Rast gospodarstva gotovo je umrtvljen u posljednjem tromjesečju prošle godine, a u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarstvo ili sporo raste ili čak bilježi pad. Usporavanje rasta obično izaziva slabljenje inflacije, no trenutno cijene u SAD-u snažno rastu.

Jučer je objavljeno kako su proizvođačke cijene u siječnju na međugodišnjoj razini porasle čak 7,4 posto, što je najveći godišnji rast još od 1981. godine. Potrošačke su cijene, pak, u proteklih godinu dana porasle 4,1 posto, što je njihov najbrži rast u posljednjih 17 godina.

 Uz to, posao se u SAD-u sve teže nalazi, a slabe i primanja stanovništva. Tako su tjedne plaće radnika zabilježile pad od 1,4 posto u odnosu na godinu dana prije.

Rast cijena i povećani troškovi, posebice zbog rekordnih cijena nafte, i pad prihoda mogli bi Amerikance navesti da se počnu suzdržavati od potrošnje. Kompanije bi, oprezne zbog rasta troškova poslovanja i pada potražnje kupaca, mogle prestati zapošljavati i zamrznuti kapitalna ulaganja.

To bi bio najgori scenarij za ulagače na Wall Streetu, poslovne ljude, političare i građane SAD-a. Spas se očekuje od središnje banke, no Fedov posao je vrlo složen.

Zadatak predsjednika Feda Bena Bernankea i njegovih suradnika je potaknuti rast gospodarstva i držati inflaciju pod kontrolom. Kako bi potaknuo rast, Fed od rujna prošle godine smanjuje ključne kamatne stope. Novi rez kamata očekuje se u ožujku. No, da bi spriječio jačanje inflacije, Fed bi trebao povećati kamatne stope.

"Fed ima pune ruke posla. Preokupiran je slabljenjem gospodarstva, no sa stražnjih mu se vrata prikrada inflacija. Ako se taj trend nastavi, Fed bi mogao povećati kamate kako inflacija ne bi izmaknula kontroli", kaže analitičar u tvrtki Bankrate.com Greg McBride.

Ekonomist u tvrtki Global Insight Brian Bethune kaže kako Fed može voditi samo jedan rat u isto vrijeme, a sada bi trebao poticati rast. "To je rat koji Fed sada treba voditi, a rat protiv inflacije treba odgoditi za neko vrijeme", kaže Bethune.

Možda stvari i nisu tako loše. Cijene dionica na Wall Streetu posljednjih dana rastu, a Fed poručuje da je spreman na smanjenje kamata, odnosno poticanje rasta, kako bi spriječio recesiju.

Može li se izbjeći stagflacija? Mnogi analitičari vjeruju da će Fedovo agresivno smanjenje kamata, zajedno s fiskalnim mjerama Bijele kuće, potaknuti rast gospodarstva u drugoj polovici godine. Do tada, analitičari upozoravaju da bi SAD mogle iskusiti umjerenu stagflaciju.

U kraćim razdobljima stagflacije sedamdesetih i početkom osamdesetih godina inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope, znatno više nego što su trenutno. A i nezaposlenost je bila veća. Primjerice, 1975. godine stopa nezaposlenosti skočila je na 8,5 posto, što je onda bila najviša stopa još od četrdesetih godina. Prošle je godine, pak, stopa nezaposlenosti iznosila prosječno 4,6 posto.

"U realnoj ekonomiji aktivnost se usporava, no situacija nije pogubna. Velika je neizvjesnost, prijeti slabljenje gospodarstva, a nije teško naći ni sumorne prognoze", rekla je u utorak u Kongresu bivša potpredsjednica Feda Alice Rivlin.

www.business.hr
(Zatvori)

Visa prodaje 446,6 milijuna dionica po cijeni u rasponu od 37 do 42 dolara, prema čemu bi tržišna vrijednost kompanije bila znatno veće od 30 milijardi dolara.

Manji tržišni rival Vise MasterCard u svibnju 2006. prikupio je inicijalnom javnom ponudom 2,4 milijarde dolara te otkako kotira na burzi ima tržišnu vrijednost od oko 26 milijardi dolara.

Visa će dijelom prikupljenih sredstava kupovati udjele u nekim od 13.300 banaka i financijskih kuća s kojima posluje, a koje se nalaze u kreditnoj krizi.

Analitičari ipak upozoravaju na rizični trenutak za javnu ponudu, a u samoj Visi još odbijaju definirati točan datum IPO-a. Prema planu Visa će biti izlistana na NYSE-u.

U posljednjem kvartalu 2007. visa je gotovo udvostručila dobit na 424 milijuna dolara, i to uz 76-postotno povećanje prihoda od 1,49 milijardi dolara.

www.business.hr
(Zatvori)

(Zatvori)

Kartična kompanija Visa sa sjedištem u San Franciscu planira izlistati svoje dionice na njujorškoj burzi pod simbolom "V" i podnijela je zahtjev za uvrštenjem 406 milijuna dionica klase A u rasponu cijene od 37 do 42 dolara, navodi se u priopćenju američke Komisije za vrijednosne papire (SEC).

Na temelju tog raspona cijene Visa bi javnom ponudom dionica prikupila između 15 i 17 milijardi dolara i tako nadmašila iznos od 10,6 milijardi dolara, koliko je 2000. početnom javnom ponudom prikupio AT&T Wireless Group.

Ulagači željno očekuju početnu javnu ponudu dionica Vise, nakon dobrih rezultata njegova manjeg rivala MasterCarda, vrijednost čijih je dionica upeterostručena od izlaska na burzu 2006. Međutim, strah od recesije proteklih je mjeseci zamrznuo američko tržište početnih javnih ponuda dionica.

Među ostalima, za kupovinu dionica Vise upisali su se J.P. Morgan Securities, Goldman Sachs, Banc of America Securities, Citigroup Global Markets, HSBC Securities i Merrill Lynch.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Radenska se odazvala pozivu Vlade Republike Slovenije na zajedničku suradnju tijekom slovenskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Tom prilikom Radenska predstavlja svoj novi proizvod – negaziranu mineralnu vodu Naturelle, koja je uz gaziranu mineralnu vodu Radenska Classic postala službena voda slovenskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Potrošači u Hrvatskoj će novu vodu moći piti već u travnju, priopćeno je danas iz te Radenske.

Slovensko predsjedanje Vijećem Europske unije iznimna je prilika za promociju Slovenije, a time i kvalitetnih slovenskih proizvoda. 'Dakako, to je i odlična prilika za nas, odnosno prilika da europskoj i široj javnosti predstavimo jednu od najstarijih i najprepoznatljivijih slovenskih robnih marki – Radensku s robnim znakom TRI SRCA', rekao je Tomaž Blagotinšek, generalni direktor društva Radenska, d. d., Radenci.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

(Zatvori)

Tečaj američke valute prošloga je tjedna na deviznim tržištima nastavio kliziti u odnosu na najvažnije svjetske valute zbog zabrinutosti ulagača oko problema u bankovnom sektoru i očekivanja da će američka središnja banka Fed sniziti kamatne stope. Dolar je oslabio prema euru 1,33 posto, na 1,4829 dolara za euro. Jedinstvena europska valuta približila se i najvišoj razini prema jenu u proteklih mjesec dana, zaključivši u petak trgovanje na 159,02 jena. Dolar je, pak, oslabio prema japanskoj valuti, na 107,25 jena. U odnosu na švicarski franak spustio se na 1,0848 franaka.

Oprez ulagača na deviznim tržištima potaknula je objava švicarske banke Credit Suisse o otpisu 2,85 milijardi dolara dugova. Londonski dnevni list The Financial Times izvijestio je, pak, da su američke banke proteklih tjedana od Feda potiho posuđivale "velike svote" novca.

"Strah od problema na tržištu zajmova ponovno se vratio na mala vrata nakon objave iz Credit Suissea a tržište je osjetljivo na takve stvari", tumači Steve Barrow iz Bear Stearnsa.

Jedinstvena europska valuta crpila je potporu iz pokazatelja aktivnosti u uslužnom sektoru eurozone, koji je u veljači porastao na 52,3 boda u odnosu na siječanjskih 50,6 bodova, dodatno prigušivši očekivanja o snižavanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Krediti "Intesa farmer", namijenjeni za ulaganja poljoprivrednika u obrtna i osnovna sredstva, dostupni su u dinarima i eurima, odobravaju se u minimalnom iznosu od 1000 eura, uz fiksnu ili promjenjivu kamatu od 12 posto, s grace razdobljem do 24 mjeseca. Kako je istaknuto, poljoprivrednicima je omogućena i otplata kredita u mjesečnim, tromjesečnim i šestomjesečnim ratama. Osnovni uvjet za dobivanje kredita je da podnositelj zahtjeva ima poljoprivredno gospodarstvo.

www.poslovni.hr
(Zatvori)