To je drugi najveći mjesečni pad ove godine, a jedini viši zabilježen je u siječnju kada je imovina fondova smanjena za 4,1 milijardu kuna. Pad imovine razumljiv je s obzirom na kretanja na svjetskim tržištima kapitala koja su u rujnu zabilježila znatan pad s obzirom na širenje kreditne krize. Takav se trend sa svjetskih tržišta prelio i na domaća, a padu imovine fondova kumovala su i povlačenja sredstva investitora zbog straha od kraha bankovnih sustava. Najveći mjesečni pad zabilježio je ZB aktiv fond ZB Investa kojem je imovina snižena za čak 391,7 milijuna kuna.

ZB aktiv je fond koji je krajem lipnja većinu imovine imao investiranu u dionice hrvatskih i srpskih izdavača. Nakon ZB aktiva vrh liste najvećih gubitnika prošlog mjeseca popunjavaju još dva fonda ZB Investa, ZB plus i ZB global, koji su zabilježili smanjenje imovine od, redom, 313,8 i 287,8 milijuna kuna.

ZB global je mješoviti fond koji je također znatniji dio imovine imao uložen u dionice hrvatskih, srpskih, ali i njemačkih izdavača, dok je ZB plus novčani fond koji cjelokupnu imovinu ulaže na hrvatskom tržištu, i to uglavnom u instrumente tržišta novca. Kako je ZB Invest najveće domaće društvo za upravljanje investicijskim fondovima, krajem rujna držalo je 36,3 posto ukupne imovine u domaćim otvorenim fondovima, ne iznenađuje da su fondovi tog društva predvodili društvo gubitnika. Među rijetkim fondovima koji su prošlog mjeseca zabilježili rast imovine pod upravljanjem nalaze se uglavnom novčani fondovi. Najviši rast, od 47,7 milijuna kuna, zabilježio je ST Cash fond ST Investa, a slijedili su ga HPB novčani fond te HI-cash fond Hypo Alpe-Adria Investa.



www.poslovni.hr
(Zatvori)

Svjetskim tržištima prošlog tjedna vladao je strah i neizvesnost nakon što je Predstavnički dom Kongresa odbio plan vlade za sanaciju posrnulog američkog financijskog sustava vrijedan 700 milijardi dolara. Slična situacija preslikala se i na domaću burzu, pa je i većina dioničkih i mješovitih fondova tijekom tjedna bilježila negativne trendove. Najveći tjedni pad zabilježio je PBZ-I-Stock čija je vrijednost udjela pala za gotovo 12 posto. Slijedili su ga eurski RBA Emerging Markets s gubitkom od 9,21 posto te dva manja fonda – MP Global.hr  (-8,76%) i Prospectus World Wide (-7,53%). Tek  nekoliko fondova uspjelo je zadržati razinu vrijednosti s kraja prethodnog tjedna.

Kod mješovitih fondova gubici su bili nešto manji, ali većina ih zabilježila negativne pomake u rasponu do tri posto. Pozitivne su iznimke Agram Trust (+0,69%) i Interinvest balanced (+0,11%), ali riječ o dva od tri po imovini najmanja mješovita investicijska fonda, s imovinom manjom od 20 milijuna kuna. Negativno je odskočio HPB Dynamic s gubitkom od 14,77 posto.

U plusu su završili gotovo svi obveznički i svi novčani fondovi. Među obvezničkima najuspješniji je bio ST Bond s porastom vrijednosti udjela od 1,44 posto, dok su ostali dobitnici zabilježili rast manji od jedan posto. Capital One i ICF Fixed Income ostali su, praktično, na istoj razini. Među novčanim fondovima u proteklom tjednu najveći rast zabilježio je PBZ Euronovčani (+0,13%).

 

Fond*	vrijednost udjela 25.09.2008.	vrijednost udjela 2.10.2008.
Novčani
Erste Money	123,24 HRK	123,36 HRK
PBZ Novčani	116,30 HRK	116,41 HRK
ZB Plus	143,28 HRK	143,41 HRK
Mješoviti
PBZ Global	126,68 HRK	123,24 HRK
Raiffeisen Balanced	193,48 EUR	188,75 EUR
ZB Global	148,67 EUR	146,53 EUR
Obveznički
Erste Bond	120,12 EUR	120,49 EUR
ICF Fixed income	129,89 EUR	129,87 EUR
PBZ Bond	116,47 EUR	116,85 EUR
Dionički
PBZ Equity	128,87 HRK	124,91 HRK
Raiffeisen Central Europe	114,42 EUR	107,60 EUR
ZB Aktiv	129,37 HRK	124,56 HRK

www.bankamagazine.hr


(Zatvori)

U obrazloženju odluke se navodi da je Hanfa provela postupak redovnog nadzora nad ST Kapitalom temeljem Odluke Agencije o pokretanju postupka nadzora u kojem je utvrdila da ST Kapital nije postupao u skladu s odredbama ZTVP-a, odnosno sa sredstvima nalogodavaca je postupao protivno odredbama članka 64. stavka 2. te nije vodio knjigu naloga sukladno odredbama članka 63. stavka 2. ZTVP-a. Također se ističe kako je Hanfa utvrdila da je navedeno društvo u razdoblju od 5. veljače do 7. ožujka 2008. godine, koristilo novčana sredstva nalogodavaca bez njihovih naloga.

Naime, ST Kapital je u razdoblju od 31. siječnja do 11. veljače ove godine, izvršavajući više naloga klijenta-nalogodavca Elektroprometa za kupnju dionica izdavatelja Riz-odašiljača, oznake RIZO-R-A, došao u obvezu prema Središnjoj depozitarnoj agenciji u ukupnom iznosu od 872.878,35 kuna, koliko je iznosila novčana obveza klijenta prema ST Kapitalu. Budući da navedeni klijent nije podmirivao svoje obveze na datume namire, ST Kapital je za podmirenje svojih obveza prema Središnjoj depozitarnoj agenciji koristio novčana sredstva drugih nalogodavaca. Nadalje, u obrazloženju stoji da je navedeni klijent na dan 11. veljače djelomično podmirio svoju obvezu prema ST Kapitalu u iznosu od 697.036,85 kuna.

No, subjekt nadzora od istog klijenta i dalje zaprima i izvršava naloge za kupnju dionica RIZO-R-A sve do 20. veljače, čime isti povećava svoju novčanu obvezu za iznos od 230.784,25 kuna, te svoje ukupno dugovanje u iznosu od 406.626,00 kuna klijent ne podmiruje sve do 7.ožujka, do kada ST Kapital koristi sredstva s računa drugih nalogodavaca. Slijedom navedenog, radi podmirenja obveza jednog klijenta, ST kapital je koristio novčana sredstva drugih klijenata bez njihovog naloga, čime je postupio protivno odredbi članka 64. stavak 2. ZTVP-a.

Hanfa u obrazloženju odluke također navodi kako je uvidom u knjigu naloga za razdoblje od 1. listopada 2007. godine do 12.ožujka 2008. godine, utvrđeno da ST Kapital nije upisivao u knjigu naloga svaki nalog kronološkim redoslijedom prihvaćanja i označio ga pripadajućim rednim brojem, tako da je velik broj naloga izvršen prije nego što su isti zaprimljeni i upisani u knjigu naloga. Primjerice, 12. studenog 2007. godine u 16:15 sati pod rednim brojem 00917 u knjigu naloga je zaprimljen nalog za kupnju 20 dionica izdavatelja Hidroelektre niskogradnje po jediničnoj cijeni od 1.920 kuna. Uvidom u listu transakcija sa Zagrebačke burze istoga dana, uočeno je da je transakcija izvršena isti dan, ali u 15:09:51 sati, dakle prije nego je nalog zaprimljen i upisan u knjigu naloga.

Nadalje, u obrazloženju se navodi da je Hanfa 15. srpnja 2008. godine sastavila Zapisnik o provedenom postupku nadzora, na koji se ST Kapital pismeno očitovao 21. srpnja 2008. godine. Zaprimljeno očitovanje nije sadržavalo nove činjenice odnosno argumentaciju dotada utvrđenih činjenica koje bi ukazivale na drugačije okolnosti značajne za rješenje. Agencija je našla potrebnim upotpuniti činjenično stanje utvrđeno Zapisnikom o provedenom postupku nadzora, te je 9. rujna od subjekta nadzora zatražila dodatnu dokumentaciju u dijelu koje se odnosi na podmirenje novčanih obveza prema Središnjoj depozitarnoj agenciji. ST Kapital je 10. rujna Agenciji dostavio traženu dokumentaciju i svoje pisano očitovanje u kojem opisuje na koji način i u kojem razdoblju je koristio novčana sredstva s računa drugih nalogodavaca.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Tržišta kapitala tresu se u svijetu i u nas, nitko ne zna kakvi su zapravo razmjeri krize pa je u ovom trenutku najbolje rješenje uzeti golemu gotovinu koja se nudi. Za svojih 700.000 dionica fond će inkasirati 1,96 milijardi kuna. Uz još nešto gotovine taj fond će do 17. listopada, kada je zadnji rok za isplatu dionica, imati više od dvije milijarde kuna u svom portfelju.

U Hrvatskoj ne postoji tvrtka, osim vjerojatno HT-a, koja ima takvu likvidnost kao Fond branitelja. Situacija je za Upravni odbor i Josipa Glavaša, koji profesionalno vodi fond, vrlo ugodna - investicijski su jači od svih nekada moćnih, a sada očerupanih fondova zajedno, cijene dionica nikada nisu bile niže, a nekim čudom uspjeli su uvjeriti branitelje da ne rasprodaju svoje udjele kada su nakon tri godine zabrane konačno došli u priliku učiniti to. Do sada je samo oko 20 posto branitelja unovčilo udjele, a ovih dana zovu, kažu u fondu, i ne raspituju se0 prodaji, nego o tom u što će fond dalje ulagati. Možda će od Fonda branitelja nešto naučiti i menadžeri ostalih fondova.

U krizi i panici oni nisu ni pojedinačno ni zajedno stišavali svoje ulagače, nudili im bolje perspektive. Niti su ulagači znah njih, niti oni ulagače. Cijela se komunikacija odvijala preko šaltera banaka, dijelom se i zato dogodio debakl fondova, veći nego što je vjerojatno trebao biti. Braniteljski predstavnici i Erste Invest uložili su maksimum truda da uživo na brojnim tribinama i sastancima uvjere branitelje da pričekaju bolje dane. Da nije bilo uspjeha na tom planu, braniteljski fond dodatno bi potopio burzu, a vjerojatno bi se 12. listopada raspravljalo o njegovoj zakonskoj likvidaciji.

Naime, prema zakonu o tom fondu, ako šest mjeseci nakon početka prodaje udjela, što je bilo početkom travnja, vrijednost imovine padne ispod 50 posto, fond se likvidira, a udjeličari namiruju onim što je preostalo. Zasad nema te bojazni, a uz dobro upravljanje pred fondom su velike mogućnosti zarada.

Josip Glavaš kaže da će privremeno ulagati u vrijednosnice s minimumom rizika, državne obveznice i depozite. - Pričekat ćemo i vidjeti u kojem smjeru će krenuti svjetsko financijsko tržište, a kada se situacija stabilizira, počet ćemo investirati i u dionice, možda ponovo Inine, pa i MOL-ove, ako ocijenimo da bi to moglo biti profitabilno ulaganje, kaže Glavaš. No, ipak uspjeh fonda ovisit će o tome koliko će branitelji povući novca. Zato se ovih dana priča i o tome da bi Fond trebalo pretvoriti u zatvoreni, tj. podijeliti dionice u vrijednosti udjela. Na taj način ne bi se izvlačio novac iz fonda, moglo bi se dugoročnije investirati, a branitelji bi mogli prodavati dionice na burzi. Ideja nije loša, ali strah od novoga pada burze i torbara još je svjež i bolan.



www.limun.hr
(Zatvori)

Među dioničkim investicijskim fondovima dobitnici su bili u većini, a dobici su se kretali u rasponu od 0,12 posto Prospectus Worldwidea do 2,6 posto A1 fonda. S druge su se pak strane gubici kretali u rasponu od 0,04 posto ZB trenda do 1,41 posto AC Rusija i PBZ I-Stock fondova, dok je vrijednost HPB Dioničkog i MP-Global HR fonda ostala praktički nepromijenjena.

I kod mješovitih investicijskih fondova velika većina ih je bilježila dobitke, a oni su se kretali u rasponu od 0,07 posto ST Balanceda do 1,59 posto OTP uravnoteženi fonda. S druge su pak strane jedni gubitnik, s gubitkom od 0,09 posto, bio ST Aggresive fond, dok je vrijednost HPB Dynamic fonda ostala praktički nepromijenjena.

Kod obvezničkih fondova gotovo svi su bilježili dobitke koji su se kretali u rasponu od 0,01 posto Raiffeisen Bondsa do 0,51 posto FIMA Bond fonda, dok je tek vrijednost Select Eurobond fonda ostala praktički nepromijenjena.

Među novčanim investicijskim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako je najviše, 0,03 posto, porasla vrijednost ST Cash, dok su se ostali dobici kretali u rasponu od 0,01 do 0,02 posto.

www.business.hr

(Zatvori)

Prosječni prinos je znatno viši od inflacije, a na duge staze može se očekivati prinos 2- 3 postotna poena iznad inflacije.

Novoselec kaže: “Za članove je najvažniji podatak da stotinu kuna uloženih u mirovinske fondove na početku rada danas vrijedi oko 141 kunu”. Podsjeća, prosječni godišnji prinos je oko šest posto što je znatno više od inflacije u proteklih šest i pol godina. “Uvijek smo naglašavali da su mirovinski fondovi dugoročni projekt te da se u dugom razdoblju mogu očekivati prinosi dva do tri postotna poena iznad inflacije. Sve što se do sada događalo, uključivši i nepovoljne događaje na tržištu kapitala, potvrđuje da smo bili u pravu. Javnost prihvaća da smo dugoročni investitori i stoga je nelogično da se stvara zabrinutost zbog rezultata postignutih u nekoliko mjeseci”, ističe Novoselec.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Pred novinare je nakon sastanka Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja u 15:30 izašla potpredsjednica Vlade i predsjednica Upravnog odbora Jadranka Kosor te potvrdila raniju Glavaševu najavu.

"Fond branitelja odlučio je prodati sve svoje dionice Ine Molu. Odlučili smo to na temelju projekcija kretanja cijena dionica koje je Upravnom odboru iznio predsjednik Uprave Erste Investa i fond menadžer braniteljskog fonda Josip Glavaš", kazala je Kosor okupljenim novinarima.

lavaš je nakon sjednice Upravnog odbora na kojoj je donesena odluka o prodaji svih sedam posto dionica Ine Molu, u razgovoru za Business.hr, otkrio buduća ulaganja fonda branitelja.

"Fondu branitelja je na prvom mjestu održavanje likvidnosti i stabilnosti s obzirom na situaciju na tržištu. U sljedećem razdoblju fond će razmisliti u koja će izdanja ići, ali ulagat će se ponajprije u konzervativne papire - najvjerojatnije obveznice i depozite", kazao je Glavaš u razgovoru za Business.hr.

www.business.hr

(Zatvori)

Vratimo li se analizom u tjedan iza nas, stoji u analizi, reakcije u svim regijama nisu bile jednake, tranzicijska tržišta poput Rusije imale su jači pozitivan impuls, no likvidnost je opet bila na strani tržišta razvijenih zemlja.

Hrvatsko tržište kapitala ponovno je preslikalo oporavak sentimenta iz globalnih kretanja, dok objava podatka o usporavanju hrvatskog BDP-a nije imala većeg odraza na odluke investitora u petak na burzi. Istodobno, indeksi europskih i tranzicijskih burza prije otvaranja Amerike naveliko su bile u minusu i više od 2,5 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Zaključivanje trgovinskog dana i tjedna u Hrvatskoj, pa i Europi, teško će ikoga učiniti pametnijim. Jedino što možemo očekivati jest da će se vrlo vjerojatno odluka američke administracije vezana uz plan za spas velikih banaka kroz otkup njihove problematične imovine, pozitivna ili negativna, odraziti svugdje u svijetu, očekuju u PBZ-u.

I što činiti u takvim trenucima? Provjeriti gdje su ulozi fondova u kojima se nalaze udjeli! Ako je riječ o ulaganjima u Hrvatsku, provjeriti zdravlje hrvatskih kompanija i ako utvrdimo da nema kod njih sumnjive imovine, možemo mirno spavati, potencijalno razmisliti ima li smisla kupiti po tako niskim cijenama ili samo okrenuti drugu stranicu i nastaviti mirno spavati jer to su dugoročna ulaganja, a s obzirom na konstantno ulaganje, kada sve ovo prođe, saldo će ponovno biti pozitivan. Ako je posrijedi ulaganje u inozemstvu, postupak je isti kao i u Hrvatskoj, zaključuje se u analizi.

www.business.hr

(Zatvori)