U drugi krug natječaja za prodaju državnog udjela u Telekomu Slovenije i predaju obvezujućih ponuda pozvani su: britansko-njemački konzorcij Bain Capital and Axos Capital koji nastupa u suradnji, odnosno zajedno s poduzećem BT Globalne usluge, zatim luksemburško-američki fond CEP III (Carlyle), Hrvatski Telekom, australska banka Mcquarie Bank, Magyar Telekom, Oger Telekcom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i islandski telekom operater SKIPTI, izjavio je Matjaž Janša.

Slovenska vlada namjerava strateškom ulagaču prodati 49,23 posto državnog udjela u vlasništvu Telekoma Slovenije, a prema rasporedu natječaja sada je predviđeno da spomenutih sedam odabranih na osnovi izvedenog "due dilligencea" preda obvezujuće ponude.

Računa se da bi rok za predaju obvezujućih ponuda bio početkom prosinca ove godine.

Janša je rekao da je komisija odabrala sedam interesenata za ovu fazu postupka ne samo na osnovi ponuđene cijene nego i na osnovi ponuđenih strateških ciljeva, te da očekuje da će odabrani ponuđači u sljedećoj fazi povećati vrijednosti svojih ponuda.

www.business.hr
(Zatvori)

Nekoliko razočaravajućih poslovnih rezultata bilo je dovoljno da se Dow Jones spusti za 3,33 boda ili 0,02%, na razinu od 13.671,92 boda. A i podaci da je prodaja novih stanova pala za 8% nisu dobro primljeni.

Najveći rast ostvario je Microsoft, 2,37%, slijede ga Coca Cola s 1,86% i Boeing s 1,85%. Na kraju liste su DuPont s 1,68% rasta i McDonalds s 1,61%.

Gubitnike predvodi American International s 3,21% pada, slijede velikani svojih industrija, General Motors s 2,58% i Walt Disney s 1,74%. Zadnja dva mjesta drže Caterpillar s 1,48% i AT&T s 1,32%. The benchmark Dow Jones Industrial Average fell 3.33 points, or 0.02%, to end at 13,671.92.

U Londonu su uspjeli dnevni rast indeksa zadržati do kraja dana, pa je FTSE 100 zatvorio s rastom od 94,3 boda ili 1,45%, na razini od 6.576,3 bodova.

Dobitnik dana je, u velikoj konkurenciji, Vodafone s rastom od 6,45%, nakon toga dolaze Intercontinental hoteli s 5,9%, pa Home Retail s 5,03%. Old Mutual je zabilježio rast od ravno 5%, dok je na zadnjem mjestu još jedno osiguranje, Prudential s 4,63%.

Na vrhu liste gubitnika nalazi se Capita Group s padom od 5,53%, slijede bankari iz Alliance & Leicestera s 2,99%, građevinci iz Barratt Developmentsa s 1,81%, Centrica s 1,26% i osiguravatelji iz Standard Life s padom od 1,25%.

Frankfurtska burza rasla je gotovo po istoj stopi kao i Londonska, pa je na kraju dana DAX ostvario rast od 103,48 bodova ili 1,32%, na razinu od 7.932 boda.

Među dobitnicima iz indeksa najveći je DT s rastom od 4,03%, nakon njih dolazi sama burza s rastom od 3,87%, Fresen s 2,26%, Adidas-Salomon s 2,22%, dok je na začelju liste najboljih BASF s ostvarenim rastom vrijednosti od 1,83%.

Gubitnik dana je MAN s padom od 1,48%, slijede ga konzultanti iz Marscholleka s 1,33% pada, Metro s 1,11% i Allianz s ravno 1% pada. Na kraju Top 5 gubitnika je Commerzbank s padom vrijednosti od 0,91%.

Pariški indeks CAC 40 najveći je dobitnik među europskim indeksima s rastom od 85,63 boda ili 1,51%, na razinu od 5.760 bodova.

Najveći dobitnik trgovanja je France Telecom, čiji su poslovni rezultati impresionirali ulagače, pa je dionica narasla 8,68%, slijedi Alstom s rastom od 6,14%, Bouygues s 6,12%, Vallourec s 3,97 i Vivendi s 3,12%.

Na gubitničkoj strani nije bilo ovako spektakularnih rezultata, tako da vodeći L'Oreal ima zabilježen pad vrijednosti od 2,27%, na drugom mjestu je Essilor s 0,9%, dok je treći Total s 0,7%. Na kraju liste gubitnika iz indeksa je Air Liquide sa simboličnim padom od 0,08%.

www.jutarnji.hr

(Zatvori)

Strategija kojom namjerava ostvariti taj cilj temelji se na vlastitom rastu kroz privlačenje većeg broja tvrtki i ulagača iz srednje i istočne Europe ali i drugih zemalja, te na širenju poslovnih veza s drugim burzama u regiji, tumači Adamska.

Prije dva tjedna Varšavska je burza kupila manjinski udio u burzi u rumunjskom gradu Sibiuu. Postoji i mogućnost suradnje s burzom u Bukureštu u budućnosti, dodala je Adamska.

U Bugarskoj je VB pokazala zanimanje za burzu u Sofiji koju bugarska vlada želi privatizirati ali su ti planovi trenutno zamrznuti. U slučaju raspisivanja javnog natječaja Varšavska će burza biti među sudionicima. Cilj joj je po "poštenoj cijeni" kupiti oko 44 posto udjela u sofijskoj burzi.

Nadalje, varšavski je burzovni operater, poput ostalih, zainteresiran i za burzu u Ljubljani.

Kao prednost pred konkurencijom Adamska ističe u prvom redu slična iskustva kroz koja sada prolaze burze u spomenutim zemljama. Stoga VB jako dobro razumije koji su glavni problemi u tome procesu. Dodatna je prednost sve šira mreža poslovnih partnera na poljskom tržištu i u cijeloj regiji, dodaje ona.

U istočnoj Europi VB je zainteresirana u prvom redu za Ukrajinu ali i Bjelorusiju. Što se pak tiče ruskog tržišta, ono je orijentirano uglavnom na velike kompanije pa bi Varšavska burza mogla biti zanimljiva malim i srednjim poduzećima, napominje čelnica Varšavske burze.

Od početka 2007., Varšavska burza je u svoju kotaciju uvrstila oko 60 novih kompanija. Adamska ističe da bi njihov broj do kraja godine trebao narasti na 80.

www.jutarnji.hr
(Zatvori)

Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare izjavio ministar financija Andrej Bajuk, početkom sljedećeg tjedna vlada će izdati prospekt s detaljima prodaje dijela dionica te banke građanima. Bajuk je rekao da je vladina namjera, u sklopu privatizacije te banke, ponuditi građanima kao malim dioničarima oko 15 posto od ukupnog broja dionica u državnom vlasništvu.

Država u NKBM-u ima u izravnom vlasništvu 49 posto dionica. Na svakih deset dionica banke građanima bi bila ponuđena još jedna dionica uz popust ako bi dionice zadržali i ne bi ih prodali u razdoblju između 5 i 9 mjeseci.

 Bajuk je rekao da vlada na taj način želi doći do što raspršenijeg vlasništva u banci koju želi privatizirati, ali u njoj zadržati strateški udio, te da će upisivanje dionica biti moguće u cijeloj Sloveniji.

Bajuk je podsjetio da je slovenski parlament prije 13 godina donio rezoluciju po kojoj je prilikom privatizacije Nove Ljubljanske banke (NLB) i Nove kreditne banke Maribor (NKBM) potrebno osigurati da prilikom privatizacije udio u njima dobiju i građani, odnosno štediše, jer su obje banke devedesetih godina prošlog stoljeća sanirane programom koji su podržali i štediše.

Gornja granica svote do koje bi građani mogli upisivati dionice banke još nije poznata, a mogla bi se kretati od dvije do tri tisuće eura, rekao je Bajuk.

www.business.hr
(Zatvori)

Primjenom postupka dokapitalizacije, odnosno izdavanjem emisija dionica, velik broj srpskih banaka pronašao je način kako da uveća kapital bez zaduživanja u inozemstvu. U prvih šest mjeseci poslovne banke primjenom spomenute formule povećale su kapital za 600 milijuna eura, odnosno za 20 posto u usporedbi s onim koji su imale na početku godine. Istodobno su smanjile zaduživanje u inozemstvu za 11 posto. Sudeći prema raspoloživim podacima, poslovne su banke na taj način za 18 mjeseci udvostručile kapital, povećavajući ga sa 1,6 milijardi eura na 3,3 milijarde eura. Opredjeljenje poslovnih banaka da emitiranjem dionica povećavaju kapital ponukan je činjenicom da se njihovim dionicama najviše trguje na Beogradskoj burzi. Dionice banaka su najtraženije jer je njihovo uspješno poslovanje pokazalo da je financijski sektor najpogodniji za ulaganje kapitala.
Suradnja banaka u regiji

Na burzovnom tržištu poslovne banke su najveći prodavači, ali i najveći kupci dionica tako da je vlasništvo u njima dosta izmiješano. Ima banaka koje svoj kapital imaju u drugim bankama. Najilustrativniji primjer je Agrobanka u kojoj ima više od četiri tisuće dioničara, među kojima se nalazi više banaka. Njezine dionice nalaze se, među ostalim, i u vlasništvu Raiffeisen, Zagrebačke i Privredne banke. Agrobanka je čestim emisijama dionica uspjela povećati početni kapital sa 35 na iznad 100 milijuna eura. Zbog emitiranja dionica i njihove prodaje po povoljnoj cijeni Agrobanka je postala zanimljiva inozemnim bankama osobito kad je riječ o preuzimanju. Kapitalizaciju emitiranjem dionica prakticiraju i inozemne banke koje su na srpsko financijsko tržište došle preuzimanjem pojedinih domaćih poslovnih banaka. U Srbiji postoji 38 banaka i više od dvije trećine nalazi se u privatnome vlasništvu. Država kani prodati kapital u svim preostalim bankama, osim Komercijalne, koja je najveća domaća banka. Osim državnoga kapitala u Komercijalnoj banci vlasništvo ima i Europska banka za obnovu i razvoj koja je 25 posto vlasništva platila 70 milijuna eura. Komercijalna je banka najavila dokapitalizaciju emitiranjem dionica u vrijednosti 100 milijuna eura. Vlada, uime države, i EBRD postigli su dogovor prema kojemu se njihov odnos vlasništva u Komercijalnoj banci nakon provedene dokapitalizacije neće mijenjati.

Velika zaduženost građana

Prema kazivanju Mirka Cvetkovića, ministra financija, dokapitalizacija Komercijalne banke pokazala se nužnom radi njezina širenja u regiji. Komercijalna banka već je otvorila svoju ekspozituru u BiH, a ima predstavništvo i u Zagrebu. Société Générale, prva inozemna banka koja je došla u Srbiju, emisijom dionica u rujnu povećala je kapital za 50 milijuna eura. Jubmes banka je najavila emitiranje dionica za konac godine. U banci računaju da će kapital povećati za 40 milijuna eura, čime će biti udvostručen njezin sadašnji kapital. Dokapitalizaciju putem burze najavila je Erste banka. Osim povećanja kapitala putem burze poslovne banke uzimaju i inozemne kredite kako bi povećale kreditni potencijal. Na to ih primoravaju i najnovije mjere domaćih monetarnih vlasti, koje su bankama naložile povećanje kapitala ako namjeravaju nastaviti s kreditnom ekspanzijom. Središnja je banka odredbom o povećanju kapitala poslovnih banaka nastojala smanjiti njihovu kreditnu sposobnost, što bi se posredno odrazilo na smanjivanje zaduživanja građana i tako utjecalo na njihovu kupovnu moć kako bi se usporio rast inflacije.

Priljev kapitala srušio eura u odnosu na dinar

Povećani kreditni val poslovnih banaka krenuo je u travnju, što je imalo za posljedicu veću zaduženost stanovništva, koja sada iznosi, u prosjeku, 400 eura po glavi. Iako je rast devizne štednje povećan za milijardu eura, banke su više okrenute zaduživanju u inozemstvu jer oročena devizna štednja iznosi samo 40 posto. Zbog toga je zaduženost banaka veća za 200 milijuna eura od rasta devizne štednje. Stručni krugovi ubrzani rast kapitala banaka smatraju negativnim. Velik priljev kapitala doveo je do pada vrijednosti eura u odnosu na dinar. Za posljednjih godinu dana euro je izgubio 12 posto. U bankarskim krugovima povećanje kapitala smatra se nepotrebnim jer mogu imati utjecaj na matične bank.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Pripremajući se za izlazak na Londonsku burzu, što treba uslijediti za dvije godine, Delta je angažirala timove odvjetnika u Beogradu i Londonu, zadatak kojih će biti da kompaniju zaštite od lažnih informacija koje negativno utječu na njezinu financijsku vrijednost te kod dobivanja bankarskih zajmova. Za pojavljivanje na Londonskoj burzi potrebno je raspolagati imovinom vrijednom tri milijarde dolara. Potez Delte predstavlja korak koji je uslijedio nakon neuspjela spajanja s Agrokorom i uzaludnih nastojanja kompanije da uđe na slovensko tržište. Delta je uspjela ući na tržište EU kupnjom bugarskog trgovačkog lanca Piccadilly. Angažiranje braniteljskih timova uslijedilo je nakon učestalih napisa u beogradskim medijima o monopolskom položaju Deltine maloprodajne mreže, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti konkurencije. Potpredsjednica kompanije Milka Forcan negirala je te tvrdnje, ističući kako je njezin udio na domaćem tržištu 19 posto, dok zakon dopušta pokrivanje tržišta do 40 posto. Prema kazivanju Forcan, koja se poziva na istraživanje što ga je provela tvrtka Konzita, Deltin udio na beogradskom tržištu iznosi između 30 i 33 posto.

Deltin monopol

Informacije o Deltinu monopolu u toj kompaniji doživljavaju se kao pritisak koji ima za cilj spriječiti najveću privatnu kompaniju u nakani da postane regionalni lider u maloprodaji. Forcan je na isti način protumačila i dezinformacije o tobožnjoj smrti Miroslava Miškovića, vlasnika Delte holdinga. Komisija za zaštitu konkurencije svojedobno je ocijenila kako je Delta preuzimanjem C marketa stekla monopolski položaj, a takvoj ocjeni se pridružilo i Vijeće za borbu protiv korupcije, koje je privatizaciju C marketa ocijenilo kao korumptivnu djelatnost. Zbog toga su u Delti najavili tužbu protiv Verice Barać, predsjednice Vijeća, koja uporno nastoji ukazati na način kako je nastao Miškovićev imperij. Zato je Deltina prijetnja primljena kao pritisak na Vijeće i Komisiju za zaštitu konkurencije, koja nije odustala da, angažiranjem inozemne kuće, istraži ima li Delta monopol. Svojedobna privatizacija C marketa obavljena je uz pomoć vlade kako bi se spriječio ljubljanski Merkator koji je dao najpovoljniju ponudu za preuzimanje srpske trgovačke kuće. Delta raspolaže s četiri maloprodajna trgovačka lanca, a osim njezinih postoji još sedam inozemnih trgovaca koje imaju markete u Srbiji, kao i oko 40.000 malih radnji. U srpskoj javnosti podijeljeni su sudovi o Delti. Konzervativci opravdavaju Deltinu kupnju C marketa jer u tome vide obranu srpskog tržišta od prodora inozemnih trgovaca, pri čemu im najviše smetaju Mercator i Agrokor, koji imaju najveći broj trgovina od svih prisutnih na tržištu.
Averzija zbog Miškovića
Na drugoj strani Delta izaziva averziju zbog naglog bogaćenja vlasnika Miroslava Miškovića, kojeg se vrijednost imovine procjenjuje na oko milijardu dolara. Na postupak Miškovića požalio se i Velimir Ilić, ministar infrastrukture, koji smatra da iza medijske hajke što se vodi protiv njega stoji Mišković kome je Ilić svojedobno poručio da prikoči u širenju djelatnosti Delte u gotovo sve gospodarske djelatnosti, od trgovine, građevine, izvoza, uvoza, preko poslova osiguranja, osnivanja investicijskog fonda, brokerskih poslova do poljoprivrede i ulaska u nogometni klub Crvena zvezda. Veliku polemiku izazvalo je imenovanje Milke Forcan za predsjednicu Vijeća za promociju Srbije, što ga je osnovalo ministarstvo za trgovinu. U tom imenovanju mnogi su prepoznali sukob interesa. Rasprostranjeno je uvjerenje kako je Miškovićevo bogatstvo nastalo uz pomoć vlasti, zbog čega postoje dvojbe kako vlasnik Delte financira političke stranke koje obnašaju vlast.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Brokerska kuća FIMA International Sarajevo zajedno sa članicama FIMA Grupe - FIMA International Beograd, FIMA International Banja Luka, FIMA International Kijev i FIMA Vrijednosnice Varaždin, održala je 17. i 18. listopada, u UNITIC Poslovnom centru, investitorsku konferenciju pod nazivom «FIMA.com – live». 

Nakon uvodne riječi direktora FIMA Grupe Milana Horvata i Ahmeda Hodžića, predsjednika Uprave FIMA International d.o.o. Sarajevo, prisutne su pozdravili Hilmo Šehović, savjetnik Ministra energetike, rudarstva i industrije Federacije BIH, Zlatan Dedić predsjednik Uprave Sarajevske berze, Darko Lakić, zamjenik predsjednika Uprave Banjalučke berze i Amir Hadžiomeragić, šef Odjela za statistiku Centralne Banke BIH te prof. dr. Žarko Primorac.

FIMA.com live ove je godine okupio čelne ljude iz više od trideset izdavatelja iz Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Konferenciji su nazočili predstavnici renomiranih tvrtki iz regije, investicijskih i mirovinskih fondova, banaka te ostali klijenti i partneri FIME iz više europskih zemalja, SADa, Ukrajine, Hrvatske i regije.

Ovogodišnja konferencija tako je prikazala aktualnu situacija u pojedinim industrijama u regiji  - rudarstvu, energetici i inžinjeringu, cestogradnji, prometu, bankarstvu i osiguranju te prehrambenoj industriji.

Svaka tema predstavljena je kroz kratke prezentacije te najznačajnije planove i preporuke u navedenim industrijama, u posebnim panelima na regionalnoj razini.

Centralni panel ovogodišnje Konferencije  - Rudarstvo, energetika i inženjering vodio je Ivan Keča, pomoćnik direktora za spajanja i preuzimanja u FIMA FAS-u, panel Cestogradnje Ivan Soldo, analitičar FIMA FAS-a, panel Nove zvijezde  i smallcap kompanije Vladimir Pavlović predsjednik Uprave FIMA International Beograd, panel Velike banke i osiguravajuća društva prof. dr. Žarko Primorac, te panel Prehrambena industrija kojeg je vodio Igor Markičević, član Uprave FIMA FAS Beograd.

Specifičnost ovogodišnje konferencije bila su upravo tržišta regije, pa se u interesantnim izlaganjima iz prve ruke moglo saznati više o tržištu kapitala i tvrtkama iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Kroz atraktivna izlaganja prisutnima  - izdavateljima iz Hrvatske te s prostora  bivše Jugoslavije – Srbije, Makedonije, Federacije Bosne i Hercegovine, Rebuplike Srpske i Crne Gore kao i svim važnijim institucionalnim portfolio investitorima koji ulažu na ovim prostorima, omogućen je kvalitetan uvid u aktualna događanja na regionalnom tržištu kapitala. (Zatvori)

(Zatvori)