819 milijuna kuna, uz maržu od 42 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju marža bila 46 posto.

Kao posljedica toga, dobit iz redovnog poslovanja Grupe (EBIT) smanjila se za 19,7 posto na 485 milijuna kuna usprkos manjim troškovima amortizacije.

Financijski su se prihodi u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjili za 75 posto, na 33 milijuna kuna, zbog jakog smanjenja kamatnih stopa na tržištu novca, dok su se financijski troškovi povećali s 5 milijuna kuna, u prvom lanjskom tromjesečju, na 32 milijuna kuna, a uglavnom se sastoje od gubitaka na tečajnim razlikama.

Kao rezultat navedenoga, neto se dobit smanjila za 34,2 posto, na 384 milijuna kuna, usprkos smanjenju poreza na 102 milijuna kuna ove godine u odnosu na 149 milijuna kuna u prvom tromjesečju 2009., navodi se u izvješću.

Usprkos smanjenju dobiti, neto novčani tijek iz redovnog poslovanja znatno se poboljšao u prvom tromjesečju, na 542 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 95,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, uglavnom zbog određenih poboljšanja u obrtnom kapitalu i prošlogodišnjega jednokratnoga negativnog učinka promjene metode obračuna i naplate mjesečne pretplate.

"Prvo tromjesečje 2010. predstavljalo je izazov i jasno je da su recesija i novi porezi Vlade utjecali na naše poslovanje, osobito u području pokretnih komunikacija. Međutim, pripajanje T-Mobilea uspješno je provedeno i Grupa se dobro pozicionirala za razdoblje u kojemu će uslijediti oporavak gospodarstva. Akvizicijom Combisa, davatelja IT usluga, širimo poslovanje i, nakon dobivenog regulatornog odobrenja, namjeravamo ponuditi visoko konkurentan paket IT i komunikacijskih usluga cijelome poslovnom sektoru u Hrvatskoj. Recesija je snažno pogodila Hrvatsku i mi želimo doprinijeti oporavku kroz planirana znatna ulaganja u optičku pristupnu mrežu od koje će profitirati cjelokupno gospodarstvo. Vjerujemo da će regulatorna pitanja koja su dovela do odgode ovog programa modernizacije biti riješena na način kojim će se T-HT-u omogućiti ostvarivanje fer povrata na znatna ulaganja koja nijedan drugi operator ne može osigurati. Nadalje, suočeni s dubokom i dugotrajnom recesijom, nadamo se da će nadležna tijela prepoznati potencijalnu štetu koju obvezna registracija prepaid korisnika može nanijeti našem već oslabljenom gospodarstvu", ističe predsjednik Uprave HT-a i glavni direktor Ivica Mudrinić.

U svjetlu kontinuirane recesije u Hrvatskoj, visoke stope nezaposlenosti i utjecaja novog poreza na osobne primitke i Vladine naknade od 6 posto na usluge u pokretnoj mreži, u HT-u očekuju umjereno smanjenje prihoda u 2010. godini.

Očekuje se i određena erozija EBITDA-e u 2010. godini, ali HT nastavlja s programom inicijativa za kontrolu troškova, kojim bi se trebala donekle ublažiti erozija, navodi se u izvješću.

Također, Grupa HT predviđa manja kapitalna ulaganja u 2010. godini, ali će preispitati svoje planove tijekom godine u skladu s prevladavajućim okolnostima. Ulaganje u nepokretnu mrežu bit će usredotočeno na razvoj optičke pristupne mreže kako bi se povećala pokrivenost širokopojasnim uslugama i prijelaz na IP mrežu, a ulaganje u pokretnu mrežu bit će u prvome redu usredotočeno na podatkovne kapacitete.

Na dan 31. ožujka 2010. T-HT je imao gotovo 1,5 milijuna priključaka u nepokretnoj mreži, 573.000 pretplatnika širokopojasnih usluga i gotovo 2,8 milijuna korisnika pokretnih komunikacija.

www.seebiz.eu
(Zatvori)