"Globalni rast u 2008. vjerojatno će biti slabiji nego što smo predvidjeli u Svjetskim gospodarskim prognozama", izjavio je glasnogovornik MMF-a Masood Ahmed na tiskovnoj konferenciji u četvrtak. U jesenskim Svjetskim gospodarskim prognozama, objavljenim u listopadu, MMF je prognozirao da će svjetsko gospodarstvo u idućoj godini porasti za 4,8 posto. "Najnovija događanja na naftnim i financijskim tržištima dodatno su prigušila globalne izglede u razdoblju od objave Svjetskih gospodarskih prognoza u listopadu, budući su se neki od pritisaka na slabljenje rasta koje smo ustanovili otada ostvarili", tumači glasnogovornik.

MMF će izraditi revizije u prosincu a objaviti ih početkom siječnja. Procjena rasta za 2007. vjerojatno će biti revidirana naviše, dao je pak naslutiti glasnogovornik, ističući snažnu izvedbu u trećem tromjesečju u nekoliko zemalja čija su tržišta u razvoju.U jesenskim prognozama MMF je za ovu godinu predvidio snažan rast po stopi od 5,2 posto. Upitan o monetarnoj politici američke središnje banke Fed  i mogućnosti novog sniženja kamatnih stopa na idućem bančinom zasjedanju zakazanom za 11. prosinca, glasnogovornik te međunarodne financijske institucije dao je naslutiti kako takav potez nije nužan."Fedovo smanjenje kamatnih stopa za ukupno 0,75 postotnih bodova poduzeto je u pravom trenutku a držimo da će poduprijeti rast uz istodobno zadržavanje niske inflacije", kazao je.

www.hina.hr
(Zatvori)

Hrvatski građani nisu jedini u Europi koji se boje sve većeg preuzimanja domaćih tvrtki od inozemnih kompanija, a sve u strahu da će izgubiti financijski suverenitet. Prije bi se reklo da nisu nikakav izuzetak glede toga. Nizozemski građani zabrinuti su sve većom rasprodajom donedavno domaćih kompanija, a sve je počelo prodajom ABN Amra, najveće nizozemske banke i nizozemskog ponosa financijske industrije. Nizozemski fond-menadžer Corne van Zeijl mogao bi ostati bez posla nakon desetljeća rada na toj poziciji jednostavno zato što više nema dovoljno kompanija u domaćim rukama u koje se može ulagati.

Sve manje dionica

"Moj fond vjerojatno više neće postojati", kazao je za Bloomberg van Zeijl koji upravlja fondom SNS Asset Manamegment u gradu Den Bosch, oko 50 kilometara od Amsterdama. Usput se osvrnuo i na nizozemsko tržište kapitala: "Sram me je kao Nizozemca da se broj nizozemskih dionica na burzi rapidno smanjuje". Međunarodni ulagači ove su godine uložili više od 200 milijardi dolara kupivši udjele u 300 nizozemskih kompanija, uključujući ABN Amro, najveću nizozemsku banku, te tvornicu Stiork NV. Europski bankarski konzorcij predvođen Royal Bank of Scotlandom (RBS) zaključio je rekordno, 71 milijardu eura vrijedno preuzimanje ABN Amra. Nije ni čudo što u kolektivnoj svijesti postoji razočarenje zbog malog broja tvrtki u domaćim rukama jer je Nizozemska u povijesti igrala veliku trgovačku ulogu u svijetu otkako je monopolizirala trgovinu začinima iz Indije u 17. stoljeću. Po tome se Nizozemska ne razlikuje od bilo koje druge europske zemlje. Više od polovice građana zabrinuto je zbog preuzimanja domaćih tvrtki od inozemnih investitora, pokazalo je istraživanje novinske agencije ANP. Kako bi uzvratili udarac prevelikom utjecaju stranog kapitala, nekoliko tvrtki, uključujući osiguravatelja ING Groep i Aegon, osnovali su Holland Financial Center kako bi lobirali za jačanje domaće financijske industrije. "Nestajanje velikih domaćih korporacija samo ubrzavaju proces gubitka utjecaja koji je Nizozemska imala u svijetu", kazao je Arnold Heertje, profesor ekonomije na amsterdamskom sveučilištu, prizivajući u sjećanje "staru Nizozemsku" koja je imala veliku međunarodnu razmjenu i bila u doticaju s različitim kulturama koje su Nizozemce naučile da se služe stranim jezicima ili kako se izrazio Heertje: "Upotrebljavaj ih ili ih izgubi".

Glavna vijest u medijima

Preuzimanje ABN Amra bila je glavna vijest nekoliko mjeseci, a različite televizijske postaje u svojim su gledanim emisijama dovodile razne analitičare koji su raspravljali o prelasku najveće banke u strane ruke. Umirovljenik Sjirk de Romph najbolje je opisao raspoloženje nizozemskih građana: "Nisam sretan zbog gubitka našeg identiteta. Ta je banka dio svih nas. Kada pomislim na ABN Amro, u misli mi dolazi Amsterdam kao što Citibank znači New York". Nizozemska je krajem 90-ih bila drugi najveći strani ulagač u SAD-u. Godine 2006. pali su na četvrto mjesto. To je mjesto između ostalog izgubljeno i zbog velike afere u kojoj je amsterdamska osiguravajuća kuća Royal Ahold došla do ruba bankrota zbog računovodstvene prevare u američkoj U.S. Food service koju je kupila 2000. godine. Taj je slučaj natjerao mnoge kompanije da napuste protekcionističku politiku. ABN Amro nastao je spajanjem dvije velike nizozemske banke, a promjene su uključivale mogućnost da 1 posto dioničara ima pravo postavljati primjedbe na skupštini dioničara, što je ponekad dovodilo do nemogućnosti provedbe odluka uprave. U istraživanju ANP-a čak 44 posto Nizozemaca smatra da dioničari imaju prevelike ovlasti. Da bi ironija bila veća, ABN Amro stvoren je 1991. sa zadatkom da domaćoj bankarskoj industriji pruži snažnu poziciju u konsolidaciji bankarskog sektora koji je tada trajao. Nizozemske banke i mirovinski fondovi sada konsolidiraju redove preko Holland Financial Centre kako bi potaknuli financijsku industriju koja u nacionalnoj ekonomiji sudjeluje sa 13 posto. Jedan od glavnih ciljeva im je uspostava Nizozemske kao europskog centra mirovinske administracije.

Preuzimanje ABN Amra najveće u povijesti zemlje

Europski bankarski konzorcij predvođen Royal Bank of Scotland zaključio je u listopadu 71 milijardu eura vrijedno preuzimanje ABN Amra. Tročlani bankarski konzorcij, koji još uključuje belgijsko-nizozemsku grupu Fortis i španjolsku Banco Santander, u svojem je priopćenju prilikom preuzimanja objavio da je njegova ponuda dobila podršku dioničara koji drže 86 posto ABN-ovih dionica. Tom je najavom okončana šestomjesečna bitka oko preuzimanja, koje u povijesti europskog bankarstva predstavlja najveću do sada zabilježenu akviziciju. Britanska banka Barclays povukla je svoju 63 milijardi eura vrijednu konkurentsku ponudu nakon što nije uspjela osigurati podršku dovoljnog broja dioničara ABN-a.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Dow Jones je ojačao 2,6 posto na 13.289 bodova. S&P bio je na još većem dobitku, ojačavši za 2,9 posto na 1.469 bodova. Tehnološki Nasdaq nadmašio ih je rastom vrijednosti, ojačavši 3,2 posto, na 2.663 boda.

Izjava potpredsjednika Feda Donalda Kohna da bi obnovljena previranja na financijskim tržištima mogla snažnije usporiti gospodarstvo no što se dosada očekivalo te da zakonodavci moraju biti fleksibilni i pragmatični potpirila je u utorak očekivanja o novom snižavanju ključnih kamatnih stopa u SAD-u, potaknuvši rast cijena dionica u financijskom sektoru.

"Kohnove izjave impliciraju da Fed sada priznaje da su se prošlog mjeseca uvjeti na tržištu promijenili te da se otvorena uma priprema za sastanak zakazan za 11. prosinca kao i da će učiniti sve što je potrebno kako bi očuvao stabilnost gospodarstva", tumači Philip Orlando iz Federated Global Investmenta.

Američki bankovni div Citigroup bio je jedan od otponaca oporavka na tržištima dionica nakon injekcije kapitala iz Abu Dhabija. Njegova je dionica u srijedu poskočila čak 6,7 posto dok je ona druge po veličini američke banke Bank of America bila na dobitku od 4,5 posto.

Dionica najvećeg osiguravatelja u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji AIG-a poskupjela je 5,9 posto a trend rasta cijena pripomogao je i oporavku posrnulih hipotekarnih banaka. Tako je druga po veličini američka hipotekarna banka Freddie Mac zabilježila rast vrijednosti dionice od čak 14,3 posto.

Dionice financijskog sektora ojačale su u prosjeku pet posto, što je najveći dnevni dobitak tog sektora u razdoblju od prosinca 2002.

Na očekivanja o snižavanju ključnih kamatnih stopa nadovezao se i pad cijena nafte za više od tri dolara po barelu, koji je pružio potporu maloprodajnim kompanijama i velikim proizvođačima, uključujući diversificiranog proizvođača General Electrica. Tako je dionica General Electrica poskupjela 2,7 posto dok je ona proizvođača građevinarskih strojeva Caterpillara bila na dobitku 3,4 posto.

Među najvećim dobitnicima u maloprodajnom sektoru bila je dionica najvećeg lanca trgovina Wal-Marta, poskupjevši 3,1 posto.

Europski burzovni indeksi također su zabilježili osjetan rast vrijednosti u srijedu pa je londonski Ftse bio na dobitku 2,7 posto, ojačavši na 6.306 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je u približno istom postotku, za 2,6 posto na 7.724 boda.

www.business.hr
(Zatvori)

Ruski Gazprom pristao je povisiti sadašnju cijenu od stotinu američkih dolara za tisuću kubičnih metara, koliko plaća za plin iz Turkmenistana. U idućoj će godini ta cijena biti 30 do 50 posto viša.

Turkmenistanski plin uglavnom ide u Ukrajinu i analitičari u srijedu kažu da bi ta odluka mogla voditi i do 40-postotnoga povećanja cijene koju Ukrajina plaća za svoj uvoz.

Gazprom i Ukrajina upravo vode teške pregovore o cijenama za iduću godinu. Ruski monopolist već je rekao da se cijene mogu određivati tek kad on postigne sporazum o opskrbi s Turkmenistanom.

www.business.hr
(Zatvori)

Piše: Nataša Vuletić

Američka središnja banka (FED) prošli je tjedan objavila pesimistične prognoze o usporavanju gospodar-skog rasta u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), najavila povećanje nezaposlenosti te upozorila na prijeteću inflaciju. Takve objave više ne ostavljaju mjesta sumnji da će vrijednost američkoga dolara nastaviti padati i da će cijena nafte na svjetskom robnom tržištu premašiti psihološku i mitsku granicu od 100 dolara za barel, s kojom je tržište ozbiljno koketiralo posljednjih dana. Tržište kapitala pritom bilježi pad vrijednosti burzovnih indeksa kojem osim navedenog pridonose i bankarski problemi izazvani krizom tržišta sekundarnih hipotekarnih kredita. Istodobno američke kompanije jedna za drugom prognoziraju manje profite jer postaje očito da prezaduženi Amerikanci više neće moći dodatno trošiti. Vrijednost američke valute toliko je pala u odnosu na euro da najskuplje njujorške trgovine postaju eldorado za njemačke turiste. Sve se to može opisati samo jednom riječju - recesija, koja bi se s američkog tržišta lako mogla prošiti na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.

Slab dolar potiče potražnju za robom poput nafte, jer ona postaje dostupnija drugim nacijama čije valute jačaju u odnosu na dolar. Posljedica je to ponajprije zabrinutosti za stanje u američkom gospodarstvu i mak-roekonomskih prognoza za skorašnje razdoblje. Američka je valuta prošli tjedan zabilježila novo rekordno sniženje na čak 1,4855 dolara za euro. Osim povećanja potražnje zbog tečaja poskupljenju nafte pridonose i problemi s proizvodnjom i opskrbom kod ključnih dobavljača poput Nigerije, politička zabrinutost zbog Bliskog istoka, prilično male zimske zalihe nafte na sjevernoj Zemljinoj polutki te sve veća potražnja mnogoljudnih zemalja poput Kine i Indije. Poznato je da je SAD, a nakon njega Kina, najveći potrošač nafte i energenata, posebno zimi.

Barel je 1980. stajao 101 dolar

Prije samo osam godina, 1999., barel nafte na svjetskim burzama roba stajao je 16 dolara. Danas je samo pitanje trenutka kad će premašiti troznamenkastu brojku od 100 dolara. Tu je granicu premašio 1980., kad je zbog Iranske revolucije stajao nešto više od 101 dolara. Barel sirove nafte samo je od početka ove godine poskupio 64 posto, a iako je najavljeno da će članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) počet-kom sljedećeg mjeseca povećati isporuku nafte za 500.000 barela, upitno je hoće li to biti dovoljno i hoće li crno zlato znatnije pojeftiniti. FED je prošli tjedan prognozirao da će američko gospodarstvo sljedeće godine rasti prema godišnjoj stopi između 1,6 i 2,6 posto, što je gotovo dvostruko manje od 3,9 posto, ostvarenih u posljednjim kvartalima. To će utjecati na daljnji pad vrijednosti dolara, smanjenje vrijednosti burzovnih indeksa i probleme na tržištima kapitala te, u konačnici, smanjenje proizvodnje i povećanje nezaposlenosti. Osim što će život postati teži Amerikancima, analitičari očekuju da će se recesija vrlo brzo proširiti na cjelokupno svjetsko gospodarstvo jer će Amerikanci smanjiti kupnju svega, od računala iz Kine do talijanskih sportskih automobila.

Mnogi se tješe da je američko gospodarstvo do sada uspijevalo biti prilično otporno na loše najave i da neke njegove grane i danas dobro posluju, posebice američki poljoprivrednici. No neizbježno je da ga očekuje smanjenje potrošnje i usporavanje gospodarskog rasta, pad cijena nekretnina te - još važnije - poslovnih investicija. Poznata je izreka da se cijeli svijet prehladi kad američko gospodarstvo kihne. Pitanje je samo hoće li taj val biti recesija ili će stvari otići toliko daleko da izazovu krizu. Za sada je izgledno da će posljedice, ali ne dramatične, osjetiti i ostala gospodarstva. Optimisti tvrde da će sve to samo biti prilika za uravnoteženje svjetskih trgovinskih tokova i za to da Amerikanci smire strasti kad je riječ o uvozu.

Smanjenje kamata i moguća inflacija

Samo je prošle godine uvoz SAD-a za 746 milijardi dolara premašio izvoz, a velika količina uvezene robe plaćena je novcem koji su Amerikanci pozajmili od stranaca. Taj bi odnos mogao postati problematičan ako se stranci koji drže američki dug uplaše zbog pojeftinjenja dolara pa se na tržištu počnu rješavati američke valute, što će je dodatno oslabiti. To već najavljuju Kina, a i zemlje proizvođači nafte poput Kuvajta i Rusije. One će zbog velike količine dolara kojima raspolažu zbog poskupljenja nafte također početi više ulagati u euro i ostale valute te tako dalje slabiti dolar. To će pak, u krug, utjecati na cjelokupnu međunarodnu ekonomiju. Posljedica svega toga mogli bi biti inflacija i poskupljenje robe uvezene u SAD, što bi za Japan, Kinu i Europu značilo mnogo težu prodaju i recesiju i u tim zemljama. Zbog toga će morati pronaći nova tržišta i tako postupno uravnotežiti tokove svjetske trgovinske razmjene, tvrde optimisti, a oni pesimističniji naglašavaju da će rezultat biti samo manja prodaja, proizvodnja i zaposlenost širom svijeta.

Prijašnji jeftini krediti u Americi rezultirali su i jeftinim hipotekarnim kreditima te ukidanjem obveznih depozita u tim slučajevima. Kako je cijena nekretnina rasla, banke su olako nudile pristupačne hipotekarne i sekundarne hipotekarne kredite za refinanciranje. Sve to poticalo je potrošnju, a u konačnici prouzročilo i nedavnu krizu tržišta sekundarnih hipotekarnih kredita i poslovne probleme u bankarskom sektoru. Zbog svega toga taj je izvor financiranja potrošnje Amerikanaca gotovo presušio, a o njegovoj važnosti najbolje govori procjena da su se u samo dvije godine, od 2004. do 2006., samo na taj način zadužili više od 800 mi-lijardi dolara. Zbog nedavne krize i silazne faze tržišta nekretnin banke su sve manje sklone davati takve kredite, tako da je taj izvor financiranja potrošnje gotovo presušio.

Mnogi smatraju da bi FED i ostale središnje banke jednostavno trebali sniziti kamatne stope i tako potaknuti daljnju potrošnju, a time i proizvodnju i zaposlenost. No središnje se banke pribojavaju sve veće inflacije, posebno danas, kad cijena nafte doseže rekordne razine i već time stvara inflatorni pritisak. Hoće li ipak popustiti, ostaje nam da vidimo, no jedno je sigurno: i SAD i zemlje blisko povezane s američkim gospodarstvom očekuje razdoblje velike neizvjesnosti.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Nokia je i dalje vodeći proizvođač mobilnih uređaja i s prodanih 110,2 milijuna u trećem tromjesečju osvojila je 38,2 posto tržišta. Unatoč tome što je cijena Nokijinih mobitela pala s prosječnih 90 na 82 eura, navode u Gartneru, vodećoj globalnoj istraživačkoj kući za informatičku tehnologiju, ta je kompanija doživjela najveći rast i pospješila operativnost. Drugo mjesto najuspješnijih proizvođača pripalo je Samsungu kojemu je uspjelo nadmašiti 'vječnog drugog' Motorolu zbog njezinih slabih ovogodišnjih rezultata.

Premda je u trećem kvartalu - kako objašnjava Carolina Milanesi, direktorica istraživanja za mobilne uređaje u Gartneru – lansirano relativno malo novih mobitela, globalna prodaja nadmašila je očekivanja. Izvrsne rezultate proizvođači mobitela mogu zahvaliti ponajprije velikoj prodaji na azijsko-pacifičkom području, Srednjem Istoku, u Istočnoj Europi i Africi. Samsung je prodao 41,8 milijun mobitela, a osobito je uspješna njihova serija Ultra Edition II zbog koje je taj proizvođač uspio osvojiti 21 posto tržišta Zapadne Europe. Drži i 14,5 posto globalnog tržišta. Prodaja Motorolinih uređaja iz kvartala u kvartal sve je slabija.

U trećem kvartalu prodala je 37,8 milijuna mobitela što joj je bilo dovoljno tek za osvajanje 13,1 posto globalnog tržišta. U odnosu na isto razdoblje lani, prodaja joj je pala 7,6 posto. Premda je kolekcija uređaja Razr2 zabilježila prodajne rezultate od 900.000 primjeraka, u Gartneru ocjenjuju kako Motoroli trebaju snažnije marke da bi se vratila na bivše mjesto na tržištu. U plusu je pak kompanija Sony Ericsson koja je u trećem tromjesečju prodala 25,4 milijuna mobitela, a osobito je popularna u Latinskoj Americi. S prodanih 20,5 milijuna mobitela, LG je peti na ljestvici najsnažnijih proizvođača mobitela koji zajedno drže četiri petine tržišta.

U svojem najnovijem izvješću, u Gartneru ističu i kako je najveći rast tržište mobitela ostvarilo u azijsko-pacifičkoj regiji gdje je u trećem tromjesečju prodano 101,8 milijun mobitela, što je 26-postotno povećanje u odnosu na isto razdoblje lani. Uvjereni su i kako će tržište mobitela rasti i u četvrtom kvartalu te da će se prodati 15 posto više mobilnih uređaja nego u trećem tromjesečju. Procjenjuju kako će se tako obistiniti prognoze kako će se ove godine u svijetu prodati oko 1,134 milijardi mobitela

www.liderpress.hr
(Zatvori)

OeP želi biti zastupljen u tim zemljama kroz ogranke za dostavu paketa i propagandnih letaka, kazao je njezin financijski direktorRudolf Jettmar novinarima u New Yorku na rubu konferencije za ulagače.Cilj je da se u snažno rascjepkanoj regiji jugoistočne Europe uspostavi mreža za dostavu tih vrsta pošiljki. Austrijska kompanija, po Jettmarovim riječima, izdvojila je za taj plan oko 150 milijuna eura. Doduše, dio te svote trebao bi se sliti u zapadnu Europu, dodao je. Austrijski je poštanski operater već prisutan u ostalim zemljama regije koja se ističe visokim stopama rasta volumena prometa. Ovoga je mjeseca prvi puta nastupila i na tržištu Srbije i Crne Gore, kroz preuzimanje srpske kompanije Express d.o.o.

Srbija je inače četvrto po veličini inozemno tržište OeP-a, nakon Slovačke gdje je prisutna od 2002. preko Slovak Parcel Servicea i In Time-a, te Hrvatske gdje je prisutna od 2003. preko Overseasa, i Mađarske, od ove godine preko Merland Expressa i Road Parcela. U Sloveniji je austrijska kompanija već pokušala uspostaviti vlastitu službu za dostavu paketa ali se prije dvije godine povukla.

Do sada je u te projekte uložila 210 milijuna eura.U planu je i uspostava mreže za dostavu rashlađenih pošiljki poput lijekova a u suradnji s njemačkim ogrankom trans-o-flexom austrijski operater želi za jednu i pol do dvije godine steći status dominantnog aktera na tržištu u toj specifičnoj vrsti poslovanja, ističe Jettmar. Dostava rashlađenih pošiljki važna je tržišna niša, odgovarajući propisi sve su stroži a i demografski trend potiče na kreiranje maštovitih poslovnih planova, zaključuje čelnik austrijske kompanije.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Belgijski KBC, njemački Allianz i švicarski Baloise neke su od tvrtki koje su zbog političke nestabilnosti odustale od kupnje osiguravateljske tvrtke DDOR Novi Sad, što se odrazilo i na burzu.

Prvi politički događaj koji je utjecao na Beogradsku burzu bilo je postavljanje potpredsjednika Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića na čelo Skupštine Srbije, a danas su tu pitanja Kosova, makroekonomije, tečaja i inflacije...

Od sredine godine do danas indeksi na spomenutoj burzi uglavnom su padali, a najlikvidnije dionice pale su u prosjeku 40 posto.

Iako bi parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije Europskoj uniji moglo pozitivno utjecati na cijene, ostaje pitanje kad će sporazum biti potpisan, a po mišljenju Siniše Krnete s Beogradske burze, od političke odluke ipak su važniji ekonomski signali.

www.business.hr
(Zatvori)