Kobe Bryant postigao je 23 koša uz 15 skokova, a Ron Artest dodao je 20 poena za pobjedu Lakersa u njihovom Staples centru in Los Angelesu, pred 19,000 gledatelja. Sjajno je odigrao i Španjolac Pau Gasol sa 19 koševa i 18 skokova.

Kod Celticsa je najefikasniji bio Paul Pierce sa 18 koševa i 10 skokova, Kevin Garnett postigao je 17, Rayon Rondo 14, a Ray Allen 13 koševa.

Lakersi su nadoknadili zaostatak od 13 poena iz drugog poluvremena kako bi osvojili drugi NBA naslov zaredom, i 16. ukupno, došavši na samo jedan naslov manje od najuspješnije NBA franšize - Celticsa koji imaju 17 NBA titula.

Lakersima i Celticsima, koji zajedno imaju osvojena 33 od 64 NBA prvenstva, bilo je to 12 međusobno NBA finale, peto koje je odlučeno u sedmoj utakmici.

Bilo je to peti šampionski prsten za Kobe Brayanta, koji je nagrađen i kao najkorisniji igrač finala, te 11. NBA naslov za trenera Lakersa Phila Jacksona.

Lakersi su prvi puta osvojili titulu dvije godine zaredom, od tri uzastopna naslova 2000-02. kada je uz Bryanta igrao Shaquille O"Neal.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Holub je u Zagreb došao na poziv udruga Zelena akcija i Pravo na grad, koje su ga zamolile da istraži okolnosti pod kojima je Hoto grupa dobila kredit za izgradnju projekta »Cvjetni« od Hypo banke te mu na konferenciji za novinare održanoj u Varšavskoj ulici uručili dokumente vezane za taj kredit.

– Savjetujem da politički sustav u Hrvatskoj također osnuje istražno povjerenstvo koje bi se bavilo sumnjivim poslovima Hypo banke.

Što se tiče projekta grupe Hoto, zahvalan sam na ovim dokumentima i predati ću ih našem Državnom odvjetništvu, parlamentarnom povjerenstvu i upravi Hypo banke. Nakon što ih pregledamo, dat ćemo procjenu projekta ove lijepe ulice, rekao je Holub.

Austrijanac je objasnio kako se Hypo banka upustila u niz problematičnih poslova kao što su špekulacije s nekretninama i skrivanje loših kredita, što je zajedno s nedostatnim menadžmentom rizika i sumnjama u pranje novca dovelo do astronomskih gubitaka i nacionalizacije banke. Naime, propast Hypa imala bi katastrofalne posljedice za austrijsku i korušku ekonomiju.

– Krediti su dodijeljivani pod sumnjivim uvjetima bez odgovarajućih instrumenata osiguranja. Iznimno je važno da istražimo sve poslove Hypo banke s nekretninama u Hrvatskoj. Za sada istražujemo ukupno deset slučajeva, od kojih se izdvaja projekt Skiper. Za našu istragu iznimno važan svjedok je guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji nije želio odazvati na poziv istražnog povjerenstva. Ako opet odbije poziv, morati ćemo naći način da s njim razgovaramo u Hrvatskoj, dodao je Holub.

Koruški parlamentarci imaju mogućnost neposredno ispitati Rohatinskog putem međunarodne pravne pomoći. Predsjednik koruškog istražnog povjerenstva kazao je i kako je prošli tjedan iznos nenaplaćenih kredita narastao s četiri na osam milijardi eura.

– Ne mogu reći koliko dio otpada na Hrvatsku, ali brojke rastu iz dana u dan. Ne znači da su svi ti krediti nenaplativi ili rezultat malverzacija, na situaciju je utjecala i gospodarska kriza, zaključio je Holub.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Broj predbilježbi blokirao je Appleove internetske trgovine diljem svijeta slijedom odluke o njihovom zaprimanju 10 dana prije lansiranja iPhone 4 24. lipnja u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i SAD-u..

Apple je u priopćenju objavljenom u srijedu naveo da je u utorak primio 600.000 predbilježbi za novi telefon, što je "najveći broj predbilježbi koje je Apple ikada primio u jednom danu i daleko veći nego što smo očekivali".

Kompanija se ispričala svima koji su naišli na teškoće kao i onima koji su zbog toga odustali od predbilježbe.

U Njemačkoj je glasnogovornik Deutsche Telekoma rekao da je "navala na internetsku stranicu ogromna. Potražnja je bila 10 puta veća nego prilikom lansiranja prethodnog modela 3Gs".

Navala je loš znak za sve one koji želi imati najnoviji iPhone u rukama sljedeći četvrtak, kada je zakazan početak isporuka.

"Moguće je da nećemo moći ispuniti sve zahtjeve odmah", kazao je glasnogovornik DT-a. Čini se da Apple zaostaje u proizvodnji. "Odobreno nam je daleko manje telefona nego što smo naručili".

Novi Appleov proizvod stoji 199 dolara kada je riječ o modelu od 16 gigabajta, te 299 dolara za model od 32 gigabajta.

Od lansiranja iPhonea 2007. tvrtka ih je prodala više od 50 milijuna.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Očekuje se da bi uvođenje upravo »Helix Producera I« na ovo poprište ekološke katastrofe trebalo bitno uvećati trenutne mogućnosti crpljenja nafte iz havarirane bušotine BP-a i njezinom »prebacivanju« na tankere. To se, nažalost, poklapa s posljednjim lošim vijestima o razmjerima ovog najvećeg izlijevanja nafte u američkoj povijesti. Znanstvenici koje je angažirala američka Vlada u utorak su, naime, povećali procjenu količine nafte koja istječe u Meksički zaljev na 35 tisuća do 60 tisuća barela dnevno što je količina od 5,5 do 9,5 milijuna litara dnevno. To znači da je u proteklih mjesec i pol dana od eksplozije na BP-ovoj platformi Deepwater Horizon u Meksički zaljev isteklo oko 540 milijuna litara nafte.

Zasad se iz oštećene bušotine prikuplja 18. tisuća barela nafte dnevno, a BP je objavio da bi se ta količina trebala povećati za 28. tisuća. To upravo odgovara kapacitetima »Helix Producera I«, koji na dan može obraditi do trideset tisuća barela nafte. Pretpostavke su da će ova plutajuća rafinerija na svojoj novoj lokaciji ostati najmanje dva mejseca.

godine. Posao je bio vrijedan oko 30 milijuna eura, a ovaj objekt u vlasništvu Helix Energy Solutions Group završno je opremljen u jednom teksaškom brodogradilištu prošle godine.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Paragvaj je poveo golom Antolina Alcaraza u 39. minuti, a Italija je izjednačila golom Daniele De Rossija u 63. minuti.

U drugom susretu iz skupine F u utorak se u Rustenburgu sastaju Slovačka i Novi Zeland.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Time je stvoren preduvjet da Ina zatraži lokacijsku, a zatim i građevinsku dozvolu za kompleks u kojem će se prerađivati teški ostaci iz rafinerijske proizvodnje. Na pitanje kad se očekuje izdavanje svih potrebnih dozvola i početak rada novog postrojenja, u Ministarstvu odgovaraju kako će dozvole biti izdane kad se prikupe potrebni dokumenti, a intenzitet i rokovi gradnje ovise o investitoru – Ini (ZSE:INA-R-A).

Kako doznaje Novi list, protiv projekta su glasali svi predstavnici Primorsko-goranske županije, između ostalih i pročelnik Upravnog djela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo Kostrene, Milan Tićak, koji ističe kako će županija još pričekati službeno rješenje Ministarstva, a onda odrediti svoje daljnje korake. Moguća je, najavljuje Tićak, žalba na to rješenje, odnosno pokretanje upravnog spora protiv njega.

Kako to pojašnjavaju u Ini, druga faza modernizacije riječke rafinerije bit će završena najranije 2013. godine, dokad se predviđa i izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka u Urinju. Lokalno se stanovništvo, navode, ne treba bojati novih zagađenja, štoviše, kvaliteta zraka će se na tom području još više poboljšati! Naftni koks će, kao nusprodukt, biti zastupljen samo u 24-postotnom omjeru, a prerada teških ostataka kojom se dobiva naftni koks odvija se, pojašnjavaju u Ini, u zatvorenim i izoliranim prostorima, koji potpuno onemogućavaju bilo kakve emisije u okoliš, što znači da novi pogoni neće imati nikakve sličnosti s nekadašnjom koksarom u Bakru.

»Poznato je kakav je utjecaj na okoliš imala koksara u Bakru, i nitko danas ne bi čak ni razmišljao o nečemu sličnom«, zaključuju u Ini, dodajući i to kako će buduće postrojenje biti sakriveno između drugih rafinerijskih postrojenja, a spremnik koksa će se djelomično ukopati u zemlju, kako bi bio što manje vidljiv s mora.

Prema riječima inžinjera Željka Linšaka, voditelja zdravstvene ekologije pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, mjerenja kakvoće zraka tijekom prošle godine pokazala su kako je na području Kostrene i Bakra zrak loše, treće kakvoće, zbog velike prisutnosti sumporovog dioksida, kojeg, navodi Linšak, na tim prostorima nije bilo više godina. Samo će prelazak rafinerije na plin, zaključuje inženjer, smanjiti sumporove spojeve, što će biti mjerljivo tek nakon završetka prve faze modernizacije rafinerije Rijeka. Ona je, prema ranijim Ininim podacima, trebala biti gotova do sredine ove godine.

Kako strahuju u Kostreni i Bakru, Ina bi mogla u novom postrojenju za koking ubuduće prerađivati i teške ostatke iz rafinerija u okolnim državama, a tehnologija za koju se Ina općenito odlučila trebala je, kažu, biti ne najjeftinija, već ekološki najučinkovitija.

Pozitivna odluka Povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš budućeg Ininog koking kompleksa u Urinju, u Primorsko-goranskoj županiji i jedinicama lokalne samouprave oko rafinerije nafte jučer je dočekana s ogorčenjem. Prema pročelnici Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a Koraljki Vahtar-Jurković, ujedno i predstavnici županije u povjerenstvu, prevagu je donijela promjena stava predstavnice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Iris Haraminski-Bilopavlović, koja je u prvom glasovanju bila protiv da bi jučer ipak dala pozitivnu ocjenu zahvata koking postrojenja.

– Prema zakonu o zaštiti zraka na području gdje je kakvoća zraka treće, najlošije kategorije, ne smiju se graditi nova postrojenja, odnosno zagađivači. Isto tako, ukoliko je neizgrađeni dio područja na kojemu se planira neki zahvat veći od 5.000 metara kvadratnih, potrebno je prije donijeti Urbanistički plan uređenja za to područje. Kako planirani zahvat krši obje ove odredbe zakona, Primorsko-goranska županija mogla je jedino glasovati protiv i to smo i učinili. Zanimljivo je, međutim, da je predstavnica Ministarstva s istim tim argumentima prvi put također glasovala protiv. Ovoga puta promijenila je mišljenje, te time dala presudni šesti glas za zahvat, s objašnjenjem kako je ministarstvo donijelo mišljenje kako izrada Urbanističkog plana u ovom slučaju nije potrebna, rekla je Vahtar-Jurković.

U prvom pokušaju ocjene Studije utjecaja na okoliš, podsjećamo, pet je glasova bilo za, četiri protiv, a dva suzdržana. Ministarstvo je nakon toga članovima povjerenstva naložilo da sukladno propisima moraju glasovati opet, ali striktno za ili protiv.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Google je nedavno izvršio nezavisnu kontrolu problematičnog koda za koji se tvrdi da je bio obuhvaćen StreetView softverom greškom.

Međutim, u izveštaju PI se navodi da je ova kontrola pre svega pokazala „kriminalnu nameru“ budući da je jasno da je nezavisna kontrola pokazala da je sistem koji se koristio za namerno izdvajanje neenkriptovanog sadržaja komunikacija, sistematski zapisivao ove podatke na hard drive-ove što se smatra jednakim kao kada namerno ubacite kasetu u digitalni snimač bez odobrenja onoga koga snimate.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Novi podaci mogu značiti da je 152 milijuna do 317 milijuna litara nafte isteklo u Meksički zaljev od eksplozije i požara na platformi Deepwater Horizon 20. travnja, a niža je procjena gotovo četiri puta veća od naftne mrlje nastale 1989., nakon nasukavanja tankera Exxon Valdez kraj obale Aljaske. Procjenu količine nafte koja istječe iz bušotine objavila je Marcia McNutt, direktorica Američkog instituta za geološka istraživanja. Napomenula je da se radi o procjeni količine nafte prije rezanja cijevi na izlazu iz bušotine, na 1.500 metara dubine, koje je moglo povećati tu količinu.

Revidirani brojevi su posljednji u nizu procjena koje stalno rastu otkako znanstvenici analiziraju video snimke istjecanja nafte. Prva je procjena bila 1000 barela dnevno, potom je BP dugo baratao s podatkom o 5000 barela dnevno, da bi vladin znanstveni tim podigao tu procjenu na 11.000 do 19.000 barela dnevno.

Ista skupina znanstvenika sada je zaključila da je "s obzirom na ograničene podatke koji su dostupni i malo vremena za obradu tih podataka, najbolja procjena za prosječni protok kod istjecanja nafte ... između 25.000 do 30.000 barela dnevno, ali može biti najniže 20.000 barela dnevno ili najviše 40.000 barela dnevno", navela je McNutt u objavljenoj procjeni.

BP je objavio kako neće biti u stanju zatvoriti bušotinu prije kolovoza, kada će biti dovršene dvije usporedne bušotine na istom ležištu nafte. Kupola koju je prošloga tjedna postavio nad oštećenu bušotinu, hvata oko 15.000 barela dnevno, koji se crpe u tanker na površini. Dužnosnici korporacije predviđaju da će sljedeći tjedan biti u mogućnosti udvostručiti tu količinu, te dio nafte spaljivati na površini.


www.seebiz.eu
(Zatvori)