Dugotrajna kriza na domaćem tržištu dionica spustila je Crobex indeks čak 42 posto od početka godine. Istodobno, vrijednost neto imovine pod upravljanjem investicijskih fondova od početka godine je prepolovljena. Posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuju da je u rujnu neto imovina investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila 14,9 milijardi kuna. Usporedbe radi, početkom godine premašivala je 30 milijardi kuna.

"Zasigurno da sve to pred određeni broj fondova i društava koja njima upravljaju stavlja znatne izazove u pogledu ispunjavanja zakonskih kriterija, posebice propis o minimalno 5 milijuna kuna pod upravljanjem i profitabilnosti poslovanja. Sukladno povećanim obujmima poslovanja, gotovo sva društva povećala su broj zaposlenih i investicije, a te trendove u skorijoj budućnosti neće biti lagano održati", kaže Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa i ujedno predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK. Dodaje kako je ovo godina izazova, koja će onim fondovima koji su u prošlosti kvalitetno radili pružiti mogućnost za povećanje tržišnog udjela i bržeg rasta jednom kad se tržište oporavi. U takvim uvjetima, uslijedit će konsolidacija u toj industriji. No, Glavaš napominje kako to ne spada u red neuobičajenih ili neočekivanih događaja.

"U svakoj industriji, pa tako i onoj investicijskih fondova, s pogoršanjem tržišnih okolnosti nastupa razdoblje reorganizacije i konsolidacije, kako bi se povećala efikasnost. Sasvim je jasno da jedan dio novijih društava koja su krenula s radom tijekom euforije 2006. i 2007. godine u bliskoj budućnosti neće moći prikupiti dovoljno imovine pod upravljanjem koja bi im omogućila profitabilno poslovanje. Hoće li se njihovi vlasnici odlučiti na pripajanje, spajanje, prodaju ili će imati strpljenja pričekati oporavak industrije i korištenje potencijala koji nedvojbeno postoji, teško je precizno predvidjeti", kaže Glavaš.Za pretpostaviti je da će neka društva zbog navedenih razloga izaći s tržišta, no Glavaš ne očekuje da će njihov broj biti velik, jer su perspektive za razvoj industrije u budućnosti još uvijek znatne, pa čak i povećane, nakon što aktualna kriza završi.

U svakom slučaju, Glavaš ističe kako su udjelničari u fondovima u procesu pripajanja i spajanja, odnosno likvidacije maksimalno zaštićeni. "Ukoliko fond krene u proces pripajanja, svaki udjelničar ima pravo izaći iz fonda bez ikakve naknade, a ukoliko se odluči ostati, dobit će udjele u drugom fondu u punom iznosu svog uloga, također bez naknada. U slučaju likvidacije, novac se što je prije moguće raspodjeljuje udjelničarima, koji imaju prvenstvo namire sredstvima fonda", ističe Glavaš.

Napominje da je vjerojatnost likvidacije fondova vrlo mala, jer je zakonski prag za održavanje fonda, mjereno imovinom, nizak - iznosi svega 5 milijuna kuna, što je ujedno i minimalan zakonski iznos za njegovo pokretanje. Drugim riječima, dovoljan je minimalan broj udjelničara uz osnivački kapital, kako bi fond radio. Glavaš napominje da su dosadašnji postupci pripajanja fondova bili motivirani prvenstveno ekonomskim razlozima, a ne lošim upravljanjem, jer je manjem društvu za upravljanje u tom slučaju isplativije poslovati na takav način, a i povećana ekonomija obujma manje opterećuje udjelničare.

U Udruženju društava za upravljanje investicijskim fondovima pozdravljaju opredjeljenje HANFA-e za aktivan pristup zakonskoj regulativi s obzirom na situaciju na tržištu. "Nedavno smo vidjeli izmjene pravilnika koji spuštaju pragove za ulaganje. Društva sada mogu ulagati u tvrtke s minimalno 10 posto free floata, umjesto prijašnjih 20 posto, a minimalna tržišna kapitalizacija za ulaganja u izdanja koja to ne zadovoljavaju spuštena je s 200 na 100 milijuna kuna. Ne sumnjamo da će takvih poteza biti još, a osim što liberaliziraju ulaganja i tako olakšavaju rad fondovima, pokazuju da je regulator prati zbivanja na tržištu i tako pomažu na psihološkoj bazi", kaže Glavaš.

Posljednji od takvih poteza je osnivanje tzv. "interventnog fonda", koji predstavlja još jednu mogućnost rješavanja problema fondovima koji se nađu u problemima s likvidnošću. Smisao tog fonda je rješavanje problema nelikvidne imovine koju fondovi u ovom trenutku imaju u svojim portfeljima, pojašnjava Glavaš. Otkupom takve imovine od strane "interventnog fonda", fond s problemima likvidnosti rješava taj problem i isplaćuje udjelničare, za što do tada nije bio u mogućnosti. "Želim istaknuti da nitko nije obvezan prodati svoju imovinu 'interventnom fondu'. On je samo osmišljen kao još jedna opcija prema svima koji se nađu u problemima, da ukoliko žele, to riješe putem ovog fonda", ističe Glavaš.

U posljednje vrijeme mnogi tržišni sudionici govore da bi trebalo razmisliti o odgodi primjene novog Zakona o tržištu kapitala, predviđene za početak iduće godine, zbog velikih financijskih zahtjeva koji se pred njih postavljaju, i to baš u trenutku kad su pogođeni krizom na tržištu dionica.Kako ističe Glavaš, u Udruženju su mišljenja da novi Zakon o tržištu kapitala donosi mnoge pozitivne novine, poput osiguranja uloga u fondovima za male ulagače, pojačanu transparentnost sudionika na tržištu i sl., te da u njegovu primjenu svakako treba krenuti. "Na regulatoru je da eventualno odgodi primjenu nekih njegovih dijelova, ukoliko procijeni da je to u sadašnjim okolnostima potrebno", zaključuje Glavaš.


www.liderpress.hr
(Zatvori)

No kao najuspješniji među njima, odnosno oni s najmanjim minusima mogu se, među dioničkima, izdvojiti MP Mena HR i ST Global Equity, a od mješovitih to su Interinvest Balanced i Agram Trust.

Uspješni fondovi
Interinvest Balanced je fond star gotovo dvije godine koji bilježi prosječan prinos od osnutka u visini od 2,24 posto, u posljednjih godinu dana –6,9 posto, a u protekla tri mjeseca –2,43 posto. Pozicije investiranja usredotočene su prije svega u obveznice, a onda u dionice, dok ostalo čine novci na računima, oročeni depoziti te komercijalni zapisi i fondovi. Valutna izloženost prema kunama i eurima je podjednaka, a vrti se oko 45 posto za svaku valutu, dok ostatak čine uglavnom američki i australski dolari. Struktura ulaganja po zemljama je sljedeća: u Hrvatsku se ulaže 52,4 posto, u Švicarsku 39,5 postu, Australiju 3,4 posto, u Njemačku 2,4 posto te u Veliku Britaniju 2,3 posto.S druge strane MP-MENA.HR je dionički fond s politikom investiranja na tržišta Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Konkretno, ulaže se u tržišta Egipta 40 posto, Katara 34 posto, Turske 16 posto te Kuvajta 10 posto.

Jeftine sirovine
Počeo je s radom u ožujku ove godine te ostvario prinos u ovoj godini od –8,99 posto i imovinu u visini od 4,4 milijuna kuna. Pojedine ulagačke pozicije su Turkcell, Hermes Holding, Delta Sugar, Doha Bank, Orascom Telecom kao i Qatar Shipping. Na rezultate tog fonda, kao i na države u tom dijelu svijeta, snažan utjecaj ima cijena nafte koja je nastavila padati radi smanjene potražnje iz razvijenih zemalja, ali i iz zemalja u razvoju.

Strah od globalne recesije i pad industrijske proizvodnje, odnosno usporavanje rasta u Kini doveo je do snažnog pada potražnje za sirovinama. Osim nafte padaju i cijene ugljena, čelika, željezne rude što je znatan pokazatelj trendova u proizvodnji. Uz sirovine padaju i cijene brodskog prijevoza za suhe terete, i to na najniže razine u posljednje tri godine. Takva situacija dovela je do toga da brodovi voze po cijenama ispod praga rentabilnosti. U velikim problemima je i autoindustrija, što pokazuju podaci o katastrofalnoj prodaji objavljeni ovih dana. Najugroženiji je General Motors koji je u zadnjem tromjesečju zabilježio čak 17 milijardi dolara gubitaka te se sada očajnički bori za opstanak.

Jedno od rješenja je i prodaja njemačkog Opela koji je u njegovu vlasništvu mada to nije najsretniji izbor jer se i Opel nalazi u vlastitim problemima i zatvara tvornice, odnosno otpušta radnike. Sve su to problemi do kojih je dovela svjetska financijska kriza i očekivanje usporenog gospodarskog rasta u nadolazećem razdoblju. Postavlja se pitanje hoće li mjere koje su poduzele središnje banke i vlade biti dovoljne kako bi se ponovno potaknuo rast. Podaci Hanfe pokazuju da je imovina investicijskih fondova krajem rujna iznosila 16,7 milijardi kuna za razliku od godinu dana prije kad je iznosila gotovo 32 milijarde kuna.

Damir Jambrek,
www.moj-fond.hr

(Zatvori)

Tako je neto imovina mirovinskih fondova u prvih devet mjeseci ove godine porasla za 7 posto, dok je usporedbe radi taj rast u istom razdoblju prošloj godini bio veći od 25 posto. Najveći dio ukupne imovine hrvatskih mirovinskih fondova na kraju rujna, odnosno više od 22,48 milijardi kuna, odnosio se na neto imovinu četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF).Istodobno je neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) iznosila 742,3 milijuna kuna, a imovina 14 zatvorenih DMF-ova bila je na razini nešto manjoj od 133,4 milijuna kuna.

U odnosu na početak ove godine, prema Hanfinim podacima, imovina OMF-ova porasla je za 7 posto ili 1,48 milijardi kuna, ODMF-ova za 7,15 posto ili 49,5 milijuna kuna, a zatvorenih DMF-ova za 12 posto ili 14,3 milijuna kuna.Obvezni su mirovinski fondovi i rujan završili i s negativnim prinosima, u prosjeku za 3,02 posto, što je znatno više u odnosu na kolovoz, kada je prosječni prinos OMF-ova bio u minusu za 0,76 posto.Tijekom ove godine prosječni je prinos OMF-a uglavnom bio u minusu, uz izuzetak svibnja i srpnja, kada su gotovo svi obvezni mirovinski fondovi bilježili lagano pozitivne prinose (osim Raiffeisen OMF-a, koji je i u srpnju imao negativni prinos).

Najveći udio u ukupnoj neto imovini OMF-ova, od 39,75 posto, odnosno 8,9 milijardi kuna na kraju rujna i dalje ima AZ fond, čiji je prinos u rujnu bio u minusu od 2,59 posto.Slijedi Raiffeisen fond s imovinom vrijednom 6,8 milijardi kuna (30,31 postotni udjel) te negativnim prinosom od 2,92 posto.Imovina PBZ Croatia osiguranje fonda istodobno je iznosila 3,8 milijardi kuna (udio od 16,94 posto), uz prinos od minus 3,54 posto, dok je imovina Erste Plavog fonda iznosila 2,92 milijarde kuna (12,99 posto). Prinos tog fonda iznosio je u rujnu minus 3,83 posto.

Negativne prinose u rujnu bilježi i većina ODMF-ova, među kojima je, promatrano po vrijednosti neto imovine na prvom mjestu bio Raiffeisen ODMF. Vrijednost imovine tog fonda iznosila je 321,4 milijuna kuna (43,3 postotni udio), a prinos u tom fondu u rujnu je bio u minusu za 3,9 posto.Na drugom je mjestu AZ profit fond s imovinom od 256,1 milijun kuna (udio od 34,5 posto) te 3,2 postotnim negativnim prinosom, dok je neto imovina AZ benefit fonda iznosila 57,9 milijuna kuna (7,81 posto), a prinos tog fonda bio u minusu za 0,28 posto.

Imovina fonda Croatia osiguranja ODMF-a je pak na kraju rujna bila na razini od 54,5 milijuna kuna (udio od 7,35 posto), a taj je fond prošlog mjeseca ostvario najveći negativni prinos, od 5,17 posto.Erste Plavi Expert fond, koji je rujan završio s 39,5 milijuna kuna imovine (5,32 posto), bilježi prinos od minus 4,42 posto, dok je otvoreni dobrovoljni mirovinski fond koji je na kraju rujna upravljao s najmanjom imovinom, od 12,8 milijuna kuna (1,73 posto udjela), mjesec jedini završio s pozitivnim prinosom, od 0,39 posto.Prinosi 14 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova također su u rujnu bili negativni, krećući se od minus 0,15 (fond Sindikata željezničara) do minus 5,69 posto (fond Sindikata pomoraca), dok je u plusu od 0,31 posto mjesec završio samo ZDMF HAC-a.


www.liderpress.hr
(Zatvori)

Među dioničkim investicijskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,43 posto Erste Total East do čak 14,84 posto Alfa Emerging fonda.

I kod mješovitih investicijskih fondova svi su bilježili dobitke. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,30 posto ST Balanced do 7,51 posto OTP uravnoteženi fonda.

Kod obvezničkih fondova velika većina ih je bilježila gubitke. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,04 posto ICF Fixed Income do 0,43 posto Capital One fonda. S druge su pak strane jedini dobitnici, s dobitkom od 0,08 odnosno 0,82 posto, bili KD Adria Bond odnosno FIMA Bond fond, dok je vrijednost HI-conservative fonda ostala praktički nepromijenjena.

Među novčanim investicijskim fondovima većina ih je bilježila dobitke no, bilo je i gubitnika. Pritom su gubitak od 0,02 odnosno 0,03 posto, zabilježili Interinvest Cash i PBZ Euro Novčani fondovi. S druge je pak strane najviše, 0,07 posto, porasla vrijednost ST Cash fonda, dok su se ostali dobici kretali u rasponu od 0,02 do 0,06 posto.

www.business.hr

(Zatvori)

Danas  je u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga održan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, članovi njihovih nadzornih odbora, predstavnici društava za upravljanje investicijskim fondovima i predstavnici Hanfe.Na sastanku predstavnika mirovinskih i investicijskih fondova usuglašen je prijedlog modela „urednog izlaska s tržišta koji se aktivira prije odluke o obustavi isplate, isplati „in specie“ i/ili likvidaciji fonda“ prezentiran je Agenciji.

Dogovoreno je osnivanje „interventnog fonda“ u obliku otvorenog investicijskog fonda s privatnom ponudom u koji uplaćuju AZ obvezni mirovinski fond, Erste Plavi obvezni mirovinski fond, PBZ - CO obvezni mirovinski fond, Raiffeisen obvezni mirovinski fond, Erste Invest, PBZ Invest, Raiffeisen Invest, te ZB Invest prema tržišnim udjelima. Pozivnim natječajem se bira društvo za upravljanje interventnim fondom. Prospekt i statut fonda izrađuje društvo za upravljanje interventnim fondom, a sadržajno odgovara današnjem sastanku. Statut novoga fonda, kako je rečeno u priopćenju na stranicama Hanfe, podnosi se Agenciji na odobrenje 14. listopada.

Inicijalna uplata u iznosu od 150 milijuna kuna izvršit će se po osnivanju fonda, te će se povećavati u slučaju povećane potrebe, a uplate bi bile na rok od pet godina. Naknade za upravljanje bit će minimalne. Fond koji bi koristio sredstva interventnog fonda, dobivena sredstva može koristiti isključivo za isplatu udjelničara, te se mora likvidirati.Na kraju obavijesti kaže se kako će Hanfa obaviti izmjenu pravilnika o vrednovanju imovine investicijskih fondova i pravilnika o ograničenju ulaganja mirovinskih fondova. Kako je ovo priopćenje jedina obavijest koja za sada ide u javnost, nije poznato na koji način će fond funkcionirati i što ova odluka donosi. Analogno situaciji sa Braniteljskim fondom, izgledno je da će akcije na spašavanju dijela fondova neko vrijeme ostati u tajnosti.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Iako je zasad nemoguće saznati kakve mjere Hanfa točno planira, jučer je glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum potvrdio u razgovoru za Business.hr kako je moguća i potpuna obustava trgovanja na Burzi, ali kako "takvo što ne bi nikad napravili bez dogovora s regulatorom".

Hanfi na raspolaganju stoji i opcija zamrzavanja fondova, odnosno blokade povlačenje novaca iz fondova. Hanfa također može smanjiti limite na blokade dionica.

www.business.hr

(Zatvori)

No, dok su banke namirile svoje potrebe za kunama, za aktere tržišta kapitala ni solidna potpora velikih institucionalnih igrača na strani kupnje nije uspjela neutralizirati panične rasprodaje. Četvrtak je pokazao da su burzovni igrači već za neradne srijede s razlogom strepili od otvaranja trgovine na Zagrebačkoj burzi i prijeteće panike.

Za domaćeg dana predaha europske su burze trgovanje zaključile padom indeksa, a nakon što su američke dan počele rastom, daljnji su tijek obilježile velike oscilacije, uz konačnu prevagu blagih minusa. Bila je to loša popudbina za početak trgovine u četvrtak, koja je kod uspaničenih ulagača samo potaknula kulminaciju sindroma krda i vode u ušima. Iako su praktički sve važnije europske burze bile u znaku rasta indeksa, u Zagrebu je pritisak na strani prodaje nakratko bio povukao Crobex i blizu 'minus deset', da bi se prema kraju nervoznoga dana pad indeksa ublažio na 7,59 posto. Ukratko, raspoloženje je imalo sva obilježja velike panike. Ma koliko se sa samim kompanijama ne događa ništa fundamentalno i što su cijene nekima pale na grane koje bi se još donedavno smatrale pravom prilikom.

Psihotične situacije kod trezvenih promatrača polako prizivaju i neka iskustvena burzovna pravila poput onog da je "noć najtamnija prije svitanja", odnosno da je "pad cijena dionica tijekom velikih burzovnih lomova dosad redovito bio zaustavljen upravo u vrijeme kad je sve izgledalo crno i bez perspektive". Međutim, to što već cjelogodišnja postepena korekcija s najnovijim oštrim padom sugerira da dno krize više ne bi trebalo biti daleko nije osobita utjeha onima koji su bili prisiljeni prodavati dionice. Osim pojedinaca koji tako plaćaju ceh precjenjivanju vlastitih ulagačkih kapaciteta (pa su dionice kupovali zaduživanjem) i podcjenjivanju tržišnih rizika i hirovitosti burze, na to su posebice bili prisiljeni fond menadžeri investicijskih fondova suočeni s paničnim bijegom ulagača. Potonje je pak i pitanje sistemskog rizika za industriju pa se jučer moglo čuti i da se među njezinim pripadnicima počelo razmatrati mogućnost da se za fondovsku industriju osmisli svojevrsni 'bailout' plan.

  Prema saznanjima Podlovnog dnevnika, ideja je da se osnuje za to namijenjen fond u kojemu bi participirali tržišni akteri, od mirovinaca do banaka, a koji bi prema potrebi intervenirao kupnjom dijela imovine i tako osigurao potrebnu likvidnost. Ta inicijativa, međutim, očito je tek u početnoj fazi, ali navodno se na tu temu planira sastanak početkom idućeg tjedna. U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfi) praktički svakodnevno su suočeni s vapajima fond menadžera koji strahuju da neki fond poklekne pod iracionalnim naletom zahtjeva za isplatama i tako priprijeti novim lančanim reakcijama. Hanfa, međutim, sama nema instrumente kojima bi omogućila smirivanje psihoze.

Regulatorna omekšanja ulagačkih ograničenja već primjenjuje, diskretno potiče i mirovinske fondove na solidarno i stabilizirajuće djelovanje na burzi kroz postojeće keš pozicije i imovinu u depozitima (a ona se kreće oko 1,5 milijardi kuna). No dometi Hanfe u tom su smislu mali. Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, tako kaže da će Hanfa ovih dana potaknuti dodatne razgovore s Ministarstvom financija i HNB-om. Može li to uroditi i nekom konkretnijom koordiniranom akcijom? Samodol je, doduše, već nešto ranije potvrdio sklonost određenim mjerama s ciljem sprječavanja većih potresa u fondovskoj industriji.

Točnije, dijelio je sklonost prema ideji da se, primjerice, fondovima omogući da do likvidnosti (procjenjuje se, oko milijardu kuna) dođu kroz repo aranžmane s bankama uz zalog obveznica, a da to ne ulazi bankama u rast plasmana i s tim vezana ograničenja. Većina tih inicijativa, dakle, podrazumijevala bi relaksiranje regulatornog okvira HNB-a. Guverner Željko Rohatinski, međutim, kaže da će HNB pripomoći održavanju likvidnosti sustava koliko će trebati, ali ne zaboravljajući svoje primarne ciljeve. Sigurnost i likvidnost bankovnog sustava očito su u prvom planu, a i ništa što bi imalo proinflacijsko djelovanje ne kani uvoditi. Glede održavanja likvidnosti, pak, zbog skorašnje isplate dionica Ine HNB će idući tjedan upriliččiti deviznu intervenciju kojom će konvertirati eure i osigurati potrebne kune.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Neto imovina novčanih OIF-ova pala je 5,88 posto, na 5,06 milijardi kuna. Neto imovina dioničkih OIF-ova pala je 23,30 posto, na 4,85 milijardi kuna. Tako je po prvi puta od 2006. godine imovina u novčanim fondovima veća od imovine u dioničkim fondovima s javnom ponudom. Neto imovina mješovitih OIF-ova pala je 19,23 posto, na 3,67 milijardi kuna. Neto imovina obvezničkih OIF-ova pala je 0,49 posto, na 0,60 milijardi kuna. Udio dioničkih u agregiranoj imovini svih OIF-ova iznosi 34,18 posto, udio mješovitih iznosi 25,92 posto, novčanih 35,67 posto i obvezničkih 4,23 posto.

Kako je neto imovina dioničkih fondova s javnom ponudom tijekom rujna umanjena za 23,30 posto (za 1472,03 milijuna kuna na 4845,28 milijuna kuna), a vrijednost udjela u dioničkim fondovima Fisherovog tipa umanjena je za 15,02 posto, možemo zaključiti da su iz dioničkih fondova tijekom rujna investitori povukli približno 523,34 milijuna kuna likvidnosti, izvedeno je iz te statističke aproksimacije.

Novo povlačenje novca iz dioničkih otvorenih investicijskih fondova nije ostavilo značajan trag na agregiranoj strukturi njihove imovine. Štoviše, njihova krvna slika tijekom rujna se popravila. Tako su njihova likvidna sredstva (novčana sredstva, kratkoročni vrijednosni papiri i depoziti) smanjena za 163,78 milijuna kuna, na 628,84 milijuna kuna. Udio njihovih likvidnih sredstava porastao je na 12,98 posto njihove neto imovine i gledano iz te perspektive njihova krvna slika na kraju rujna nešto je bolja nego što je bila na kraju kolovoza. Inozemne dionice čine 38,90 posto njihove neto imovine, domaće dionice 38,43 posto, a svi vlasnički vrijednosni papiri (dionice i fondovi) svih dioničkih fondova zajedno čine 79,47 posto njihove agregirane neto imovine, što je 4,63 posto manje nego u kolovozu i iz te perspektive krvna slika industrije dioničkih fondova na kraju rujna bolja je nego što je bila na kraju kolovoza.

U cilju zadržavanja likvidnosti dionički fondovi prinuđeni su i dalje prodavati domaće dionice. Kako je Crobex tijekom rujna na vrijednosti izgubio 14,42 posto, ako pretpostavimo da je agregirani portfelj domaćih dionica koji su selektirali profesionalni upravitelji dioničkim otvorenim investicijskim fondovima na vrijednosti izgubio koliko i Crobex, iz statističke aproksimacije zaključujemo da su dionički fondovi tijekom rujna prodali domaćih dionica u vrijednosti od približno 314,05 milijuna kuna. Kako je redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u rujnu (prema izračunu autora) iznosio 1614,6 milijuna kuna, zaključujemo da su fondovi sa strane prodaje sudjelovali sa 19,45 posto redovnog burzovnog prometa dionicama, osjetno više nego prošli mjesec.

Tekst nije poziv na kupnju ili prodaju dionica ili udjela u fondovima.
(Zatvori)