Pivovarna Laško (LJSE:PILR) nema baš puno izbora jer dionice mora kupiti kako bi pokrila dugove, a slovenskoj javnosti, koja je neprijateljski raspoložena prema ideji da se Ivica Todorić domogne dionica Mercatora, ne ide na ruku što za kupnju Mercatora (LJSE:MELR) nije zainteresiran nitko od velikih europskih trgovačkih lanaca poput Tesca, Carrefoura ili Delhaizea, o čemu je SEEbiz pisao prošloga tjedna.

Stoga će Pivovarna Laško sada ići na podizanje cijene, a Agrokor je toliko zainteresiran za Mercator da je nekoliko puta povećavao ponudu. Posljednja je ponuđena Agrokorova cijena 221 euro (prema najavama Ivicie Todorića), što bi Pivovarni Laško donijelo oko 200 milijuna potrebnih svježih eura.

Finance su izvijestile da bi se u četvrtak predstavnici Nadzornog odbora Pivovarne Laško trebali sastati s Tomažem Lovšeom, koji slovi za Agrokorova lobista u Sloveniji. Nadzornici navodno žele postići povećanje cijene na 230 eura po dionici. Lovše nije želio komentirati bilo kakav sastanak, naglasivši da nema nikakve ovlasti pregovarati u Agrokorovo ime i da nema nikakve obećane nagrade u slučaju prodaje, kao što pretpostavljaju slovenski mediji.

(Zatvori)

(Zatvori)

Samo u veljači statistika je nešto pozitivnija s 4,7 posto više turističkih dolazaka i 0,6 posto više noćenja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

U prva dva mjeseca ove godine zabilježena je 240,1 tisuća turističkih dolazaka i gotovo 570 tisuća noćenja, od čega se više od polovice dolazaka i noćenja odnosi na ovogodišnju veljaču u kojoj je turista bilo 131,7 tisuća, a noćenja 294,7 tisuća.

Stranih je turista u prva dva mjeseca došlo gotovo 114 tisuća ili 9,7 posto više nego u istom razdoblju lani, a porast od 1 posto stranci su ostvarili s 269,1 tisućom noćenja.

Nešto veći porast od 4,1 posto strani su turisti ostvarili u veljači s 144 tisuće noćenja, a došlo ih je 64,3 tisuće ili 9,3 posto više nego u lanjskoj veljači.

Domaći turisti su s 126,3 tisuće dolazaka i 301 tisućom noćenja u dva mjeseca ove godine nastavili bilježiti pad u hrvatskom turizmu, i to od 2,2 i 9,8 posto, iako su u veljači ove godine prvi put unazad dvije godine zabilježili blagi porast dolazaka.

Taj je porast od 0,7 posto u odnosu na veljaču prošle godine zabilježen s 67,3 tisuće dolazaka domaćih turista, ali je noćenja bilo 2,5 posto manje ili 150,6 tisuća.

 

www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

U petak 15. travnja istječe važnost obvezujućih ponuda koju su predali Agrokor, te fondovi MidEuropa Partners i Warburg Pincus, a do kraja mjeseca i bankovne garancije koje su priložili uz svoje ponude, no uprava PL-a i dalje "važe" ponude, te razmišlja kada, kako i kome prodati četvrtinu dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, navodi danas ljubljansko Delo.

U ovom trenutku, navodi list koji je i sam u 100-postotnom vlasništvu Pivovarne Laško (LJSE:PILR), postoje dvije opcije: prihvaćanje jedne od triju prispjelih ponuda ili zaustavljanje cijelog postupka i ponovni međunarodni natječaj na kojemu bi se uz dionice Mercatora (LJSE:MELR) kojima raspolaže PL u paketu ponudile i dionice u vlasništvu 15-ak banaka kojima PL duguje 450 milijuna eura. Potonje rješenje predložila je nedavno uprava Mercatora koja je nesklona mogućnosti da u njegovu vlasničku strukturu uđe regionalni konkurent Agrokor makar je on prema pisanju slovenskih medija dao najbolju ponudu od 206 eura za dionicu.

List navodi da je direktor PL-a Dušan Zorko spreman pristati na ideju Mercatora da se zajedno s bankama dionice Mercatora prodaju u većinskom paketu kako bi se postigla bolja cijena, ali samo ako banke produže reprogram dugova Pivovarne Laško koji inače istječe sredinom ove godine.

Ljubljanski list Dnevnik tvrdi da je Agrokor u pismu nekim bankama-suvlasnicama Mercatora ponudio da će njihove dionice otkupiti po 206 eura, po istoj cijeni koju je ponudio Pivovarni Laško, čime želi spriječiti otkazivanje sadašnjeg postupka prodaje dionica koje nudi PL, te da to dokazuje teze kako je krajnji cilj Agrokora "neprijateljsko" preuzimanje većinskog udjela u najvećem slovenskom trgovačkom lancu.

 

www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

U prospektu se, kao cilj preuzimanja, Crnagoraputa navodi preuzimanje 100 odsto akcija, prevazilaženje teških ekonomskih okvira, poboljšanje rezultata u sektoru održavanja i gradnje, kao i veća ekonomičnost i produktivnost.

Za period od naredne do 2014. godine najavljeno je pozicioniranje Crnagoraputa kao potencijalnog partnera pri izgradnji autoputa kroz Crnu Goru i pozicioniranje kompanije kao vodeće u niskogradnji, proširenje kapaciteta za eksploataciju i preradu sirovina, poboljšanje standarda kvaliteta i obezbjeđivanje ugovora na tržištu održavanja puteva i gradnje.

Ponuda je otvorena 30 dana i ukoliko Štrabag u tom periodu ne stekne više od 75 odsto kapitala Crnagoraputa, vlasnici akcija koji se nijesu javili na javnu ponudu imaju pravo da u narednih 15 dana ponude na prodaju svoje udjele. Štrabag je obavezan da te akcije otkupi po istim uslovima po kojima je obavio preuzimanje.

Akcionari zainteresovani da prodaju akcije treba da dostave pismenu izjavu o prihvatanju ponude i nalog za prenos dionica Centralnoj depozitarnoj agenciji.

Rezultati javne ponude biće objavljeni najkasnije tri dana od prijema rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o okončanju postupka. U istom neriodu će na račun prodavca CDA obaviti isplatu akcija.

Štrabag je 2007. kupio 30,92 odsto akcija Crnagoraputa od vlade, s pravom dokapitalizacije do većinskog paketa.

Ove godine se ruski tajkun Oleg Deripaska, koji upravlja Kombinatom aluminijuma Podgorica KAP i Rudnikom boksita iz Nikšića, vratio u Štrabag sa udjelom od 25 odsto, koji je prodao no izbijanju globalne ekonomske krize, krajem 2008. Štrabag je 2009. imao promet od 13 milijardi eura, a ima kćerke firme u zemljama zapadne, istočne i jugoistočne Evrope, na arabijskom poluostrvu, u Kanadi, Čileu, Kini i Indiji.

 

www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

Zajedno sa kćerinskom Factor bankom NLB je prodao 100-postotni udio banke u Bugarskoj društvu TBIF Financial Services BV.

U ljubljanskoj banci nisu željeli otkriti prodajnu cijenu spomenutog udjela i razloge za prodaju istog, dodavši kako će ti podaci možda biti dostupni u idućih nekoliko dana, no ni to ne mogu zajamčiti. Podsjetimo, dioničari NLB-a u prvom su krugu dokapitalizacije banke uplatili 89,16 milijuna eura novih dionica, dok je država u drugom krugu u NLB uložila 160,6 milijuna eura.

 

www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

Opseg kreditnog portfelja, po novom bi prijedlogu menadžmenta banke, bio smanjen za milijardu eura, a predloženi bi se iznos dokapitalizacije banke gotovo prepolovio, s ranije planiranih 400 na 250 milijuna eura.

Nakon spomenutih rezanja poslovanja, u sljedećih pet godina tj. 2015., banka bi trebala izaći na burzu, predlaže Uprava NLB-a.

Naime, desetočlani Nadzorni odbor NLB-a dao je Upravi u zadatak da do srijede (13. listopada) pripremi konkretan prijedlog kako će banka sama pronaći dio izvora svježeg kapitala. Kako je poručio NO banke, vlasnici nisu spremni dati više od 250 milijuna eura za dokapitalizaciju.

U Nadzornom odboru sjede pak tri predstavnika belgijske banke KBC, najveće vlasnice NLB-a poslije države, koji najžešće lobiraju protiv dokapitalizacije NLB-a sa 400 milijuna eura i traže radikalnu prodaju ulaganja, pišu Finance.

Kako doznaju Finance, prijedlog oporavka strategije koji je izradila Uprava NLB-a pod vodstvom Boža Jašoviča, za ovu godinu planira prodaju vlasničkih udjela u dvije banke - Adria Bank i NLB Sofia, dok bi u 2012. trebala uslijediti prodaja bančine podružnice u Srbiji.

U isto vrijeme, Uprava predlaže zatvaranje podružnica LHB Frankfurt, švicarski NLB Interfinanz i NLB Factoring u Češkoj i Slovačkoj.

Nadalje, za sljedeću je godinu predviđena prodaja Banke Celje.

O novim prijedlozima dokapitalizacije, prodaji dijelova banke te povlačenju s regionalnih tržišta odlučivat će dioničari na skupštini o dokapitalizaciji zakazanoj za 25. studenoga.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U pismu poslanom tim operatorima navodi se da će, ukoliko se obavi bilo kakva transakcija otete imovine Telekoma Srbija na Kosovu, ta kompanija poduzeti sve pravne mjere pred sudovima sjedišta ponuđača, kao i pred europskim jurisdikcijama.

"Poduzet ćemo pravne mjere prema svim odgovornim autoritetima koji ne sprečavaju ovakvo ilegalno raspolaganje uzurpiranom korporativnom imovinom Telekoma Srbija, kao i prema eventualnim kupcima", navodi se u pismu.

Telekom Srbija ranije je upozorio telekom operatore, kao potencijalne kupce Pošte i Telekoma Kosova, međunarodne organizacije iz oblasti telekomunikacija i komisije pojedinih svjetskih burzi i druga tela da će se svim pravnim sredstvima boriti za zaštitu svoje imovine na Kosovu i Methohiji.

U priopćenju se podsjeća da je "Srbija članica ITU (Međunarodne telekomunikacijske unije), a ne Kosovo i Metohija", te da je, suglasno međunarodnom pravu u oblasti telekomunikacija, jedina licenca koja je vazeća, ima pravnu snagu i po kojoj je moguće raditi na telekomunikacionom prostoru Srbije, ona koju je Telekomu Srbija izdala Republička agencija za telekomunikacije (RATEL).

Inače, na taj tender su se do sada prijavile - AlbTelecom (Albanija), u većinskom vlasništvu turskih kompanija Calik Group i Turk Telecom, Hrvatski Telekom (ZSE:HT-R-A), čiji je većinski vlasnik Deutsche Telekom, Orascom (Egipat), Telekom Austria i Sabafon (Jemen).


www.seebiz.eu
(Zatvori)