Bavarska regionalna banka BayernLB objavila je u četvrtak ukupne troškove povezane s međunarodnom financijskom krizom u visini 4,3 milijardi eura. Prošlu je godinu ta njemačka banka ipak zaključila s neto dobiti, i to u iznosu 175 milijuna eura, manje od petine u usporedbi s 989 milijuna eura ostvarenih u 2006. Dobit prije oporezivanja iznosila je 255 milijuna eura, u usporedbi s 1,33 milijardi eura iz godine ranije, navodi se u priopćenju banke. 

Ukupan otpis poduzet je u dvije faze, s tim da se 2,3 milijarde eura odnosi na 2007. a 2,0 milijarde eura na troškove u prvom ovogodišnjem tromjesečju, objavila je dalje banka. S obzirom na način na koji je intonirano bančino izvješće, mogućnost objave dodatnih otpisa u budućnosti ostaje otvorena. U veljači je BayernLB procijenio gubitke u visini 1,9 milijardi eura, no bavarski premijer Guenther Beckstein upozorio je prije tjedan dana da je njihov iznos veći nego što se procjenjivalo. Bavarska je vlasnik polovine banke, dok je ostatak u vlasništvu regionalnih štedionica.

Njemačka ima 11 državnih regionalnih banaka a nekolicina ih je zapala u velike teškoće zbog ulaganja u vrijednosne papire pokrivene lošim američkim hipotekarnim zajmovima. Očekuje se da će se neke od njih udružiti ili pak biti preuzete u trenutku kad će biti poznat točan iznos šteta proizašlih iz krize na američkom tržištu hipotekarnih zajmova.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

(Zatvori)

Rast tečaja jena prema dolaru mogao bi naštetiti dobiti te kompanije, već pritisnute nastojanjima usmjerenim na širenje margina uslijed pada cijena i hvatanja koraka s Nintendom na tržištu video igrica.

"Snizit ćemo svoje proizvodne troškove i početi prihvaćati veći broj narudžbi kako bismo spriječili ozbiljnije posljedice jačanja jena na našu dobit", kazao je predsjednik te kompanije Ryoji Chubachi na tiskovnoj konferenciji.

Snažan rast jena i drugih azijskih valuta prema dolaru pogodilo je izvoz te regije u SAD, ključno izvozno tržište za kompanije kao što je Sony.

Jačanje japanske valute prema dolaru za samo jedan jen stoji tu kompaniju oko šest milijardi jena (59 milijuna dolara). Samo u ovoj godini, jen je ojačao s oko 111 jena na oko 102,5 jena za dolar a prošlog je mjeseca dosegnuo čak i razinu od 95,7 jena za dolar.

Sony, suočen s oštrom konkurencijom Samsung Electronicsa i Sharpa na tržištu televizora ravnih ekrana, u proteklih je nekoliko godina smanjio broj zaposlenih za 10.000 te rasprodao niz ne-temeljnih dijelova svojeg poslovanja.

Dionice Sonyja u četvrtak su na Tokijskoj burzi oslabile 0,7 posto.

www.totalportal.hr

(Zatvori)

Milijarder George Soros izjavio je kako je ovo što se događa u svijetu, najveća gospodarska kriza još od vremena Velike depresije. Prognoze za oporavak također nisu blistave – Soros, naime smatra kako će tržišta svijeta nastaviti svoj pad i tijekom ove godine.

„Postoje tu neki pozitivni pomaci“ izjavio je prvenstveno se osvrćući na 'boom' dioničkih doalrskih cijena u ožujku nakon što je JPMorgan Chase & Co odlučio kupiti Bear Stearns Cos. „Ako smo sada mislili da se nalazimo na dnu, pričekajte sljedećih nekoliko mjeseci. Vjerujte, SAD su bliže recesiji nego ikad“ izjavio je.

Soros se ponovno aktivirao još prošlog ljeta kada je  (s razlogom) bio zabrinut zbog 'rupa' u tržištu nastalih, tada još minornim, brojem neplaćenih kredita vezanih uz hipoteke. Tada se vratio u svoj 17 milijardi dolara vrijedan Quantum Endowment fond čija se dobit slijeva u filantropske projekte diljem svijeta.

Uz to je napisao i knjigu u kojoj objašnjava razloge ove situacije, koja se, prema njegovim riječima, zadnji put desila 1980. Također piše kako očekuje daljnji pad dolara, desetogodišnjih trezorskih zapisa te europskih i američkih dionica. Strane valute bi, prema njegovom mišljenju, mogle rasti a posebice kineska i indijska valuta. Njegova predviđanja su  Quantumu podigla povrat prihoda za 32 posto prošle godine a ove se godine kreće po relativno stabilnoj stopi uz oduzimanje/dodavanje od tri posto.

Sljedeća velika kriza bi se mogla događati u području razmjene kreditne vrijednosti (credit default swap), jednog od uobičajenih načina kreditne procjene neke kompanije. To se ponajviše događa u situaciji kada tržište nije dovoljno dobro regulirano pa nije moguće saznati može  li suprotna strana udovoljiti potraživanjima za obveznicima. Kao lijek svemu tome, Soros preporuča stvaranje burze s čvrstom kapiotalnom osnovom i striktnim potraživanjima za maržama a na kojoj bi se trgovalo terminskim ugovorima.

Kako bi u budućnosti izbjegle pucanje mjehura od sapunice, ovaj stručnjak savjetuje bankama da bolje kontroliraju svoje posuđivanje te ograniče kreditiranje na klijente spremne ulagati kroz hedge fondove.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Sada se čini vjerojatnim da BDP neće puno rasti, ako uopće bude rastao, u prvoj polovici 2008. te da bi se čak mogao malo smanjiti", rekao je Bernanke u svjedočenju pred Zajedničkim gospodarskim odborom Kongresa. Dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta gospodarstva po definiciji predstavljaju recesiju.

Bernanke je prvi puta od početka krize na stambenom, kreditnom i financijskom tržištu u SAD u kolovozu 2007. godine, javno izgovorio riječ "recesija".

 Bernanke u srijedu i četvrtak svjedoči u Kongresu o potezima Fedaa na suzbijanju krize i poticanju gospodarstva, posebice o Fedovu spašavanju investicijske banke Bear Stearns, koja je bila pred stečajem zbog izloženosti drugorazrednim hipotekarnim kreditima, odnosno njihovim financijskim derivatima.

Bernanke je rekao da unatoč spašavanju Bear Stearnsa, "financijska tržišta i dalje ostaju pod značajnim stresom". "Mogućnosti i spremnost nekih velikih institucija da izdaju nove kredite ostaje ograničena", istaknuo je.

Na pitanje kongresnika misli li da će biti recesije, odgovorio je "recesija je moguća". Upozorio je, međutim, kako bi trebalo do dvije godine da se utvrdi je li gospodarstvo tehnički bilo u recesiji, na temelju prosudbe Nacinalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER).

Bernanke je rekao kako očekuje više rasta u drugoj polovici godine i idućoj godini, zahvaljujući vladinom paketu poticajnih mjera vrijednom 168 milijardi dolara, poreznim olakšicama za poduzeća, kao i agresivnim mjerama Feda na smanjivanju referentne kamatne stope. Bernanke u svjedočenju nije dao naznake daljnih poteza Feda glede referentne kamatne stope, koja sada iznosi 2,25 posto, i više je nego prepolovljena u odnosu na kolovoz 2007. godine.

Mnogi ekonomisti predviđaju da bi Fed ponovo mogao smanjiti kamatnu stopu na idućem sastanku njegova Odbora za otvoreno tržište koji će se održati 29. i 30. travnja.

www.business.hr
(Zatvori)

Sporazum o "otvorenom nebu", potpisan u Washingtonu 30. travnja 2007., nakon četiri godine pregovora, omogućit će europskim i američkim zrakoplovnim kompanijama da lete između bilo kojeg grada u EU i u Sjedinjenim Državama, čime će se ukloniti sadašnja ograničenja koja, primjerice, priječe njemačkom prijevozniku Lufthansi da leti u SAD iz Amsterdama ili Rima.Pristup londonskom Heathrowu, najprometnijoj zračnoj luci u EU, bit će posve otvoren konkurenciji, čime će se okončati izrazito unosno ekskluzivno pravo na transatlantske letove odobreno prije 30 godina kompanijama British Airways, Virgin Atlantic Airways, United Airlines i American Airlines.

Američki zračni prijevoznici dobit će također pravo da lete između europskih gradova, a europske kompanije moći će letjeti iz SAD-a u europske zemlje koje nisu članice EU-a poput Švicarske.Riječ je o dosad najambicioznijem sporazumu u sektoru zračnog prometa koji obuhvaća 60 posto svjetskog prometa, smatra Europska komisija.Stručnjaci očekuju ekonomsku korist od više milijardi eura, milijune novih putnika i otvaranje 80.000 novih radnih mjesta u idućih pet godina. Transatlantski promet trebao bi se povećati za 50 posto, a moguća su i neka preuzimanja među europskim zrakoplovnim kompanijama.EU i SAD trebali bi u drugoj fazi pregovora, koja bi trebala početi do 30. svibnja ove godine i završiti do kraja 2010., postići i dogovor o kupnji dionica američkih kompanija.

U ovom trenutku, američki propisi zabranjuju vanjskim ulagačima da imaju više do 25 posto dionica u američkim aviokompanijama.Hoće li se povećana konkurencija u transatlantskom zračnom prometu odraziti i na cijene zrakoplovnih karata još je, međutim, dvojbeno, pišu europski mediji. Neki stručnjaci smatraju da je tržište već i sad izrazito konkurentno, dok drugi očekuju radikalne promjene, poput prekooceanskih letova za samo deset eura.

Schengen i u zraku

Uz sporazum o 'otvorenom nebu' u nedjelju se proširio i zračni Schengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola i to na zračne luke u devet novih zemalja članica.  Schengenske odredbe počele su se primjenjivati i u zračnim lukama Estonije, Češke, Litve, Mađarske, Latvije, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije, iz kojih će se zrakoplovom moći putovati u dosadašnje članice Schengena bez graničnih formalnosti. Granične kontrole na kopnu i na moru ukinute su 21. prosinca prošle godine, a zračne luke su ostavljene za kasnije jer nisu na vrijeme obavljene potrebne prilagodbe.

Sve zračne luke u novim zemljama članicama Schengena morale su obaviti potrebne prilagodbe, odnosno fizičko odvajanje putnika koji putuju unutar Schengenskog prostora od onih koji putuju izvan toga prostora.Mnoge zračne luke tu su prigodu iskoristile kako bi proširile i modernizirale svoje putničke terminale. Schengenski prostor sada čine 22 zemlje članice EU-a te Norveška i Island.Britanija i Irska jedine su od starih 15 zemalja članica koje nisu dio Schengena.Izvan Schengena još ostaje Cipar, koji je tražio godinu dana odgode te Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 1. siječnja ove godine. Schengenskim sporazumom, potpisanim 1985., stvoren je savez među određenim državama Europske unije (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka), koje su uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu kretanja ljudi i ostvarile zajedničku viznu politiku. Postupno su se u schengenski prostor uključivale i ostale članice EU-a te Island i Norveška, a Sporazum je postao sastavnim dijelom Ugovora o EU.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Gotovo 250 letova otkazano je od četvrtka kad je otvoren peti terminal vrijedan 8,6 milijarda dolara. Očekuje se još otkazivanja, a zračni prijevoznik British Airways ne zna reći kad će se stvari normalizirati."Danas smo uzeli 400 dobrovoljaca koji miču prtljagu. Još je ostalo 15 tisuća komada", rekla je glasnogovornica prijevoznika. "Radimo bez prestanka da bi stvari stigle vlasnicima".Otvaranje petoga terminala pretvorilo se u noćnu moru, a vjerojatno će biti i financijska katastrofa za BA koji se nadao da će novom zgradom suzbiti kritike zbog prevelikih gužvi na najprometnijem svjetskom aerodromu.

Kaos na petom terminalu doveo je do odgode reklamne kampanje koja je trebala od idućega tjedna pozivati ljude na novi terminal. Zbog problema na Heathrowu, Britanci su se ponovo počeli pitati zašto oni često zakažu kad su u pitanju veliki infrastrukturni projekti. Ministrica prometa Ruth Kelly u nedjelju je izjavila da je razgovarala s predstavnicima avioprijevoznika i s BAA, tvrtkom koja upravlja zračnom lukom te da je spremna priskočiti u pomoć bude li trebalo, ali nije precizirala o kakvoj je pomoći riječ.BA očekuje da terminal u ponedjeljak i utorak radi s 87 posto kapaciteta, što je bolje nego 85 posto, koliko je bilo u nedjelju. Tih 85 posto kapaciteta znači da je bilo 47 otkazanih letova.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Cijena dolara prošloga je tjedna osjetno oscilirala, no krajem tjedna američka je valuta vratila dio prethodnih gubitaka, posebice prema japanskom jenu, jer su se stabilizirale svjetske burze i jer su neki podaci o stanju u gospodarstvu SAD-a bili bolji nego što se očekivalo. To je malo smanjilo pritisak na američku središnju banku Fed da još jednom smanji ključne kamate, a to je, pak, pozitivno utjecalo na dolar.

Tečaj dolara oslabio je prošloga tjedna prema euru za 2,4 posto, pa je euro tjedan završio na 1,5796 dolara. Prema funti potonuo je 0,5 posto, na 1,9942 dolara za funtu. Tečaj švicarskog franka porastao je 1,4 posto, na 0,995 franaka za dolar. U odnosu na jen, dolar je oslabio 0,3 posto, na 99,2 jena.
 
"Dolar će ostati pod pritiskom sve dok će Fed smanjivati ključne kamate", kaže Mark Meadows, analitičar u tvrtki Tempus Consulting.

U SAD-u je daljnje smanjenje kamata vrlo izgledno, s obzirom na klizanje gospodarstva u recesiju. Europsko je, pak, gospodarstvo u boljoj situaciji, raste stabilnije i zasad nema potrebe za smanjenjem kamata kako bi se potaknuo rast, kažu analitičari. Tim više što su inflacijski pritisci još prilično jaki, na što su prošloga tjedna upozorili dužnosnici Europske središnje banke.

"Činjenica da su dužnosnici ECB-a istaknuli da su kamate u eurozoni na odgovarajućoj razini, premda se tečaj eura kreće na rekordnim razinama prema dolaru, govori o maloj mogućnosti da bi se cijena eura mogla spustiti. Vjerujem da će se ovoga tjedna cijena eura prema američkoj valuti kretati uglavnom u rasponu od 1,5760 do 1,5860 dolara, no ako svježi podaci potvrde slabljenje američkog gospodarstva, moguć je i daljnji uspon tečaja eura", kaže Ashraf Laidi, valutni strateg u tvrtki CMC Markets.

U središtu pozornosti ulagača bit će izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak. Analitičari procjenjuju da su američki poslodavci u ožujku ukinuli oko 58.000 radnih mjesta, nakon što je u veljači broj zaposlenih smanjen za 63 tisuće.

"Izvješće o zaposlenosti bit će definitivno pod svjetlima reflektora ovoga tjedna, a ako ono bude slabo, bit će to još jedan udarac za dolar", kaže Mark Meadows iz Tempus Consultinga.

www.poslovni.hr
(Zatvori)