Naime, pojasnio je da će smanjivanjem poreza na dohodak te ukidanjem kriznog poreza građanima vratiti oko 1,5 milijardu kuna. To će, uvjeren je, potaknuti potrošnju jer će osloboditi građane od pritiska i dati im realno veći raspoloživi dohodak. S druge strane procjene pokazuju da će država na ukidanju poreznih olakšica uštedjeti oko 500 milijuna kuna, a nije ni zanemariva ni činjenica da će se Porezna uprava rasteretiti posla na kojem je, kako kaže, 80 posto ljudi radilo po šest mjeseci na obradi poreznih prijava. Porezna uprava reorganizirat će se i preusmjeriti fokus djelovanja.

Olakšice je koristilo 504 tisuće ljudi, međutim treba napomenuti da neki ljudi koriste po nekoliko olakšica. Prema podacima iz 2008. životno osiguranje uplaćivalo je 159 tisuća ljudi, a olakšicama su vratili 120 milijuna kuna. Veliku stavku predstavljaju i stambene olakšice koje je koristilo 106 tisuća ljudi na temelju kojih je vraćeno čak 210 milijuna kuna u obliku povrata poreza.  Porez na dobit morat će se uvesti, ali vrijeme za takav porez tek nastupa nakon rješavanja imovinsko pravnih odnosa i legaliziranja građevina, a Šuker drži da još nije vrijeme za oporezivanje kapitalne dobiti.

Do prvog dana lipnja podmirit ćemo sve svoje obveze, uvjerava Šuker pa je uvjeren da će uspjeti dovesti javna poduzeća u red. Naime, nakon jednokratnog podmirivanja obveza stupa na snagu obveza plaćanja u roku od 60 dana, a Uprava koja to neće moći izvršavati snositi će sankcije za svoj neuspjeh.

HAC je platio dobavljačima, a Šuker se nada da će uskoro platiti i podizvođačima radova. HEP ima 948 milijuna kuna potraživanja od gospodarstva te 445 milijuna kuna dospjelih obveza. Hrvatske željeznice dužne su 249 milijuna kuna, a potražuju 529 milijuna kuna.
Govoreći o nelikvidnosti kazao je da je popularno izjaviti da ima 27 milijardi kuna neplaćenih obveza, ali da treba napomenuti da je većinu duga generirala skupina tvrtki bez ijednog zaposlenih. To se mora riješiti i u Akcijskom planu je predviđena izmjena zakonodavne procedure kojom će se problem urediti. Mnogo se očekuje i od primjene OIB-a u Sudski registar trgovačkih društava, koji će uskladiti podatke o raznim tvrtkama.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Između ostalog Uprava i Nadzorni odbor Atlantic Grupe (ZSE:ATGR-R-A) predlažu Glavnoj skupštini donošenje odluke o raspoređivanju neto dobiti iz 2009. godine koja je iznosila 20,993.129,07 kuna. Prijedlog je da se dio neto dobiti u iznosu od 20,974.829,50 kuna rasporedi na ime isplate dividende, odnosno 8,50 kuna po dionici, dioničarima društva razmjerno broju dionica u njihovom vlasništvu. Obzirom na aktualnu cijenu od 710 kuna, dividendni prinos iznosi skromnih 1,2 posto.

Dividenda će se isplatiti svim dioničarima koji su na dan održavanja Glavne skupštine tj. 17. lipnja 2010. godine evidentirani kao dioničari u Depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Tražbina na isplatu dividende dospijeva na dan 28. lipnja 2010. godine.

Također je prijedlog da se dio neto dobiti u iznosu od 18.299,57 kuna ostaje u zadržanoj (neraspoređenoj) dobiti društva.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je po tim podacima prodano 12.106 automobila ili 28,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Po markama, najbolje prodajne rezultate i dalje ima Opel sa 415 prodanih automobila u travnju, uz tržišni udio od 13,3 posto i 1.630 automobila u prva četiri mjeseca, što mu je bilo dovoljno za ostvarenje 13,5 postotnog tržišnog udjela.

Vozila marke Volkswagen u travnju je prodano 369 (tržišni udio 11,9 posto), a u prva tri mjeseca 1.439 (tržišni udio 11,2 posto). Listu prvih pet automobilskih maraka po prodaji u prva četiri mjeseca zatvaraju Chevrolet, Renault i Peugeot, a među popularnijim markama su i Hyundai, Škoda, Citroen, Ford i Mazda.

Opel Astra na vrhu je prodaje po modelima u prva četiri mjeseca, sa 777 prodanih primjeraka. Gledajući samo travanj, najbolje prodajne rezultate ima Volkswagen Polo sa 183 prodana primjerka. Hrvatski kupci su uz ta dva modela u prvoj trećini godine najčešće kupovali Opel Corsu, Volkswagen Golf i Renault Megane, a solidnu prodaju bilježe i Renault Clio, Hyundai i30, Škoda Octavia, Chevrolet Cruze i Chevrolet Aveo.

Od svih prodanih automobila u prva četiri mjeseca ove godine, dvije trećine je benzinaca i trećina dizelaša, pokazuj

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nekoliko su lokacija Šveđani pogledali na području Ljubljane, a prva će trgovina mogla biti izgrađena u roku od godine dana nakon dobivanja građevinske dozvole, dodao je Štefanac.

Ikea će svoju prvu trgovinu u Zagrebu otvoriti na ljeto ili u jesen 2012., najavio je direktor društva Inter Ikea Centre Croatia Branko Mihajlov. Trgovina će biti u sklopu trgovačkog centra u Rugvici, a prostirat će se na 34.000 m2. Sljedeće dvije trgovine Ikea namjerava otvoriti u Splitu i Rijeci, gdje već traži odgovarajuće zemljište.



www.seebiz.eu
(Zatvori)

Posljednjih godinu dana stanovništvo je smanjilo svoju zaduženost za 4 milijarde kuna, a opće je mišljenje da su krediti i dalje preskupi. HNB u izvješću navodi da su na početku 2010. kamate na nove potrošačke kredite bile blizu 13 posto, pa i ne čudi što je potražnja za takvim kreditima manja nego prije. K tome, nominalna kamatna stopa, koja je naprimjer u Zabi za potrošački kredit 8,99 posto, nije jedini trošak klijenta jer na taj iznos ide i naknada za obradu kredita 2-3 posto.

– Lagani pad kamata rezultat je dobre likvidnosti banaka. Najskuplji je novac za banku onaj koji stoji na njezinu računu. Dosegnuli smo dno, ali je pitanje kojom ćemo brzinom krenuti prema naprijed – ističe Davor Holjevac, viceguverner Hrvatske narodne banke, koja, inače, nije sklona kreditiranju potrošnje.

Banke su tijekom krize jedino održale lagani rast kamata kod stambenih kredita, koji su uglavnom 7-8 %, a tek se u akcijama kamate privremeno spuštaju prema 5 posto. Bankari su oprezni u komentaru trenda pojeftinjenja novca, a rezultati za prvo tromjesečje 2010. pokazuju da im je poslovanje i dalje opterećeno rastom rizičnih kredita i rezervacijama za pokrivanje gubitaka. Bankarski je sustav, inače, lani imao rast kredita od 3,3 posto, s tim što su krediti tvrtkama rasli oko 2 posto, a stanovništvu pali 3 posto.Među vodećim bankama, znatno ispred grupacije, rasla je, naprimjer, Erste banka (ZSE:RIBA-R-A) koja je povećala kreditni portfelj 9,2 posto, krediti stanovništvu rasli su im oko 3, stambeni gotovo 9, a krediti tvrtkama 9,5 %. Uprava tvrdi da i u ovoj godini bilježe blagi rast kreditiranja stanovništva, posebno u segmentu stambenih kredita. Zagrebačka banka (ZSE:ZABA-R-A)  ističe da su u prvom kvartalu 2010. povećali neto kredite 1,5 milijardi kuna u odnosu na kraj 2009. Ova je godina Zabi donijela bržu dinamiku odobravanja novih kredita, posebno od veljače.

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da se potražnja poduzeća za kreditima neće brzo oporaviti i pokrenuti veće zapošljavanje, što je uvjet za oporavak kreditiranja stanovništva.

Pozitivan utjecaj trebao bi doći od turističke sezone, koja bi mogla označiti početak oporavka gospodarstva. I Zdeslav Šantić iz Splitske banke očekuje nastavak rasta udjela „problematičnih kredita“, što će stvarati pritiske na pad profitabilnosti banaka.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tako se barem tvrdi u krugovima bliskim Vjesnikovoj vrhušci, no tu informaciju nitko ne želi službeno komentirati. Je li s tim u vezi iznenađujuća transakcija odrađena prije dva tjedna kojom je skrbnički račun Splitske banke postao vlasnikom 24,49 posto dionica Vjesnika (ZSE:VJSN-R-A). Ne zna se tko stoji iza ove transakcije, ali tko god to bio nedostaje mu samo mali korak do objave ponude za preostale dionice Vjesnika. Kretanje dionica Vjesnika na tržištu ničim ne sugerira da se događa nešto bitno. Danas su spuštene 4 posto, na 24 kune, uz slabašnih 5.208 kuna prometa. Kako god bilo, Vjesnik će uskoro trebati spasitelja jer rezultati ne ukazuju da je oporavak na pomolu, upravo suprotno. Vjesnik je prvo tromjesečje poslovao s gubitkom prije oporezivanja od 5,59 milijuna kuna za razliku od istoga prošlogodišnjeg razdoblja kada je poslovalo s dobiti od 434.000 kuna.

Ukupni prihodi Vjesnika u prva tri mjeseca ove godine iznosili su 34,8 milijuna kuna, što je 27 posto manje nego u istim lanjskim mjesecima. Ukupni rashodi Vjesnika u prvom ovogodišnjem tromjesečju pali su za 14,6 posto, na 40,3 milijuna kuna.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tesla je u članku pisao o bežičnom prijenosu energije – kako je objasnio "jedinom putu kojim će se u budućnosti razvijati električna energija".

Genijalni um američkog znanstvenika hrvatskih korijena, koji je kročio daleko ispred svojega vremena, točno je predvidio da će jednoga dana biti stvoren malen instrument kojim će ljudi u cijelom svijetu moći komunicirati sa prijateljima šaljući im poruke, slike i tonske zapise. To će, kako je tada napisao Tesla, biti posve nova era tehnologije.Danas je to Blackberry.

Izdavač časopisa Popularna mehanika Seth Porges objavio je Teslino predviđanje u okviru posebnog izdanja naslovljenog "108 godina futurizma“ koje je objavljeno u New Yorku. Porges tvrdi kako je Tesla bio u stanju predvidjeti tehnologiju koja će tek biti stvorena za stotinu godina, a podsjeća i da se istraživanja o mogućnostima bežičnog prijenosa i dalje vrše u nekoliko istraživačkih centara u svijetu.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Osim uobičajenih faktora koji utječu na loš odaziv građana kao što su gospodarska kriza, smanjeni dohoci građana, visoke kamatne stope, činjenice da se na to gleda kao na kredit a ne poticaj utječe i to, veli Vizek, što je riječ o oko svega dvije tisuće raspoloživih stanova na nešto lošijim lokacijama.

- Građani, nakon što je prošla ona euforija oko kupnje stanova iz 2005., 2006. i 2007. godine, ne idu više “grlom u jagode” a i te kako su, nažalost, postali svjesni da se i sve veći broj stanova doslovce zbog nekvalitetne izgradnje i jeftinijih materijala pri izgradnji u kraćem roku počinje raspadati - mišljenja je Vizek.

Zašto bi osim toga plaćali za stanove ograničene različitim uvjetima kad im je jednostavnije uzeti kredit kod neke komercijalne banke, kaže Vizek, ali će barem znati što i koju lokaciju plaćaju.

Osim toga, građani su se, kad su se pojavili prvi klasični krediti, prvi put našli u ulozi kupca stana i nisu u tome ni imali iskustva. Razmišljali su kratkoročno, po obitelji su bile barem dvije plaće, niže kamatne stope, povoljni uvjeti - komentira Vizek dodajući kako su sad pametniji i pet puta će razmisliti prije nego što se upuste u takve investicije.

Komentar je dao i Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK koji poručuje kako je još uvijek prerano za bilo kakve efekte ove akcije. Ranilović ističe kako je ideja solidna, no kao takva za sobom mora povući još neke mjere, poput pojačanog marketinga, a šteta je i što u ovom procesu nisu uključene sve novogradnje.

www.seebiz.eu
(Zatvori)