Zavod za religijska djela upravlja računima vjerskih redova i katoličkih udruga, a kako koristi ekstrateritorijalnost papinske države, ne mora poštovati financijske norme za talijanske ustanove.

Prema pisanju La Repubblice, deset talijanskih banaka, među kojima su Intesa San Paolo (vlasnik Privredne banke Zagreb) i UniCredit (vlasnik Zagrebačke banke), također su pod budnim okom tužitelja.

Pravosuđe je otkrilo da Vatikanska banka upravlja računima talijanskih ustanova bez naziva, identificiranih jedino oznakom IOR.

- Hipoteza istražitelja jest da subjekti koji imaju svoje fiskalno boravište u Italiji koriste IOR kao paravan za skrivanje različitih prekršaja, poput prevare ili utaje poreza, ističe se u dnevniku.

IOR se pojavio na svjetskim naslovnicama 1981. godine nakon propasti Banco Ambrosiane, kojoj je bio glavni dioničar. Banco Ambrosiana sumnjičila se za pranje mafijaškog novca, a na njezinim računima otkriven je manjak od 3,5 milijardi dolara. Vatikanska banka negirala je pravnu odgovornost za propast Ambrosiane.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Najveći europski niskotarifni avioprijevoznik izvijestio je da je u godini dana do 31. ožujka zabilježio rast broja putnika za 14 posto na 58,6 milijuna. Prihodi su mu pak porasli samo dva posto na tri milijarde eura.

U prethodnoj poslovnoj godini Ryanair je zabilježio gubitak od 169,2 milijuna eura zbog otpisa 222,5 milijuna eura na 30-postotnom udjelu u Aer Lingusu, bivšoj nacionalnoj aviokompaniji privatiziranoj 2006. Zbog nastavljenog pada vrijednosti dionice Aer Lingusa Ryanair je zabilježio dodatni trošak u visini 13,5 milijuna eura vezano uz udio u toj tvrtki.

Operativna dobit isključivši izvanredne stavke iznosila je 402 milijuna eura, u usporedbi sa 144,2 milijuna eura operativne dobiti u godini koja je prethodila, izvijestio je nadalje Ryanair.

Izdaci za gorivo umanjeni su s 1,26 milijardi eura na 894 milijuna eura.

U tekućoj godini Ryanair očekuje rast putničkog prometa za 11 posto, te dobiti za 10-15 posto, unatoč očekivanom rastu troška goriva za 300 milijuna eura.

Dionice Ryanaira ojačale su u jutarnjoj trgovini 5,3 posto na 3,46 eura i tvrtka je najavila isplatu dividende u visini 0,34 eura po dionici.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Isplata je učinjena prema odluci Glavne skupštine održane 26. svibnja, umanjeno za pripadajući porez, sukladno Zakonu o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.

Pravo na isplatu dividende stječu svi dioničari društva čije su se dionice nalazile na njihovom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu na dan održavanja Skupštine, a isplaćeni iznos je prvi dio dividende, od ukupno određenih 60 kuna po dionici.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

- Iza nas je turbulentno razdoblje, a u svim događanjima imali smo podršku Nadzornog odbora. Vjerujem da će tim iza kojeg stojim i dalje biti uspješan, a naš je cilj da budemo još bolji i efikasniji, kazao je Vitković novinarima nakon što mu je Nadzorni odbor dao još jedan petogodišnji mandat na mjestu predsjednika Podravkine uprave.

Vitković je predstavio i ostale članove Uprave koje je danas imenovao Nadzorni odbor - Lidija Kljajić bit će zadužena za financije, Marin Pucar za tržište, Krunoslav Bešvir za marketing i razvoj, a novi član Uprave, Miroslav Repić za proizvodnju i nabavu. Vitković je najavio da se za sljedeću sjednicu Nadzornog odbora priprema procjena rezultata te strateško planiranje za 2011. godinu.

Otkrio je i kako su Podravkini rezultati iz operativnih poslovanja za prva četiri mjeseca ove godine najbolji u posljednjih deset godina, no nije pritom iznosio nikakve detalje.

Odluka Nadzornog odbora Podravke (ZSE:PODR-R-A) o imenovanju Uprave nije bila jednoglasna, no, predsjednik Nadzornog odbora Ljubo Jurčić ističe kako je svi članovi, u interesu dioničara, moraju poštivati.

Iz Podravke su još ranije izvijestili o imenovanju nove Uprave te u tom priopćenju također naveli kako je Branku Vuljaku prestao mandat kao zamjeniku člana Uprave te da on nastavlja, odnosno da se ponovno aktivira njegov mandat kao člana Nadzornog odbora Podravke.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Raiffeisen OMF ostvario je najveći posao tjedna kupnjom 147.829 dionica HT-a (ZSE:HT-R-A) čime je skočio s četvrtog na treće mjesto najvećih vlasnika s 3,55 posto udjela. Isti je fond kupio i 988 dionica Ericssona Nikole Tesle (ZSE:ERNT-R-A) čime je učvrstio poziciju drugog najvećeg vlasnika te 585 dionica Atlantic Grupe (ZSE:ATGR-R-A) gdje je također ostao drugi najveći vlasnik. Dionice Atlantica kupovao je i Raffeisen DMF koji je kupio 309 dionica te ostao šesti najveći vlasnik.

AZ OMF kupio je 685 dionica Ine (ZSE:INA-R-A) čime je ostao treći najveći vlasnik te 37 dionica Janafa (ZSE:JNAF-R-A) gdje je ostao šesti najveći vlasnik s 0,71 posto dionica. Najvažnija transakcija trjedna ovog fonda ipak je bila prodaja 56.552 dionice HT-a nakon čega je ostao sedmi najveći vlasnik s 0,71 posto udjela.

PBZ Croatia osiguranje kupio je 9.180 dionica Petrokemije (ZSE:PTKM-R-A) čime je učvrstio četvrtu poziciju u TOP 10 s 4,70 posto udjela. Kupio je i 1.700 dionica Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A) gdje je ostao drugi najveći vlasnik te 800 dionica Erste banke (ZSE:RIBA-R-A) gdje je ostao drugi najveći vlasnik s 0,34 posto udjela.

Među investicijskim fondovima HPB Titan prodao je 400 dionica Končar D&ST-a (ZSE:KODT-R-A) čime je napustio TOP 10 ljestvicu najvećih vlasnika.

Od malih investitora opet je zapažen bio Nenad Bakić koji je kupio 1.872 dionice AD Plastika (ZSE:ADPL-R-A) čime je učvrstio poziciju petog najvećeg vlasnika te 7.000 dionica Dom Holdinga (ZSE:KORF-R-A) gdje je ostao deveti najveći vlasnik. Bakić je prodao udjel od 38,370 dionica Petrokemije (ZSE:PTKM-R-A) gdje je napustio TOP 10 dioničara.

Dionice HT-a prodavali su skrbnički račun PBZ-a (ZSE:PBZ-R-A) i to 17.800 komada te Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A) koji je otpustio 11.997 dionica.

Dionice Petrokemije kupovao je skrbnički račun Zagrebačke banke i to 15.00 komada čim eje ostao sedmi najveći vlasnik s 2,34 posto udjela.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U izvještaju se navodi kako će prodaja nakita u dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta nastaviti uzlazni trend unatoč visokoj cijeni žute kovine na lokalnome tržištu.

U prvom tromjesečju 2010. godine indijsko je tržište apsorbiralo gotovo 700 posto više zlatnoga nakita nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno, 193 i pol tone. U Kini je potražnja porasla za 11 posto, na 105 tona i 200 kilograma.

Povećana potražnja za zlatom i zlatnim nakitom unatoč visokim cijenama zlata pokazuje kako su se kupci Indiji i Kini naviknuli na nove cjenovne razine. Svjetsko vijeće za zlato u svom izvještaju također ističe kako će značajan čimbenik stabilnome rastu potražnje za zlatom u ovoj godini biti i ekonomska nestabilnost u razvijenim zemljama, uključivši tu i rizik od bankrota nekih država, te mogućnost novoga oštrog pada gospodarske aktivnosti.

"Zabrinutost zbog mogućega širenja nelikvidnosti prouzročene nesaniranim grčkim javnim dugom dovela je do pojačane potražnje za zlatom u Europi, i to osobito potražnje za zlatnim kovanicama, polugama, te udjelima u fondovima koji investiraju u fizičko zlato (exchange traded funds, ETF).", navodi se u izvještaju.

"Trenutno je investicijska potražnja za zlatom u Europi iznimno snažna, i to osobito kod njemačkih i švicarskih ulagača. Ta se činjenica ponajprije može pripisati zabrinutosti prouzročene sve većim javnim dugom u Eurozoni, te mogućeg inflatornog pritiska na euro zbog najave Europske središnje banke da će u monetarni sustav ubaciti dodatnih tisuću milijardi eura kako bi otkupila državne euroobveznice, i time pokušala lokalizirati grčku financijsku krizu.", zaključuje Aram Shishmanian, generalni direktor Svjetskoga vijeća za zlato u izvještaju.

Premda je ukupna potražnja za zlatom u prvom tromjesečju 2010. u odnosu na isto razdoblje prošle godine ponešto opala, to ne bi trebalo zbuniti analitičare, budući da je početak prošle godine bio obilježen neuobičajeno agresivnom kupnjom zlata od strane fondova koji investiraju u fizičko zlato. Moćan oporavak tržišta zlatnim nakitom, u kombinaciji s investicijskom potražnjom, nagovješćuje nastavak pozitivnog trenda na svjetskome tržištu zlata u 2010. godini.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naime, proteklog tjedna održan je sastanak alternativnih operatera te predstavnika najjačeg – Hrvatskog telekoma – s regulatorom i predstavnicima mjerodavnog ministarstva. Spor koji su pokušali riješiti jest onaj oko uporabe optičke infrastrukture. Hrvatski telekom želi u optiku, ali pod svojim uvjetima, dok "alternativci" tvrde da će, ne bude li tržište na pravi način regulirano, u Hrvatskoj ponovno postojati samo monopolist u obliku HT-a (ZSE:HT-R-A). Ono što je uspjeh sastanka jest da su napokon svi bili za stolom, a dogovoreno je da će se tek dogovoriti.

– Iako se često ne slažem s odlukama HAKOM-a, odluka o ograničenju uporabe nove optičke infrastrukture do korisnika koju je HAKOM propisao HT-u i koja je još na snazi prema mojem je mišljenju potpuno ispravna i jedna od najvažnijih odluka Agencije u posljednje vrijeme. Naime, ako bi se HT-u kao financijski uvjerljivo najmoćnijem telekom operateru dopustilo da korisnike s bakrenih žica prebaci na optičku mrežu bez mogućnosti da se novom infrastrukturom koriste i drugi, alternativni operateri, u vrlo kratkom roku HT bi bio toliko tehnološki ispred ostalih operatera da ga oni ne bi mogli sustići. To bi, prema mojem mišljenju, posljedično dovelo do propasti alternativnih operatera i poništenja svega dobroga što je liberalizacija donijela ili što tek treba donijeti. Nakon toga HT bi ponovno bio jedini gospodar tržišta i praktično, makar ne i formalno, opet bi postao monopolist – smatra Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije.

HAKOM mora ustrajati na ispravnom putu regulacije tržišta tako da propiše poštena pravila koja bi svim operaterima omogućila tržišno natjecanje i nastavak liberalizacije te ne smije podleći pritiscima koji sada već dolaze sa svih strana.

– Isto tako, mislim da cjelokupna stručna javnost treba snažno podržati HAKOM-ovu odluku o tome da HT-u ograniči uporabu optičke infrastrukture dok se ne donesu održivi propisi koji bi svima omogućili korištenje novim tehnologijama. To je jedini put koji osigurava uvjete za daljnju liberalizaciju tržišta, dakle razvoj novih tehnologija i smanjenje cijena usluga – mišljenja je Đ. Lubura.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ljubo Jurčić, šef NO-a, jučer je potvrdio kako "izbornu" sjednicu toga tijela neće sazvati ni za danas niti za sutra, pa teoretski ostaju još samo subota, nedjelja i ponedjeljak. To i dalje objašnjava tvrdnjom kako se sučeljeni suvlasnici Podravke (ZSE:PODR-R-A) - država i mali dioničari s jedne te institucionalni investitori s druge - još nisu dogovorili o "raspodjeli kolača".

Međutim, sada više nije samo nedopustiva činjenica da će Podravku upravu ponovno postaviti politički centri moći, sada je i sablažnjiv način na koji se to misli učiniti.

Na osnovi čega će članovi Nadzornog odbora odlučivati o šefu i članovima uprave? Kada se bira portir u Podravki, razgovara se s kandidatima i odabere najbolji. Kada se bira uprava - toga nema.

I vrapci na granama znaju da se o Podravkinoj upravi odlučuje u kabinetu premijerke Jadranke Kosor. Ona, očito, nije uspjela pomiriti zahtjev mirovinskih fondova da im pripadne utjecaj adekvatan njihovom vlasničkom udjelu i ultimatum šefa HSS-a Josipa Friščića da na čelu tvrtke ostane sadašnja garnitura.

Jedini službeni kandidat zasad je aktualni šef uprave Miroslav Vitković, koga podržava većina "domaćih" članova NO-a - šefica koprivničkog HSS-a Karmen Antolić, HDZ-ovac Nikola Gregur i HSLS-ovac Dražen Sačer.

Protiv njega su Polančecova prijateljica, predstavnica radnika u NO-u Ksenija Horvat i predstavnik investitora Dubravko Štimac, dok nedavni javni sukob između Vitkovića i Jurčića sugerira da potonji za njega ne bi dignuo ruku.

Krnji osmeročlani NO još čine drugi (uz Jurčića) predstavnik države Miljenko Javorović, koji se jučer nije izjašnjavao o svojim preferencijama, te Darko Tipurić, koji se u zadnje vrijeme uopće ne pojavljuje na sjednicama NO-a.

Vjerojatnost da se do ponedjeljka postigne konsenzus o novoj upravi sada se mjeri u promilima.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)