Swiss Reinsurance Co., najveći svjetski osiguravatelj izjavio je kako je dobit pala 53 posto u prvom kvartalu nakon što je zbog otšisa i kamatnih stopa, pao i ukupni prihod.

Neto prihod pao je na 624 milijuna švicarskih franaka odnosno 1,84 franka po dionici i to od 1,33 milijarde franaka odnosno 3,85 franka po dionici ostvarenih u istom razdoblju godionu dana ranije. To nije ispunilo očekivanja Bloombergovih analitičara koji su realnim smatrali  ostvarivanje medijana od 871 milijuna franaka. Swiss Re otpisao je dodatnih 819 milijuna franaka povezanih s hipotekarnim kreditima te je premijski prihod pao 20 posto na 6,46 milijardi franaka.

Swiss Re pokušat će se proširiti na područje Azije kako bi ojačao svoje poslovanje a ta je regija s rastućom potražnjom, smatraju u kompaniji, idealna.

Buffettov Berkshire Hathaway Inc. kupio je nedavno tri posto Swiss Re-a što predstavlja tračak nade za industriju rastrganu između briga oko gubitaka uzrokovanih krizom subprime sektora i usporavanja ekonomije te pada dioničkog tržišta.

Analitičari smatraju da ulagači još uvijek Buffetta gledaju kao svojevrsnog gurua koji svoja ulaganja temelji na dugoročnim predviđanjima. „Običan čovjek/ulagač ulaže dan za danom pa se stoga ugleda u Buffetta i ono što on čini jer je uvjeren kako bi mu, dugoročno, to moglo donijeti lijepu zaradu“.

Godišnja dobit pala je osam posto na 4,2 milijarde franaka a izgubljena sredstva, su prema riječima izvršnog direktora Georgea Quinna, rezultat previše imovine povezane sa drugorazrednim kreditima u SAD.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Lufthansa je postavila tri uvjeta, uključujući jasnu sliku o financijskom stanju posrnulog talijanskog prijevoznika, strategiju za temeljite promjene u poslovanju i angažman konzorcija talijanskih ulagača oko uklanjanja prepreka transakciji koje su postavili sindikati, piše list.Proteklih dana izvršni direktor talijanske banke Alessandro Profumo sastao se preko UniCreditove njemačke članice Bayerische Hypo- und Vereinsbank u Muenchenu sa čelnicima Lufthanse kako bi istražili mogućnosti za postizanje dogovora o tom poslu, tvrdi Il Messaggero, ne navodeći izvore te informacije.

Glasnogovornik Lufthanse nije želio komentirati pisanje talijanskog lista a potvrda se nije mogla dobiti ni kod UniCreditova glasnogovornika.Više od godinu dana talijanska vlada pokušava prodati 49,9-postotni udio države u Alitaliji. Prošlog je mjeseca zbog otpora sindikata propao dogovor s Air France-KLM-om.Novoizabrani talijanski premijer Silvio Berlusconi obećao je da će se javnosti uskoro predstaviti talijanski konzorcij za kupovinu Alitalije. Zasada se nije javio nitko s konkretnim planovima za spas posrnulog talijanskog prijevoznika.Il Messaggero piše da Lufthansa želi biti sigurna da njezino sudjelovanje u utrci za Alitaliju neće negativno utjecati na njezin kreditni rejting, te da je zainteresirana i za poziciju industrijskog partnera restrukturiranog talijanskog državnog prijevoznika.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Legendarni investitor i glavni operativac Berkshire Hathawaya Warren Buffett jučer je Blommberg TV-u rekao kako je najgora kriiza ipak iza nas, barem što se tiče Wall Streeta.

"Najgori dio krize je iza nas. Za ljude s hipotekama još će biti dosta boli," rekao je Buffett.

Fed je reagirao na vrijeme, rekao je Buffett, kad je interevenirao u krizi oko Bear Stearnsa. Sam, tvrdi, nije želio koristiti priliku jer nije imao dovoljno kapitala za investiciju u to vrijeme. Da se regulator nije umiješao u slučaju Bear Stearnsa, Buffett tvrdi kako bi uslijedio još veći kaos.

"Da je Bear Stearns nestao, idući dan bi nestao netko drugi. Bila bi to jedna vrlo kaotična situacija," kaže Buffett.

Na pitanje prije tradicionalne godišnje skupštine dioničara Berkshirea, Buffet je rekao da su neke banke jednostavno postale prevelike za upravljanje. O tome dovoljno govori podatak kako su najveće svjetske banke i investicijske kompanije dosad zabilježile gubitke od čak 300 milijardi dolara.

Neokrznut nije ostao ni Berkshire koji je zabilježio 64 posto manju tromjesečnu dobit (940 milijuna dolara). Ukupna je razina investicija u prvom kvartalu smanjena čak 1,7 milijardu dolara. Geografski, nije mogao odrediti mjesto svoje sljedeće akvizicije, rekavši samo kako je moguće da to bude Europa, ali i Sjedinjene države.

Ilustracija: Business Week

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ballmerova ponuda za kupovinu Yahooa jasno je dala do znanja da se Microsoft bori protiv Googlea i tu bitku gubi. Kada je tijekom vikenda povukao svoju, gotovo 50 milijardi dolara tešku ponudu za preuzimanje Yahooa, investitori su se upitali koja je njegova strategija u online oglašavanju.

Ono što najviše zabrinjava Microsoft je da će Google nastaviti svoje širenje u internetskom oglašavanju. Google je samo od lipnja povećao svoj udio u pretraživanju interneta za čak 10 posto.

Oglasi koji se pojavljuju uz rezultate pretraga na internetu vredniji su od 20 milijardi dolara, a Microsoft je mogao, da je kupio Yahoo, povećati svoj udio u tom kolaču čak tri puta.

Analitičari smatraju da je ovim propalim poslom, Micrsoft ponovno na početku, a to pokazuje da se nalaze u teškom položaju. Internetski odjel Microsofta samo je u posljednjem kvartalu prošle godine izgubio 228 milijuna dolara.

U protekle dvije i po godine Microsoft je utrošio 7,5 milijardi dolara u svoje širenje na internetu, a samo je prošle godine zabilježio gubitak od 745 milijuna dolara. Google je u isto vrijeme zabilježio sedam puta veću prodaju oglasa.

Analitičari nagađaju da bi se Microsoft sada mogao okrenuti drugim akvizicijama, poput one sa Time Warner AOL-om kako bi pridobio nešto veći udio u internetskom oglašavanju. Moglo bi se dogoditi i da ponovno pokuša kupiti Yahoo, no tada će ipak morati pristati na njihove uvjete.

Zbog propale ponude Microsoftove dionice pale su za 16 centi, što je ukupno 18 posto od početka godine. Investitori su zabrinuti jer Microsoft nema jasnu strategiju širenja na internetu i slabe prodaje Windowsa. S druge strane Yahoo je zabilježio rast od 1,86 dolara samo u petak. Otkako je Microsoft najavio preuzimanje dionice su porasle za gotovo 50 posto, a analitičari sada smatraju da će pasti i do 28 posto.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Rusija, drugi najveći svjetski proizvođač nafte (prvi je Saudijska Arabija), proizveo je najmanju količinu nafte u posljednjih 18 mjeseci poradi  starućih naftnih polja i povećanih troškova proizvodnje.

Proizvodnja je tako pala na 9,72 milijuna barela dnevno što je 0,8 posto manje od travnja prošle godine. U usporedbi s ožujkom, output je pao 0,4 posto.

Iz vodećih ruskih naftnih kompanija poput OAO Lukoil i OAO TNK-BP su izjavili kako su troškovi proizvodnje energenta zaista zahvatili cijeli sektor a tom se može pridodati povećana cijena transporta, te već spomenuto, starenje naftnih polja.

Kako bi stimulirali ulaganja, ministarstva iz sektora financija i energije rade na prijedlogu smanjenja poreza do srpnja ove godine.

Izvoz kroz državne cijevi OAO Transnefta povećao se 6,7 posto od ožujka na 4,5 milijuna barela po danu. Rusija je povećala izvoznu taksu na rekordnih 340,10 dolara po toni u travnju a u lipnju je planira još više povećati. Izvoz je pak pao 3,8 posto u usporedbi s travnjem prošle godine.

Proizvodnja Lukoila, OAO Surgutneftegaza i Exxon Mobil Corpa je također nastavila padati.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Cijena nafte u srijedu se na svjetskim tržištima spustila na 115 dolara, budući je nigerijski sindikat radnika u sektoru nafte dogovorio povratak radnika na posao, što povećava nade u ponovnu uspostavu proizvodnje u toj članici OPEC-a. Cijena sirove nafte na američkom tržištu pala je za 28 centi, na 115,35 dolara po barelu, čime se dodatno udaljila od rekordno visoke cijene zabilježene u ponedjeljak, u visini 119,93 dolara. Nafta je na londonskom tržištu pojeftinila za 23 centi, na 113,20 dolara. Štrajk radnika, zbog kojeg je obustavljena gotovo cjelokupna proizvodnja Exxon Mobila u Nigeriji, obustavljen je no pregovori sindikata s kompanijom se nastavljaju, kazao je glasnogovornik Exxona u srijedu.

"Prva izvješća o tome da su nigerijski sindikati ugovorili povratak radnika na posao trebala bi uroditi uklanjanjem dodatne premije rizika sa tržišta", rekao je Olivier Jakob, analitičar pri Petromatrixu iz Zuga u Švicarskoj.

Štrajk je u Nigeriji počeo prošloga tjedna zbog čega je gotovo u potpunosti obustavljena proizvodnja te američke naftne kompanije, u visini 800.000 barela dnevno. Aktualni pad cijena nadovezao se na pad cijene nafte od tri dolara zabilježen dan ranije, proizašao iz oporavka američkog dolara te smanjenja zabrinutosti zbog prekida u opskrbi naftom iz Nigerije i Sjevernog mora.

Kasnije tijekom dana pozornost analitičara bit će usredotočena na naznake nastavka pada američkih zaliha benzina uoči ljeta, kada potražnja raste, te na to hoće li zalihe sirove nafte ostati stabilne.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

 Dow Jones terminski indeks trenutačno je u minusu mršavih 0,05 posto, S&P terminski indeks na gubitku je 0,02 posto, a Nasdaq terminski indeks 0,04 posto.

U fokusu ulagača je Fed, a analitičari očekuju daljnji rez ključnih kamata za 0,25 postotnih bodova, na 2 posto. To bi, smatraju neki analitičari, mogao biti i kraj ciklusa smanjenja kamata započetog još u kolovozu prošle godine. Od tada je Fed smanjio ključnu kamatu za 3 postotna boda.

 Danas će biti objavljeni i podaci o bruto domaćem proizvodu SAD-a u prvom tromjesečju. Nakon rasta od 0,6 posto u posljednjem lanjskom kvartalu, analitičari očekuju rast BDP-a od 0,2 posto, što bi bio njegov najsporiji rast u pet godina, jer su Amerikanci smanjili potrošnju, a raste i nezaposlenost.

Pozornost ulagača privući će i poslovni rezultati niza kompanija. Tako se danas očekuje izvješće General Motorsa, najvećeg američkog proizvođača automobila. Nakon rekordnog lanjskog gubitka od 37 milijardi dolara, analitičari očekuju gubitak i u prvom ovogodišnjem kvartalu.

U fokusu ulagača je i Citigroup jer je najveća američka banka najavila prodaju običnih dionica vrijednih 3 milijarde dolara kako bi prikupila svježi kapital. Zbog toga je cijena dionica banke pala, a pažljivo će se pratiti i hoće li ta odluka Citigroupa utjecati na cjelokupni financijski sektor.

I na europskim burzama vlada oprez. Londonski FTSE indeks trenutačno je na gubitku oko 0,5 posto, kao i CAC indeks Pariške burze. Frankfurtski DAX indeks u minusu je trenutačno samo 0,07 posto.

www.business.hr
(Zatvori)

Kao i tamo, i ovdje se Apple odlučio na ekskluzivne ugovore s probranim operaterima po principu jedan operater po jednoj državi. Zasad takvi ugovori postoje s tri operatera: britanskim 02, francuskim Orangeom i njemačkim T - Mobileom. Procjene govore o 350 000 telefona prodanih putem ova tri operatera u posljednjem kvartalu prošle godine što je znatno ispod procjena od 500 000. Nadalje, brojke za prvi kvartal ove godine govore o 300 000 mobitela. Činjenica da niti jedna od tri kompanije nije objavila precizan podatak o prodaji, kao i da Apple odbija komentirati prodaju u Europi sugeriraju da analitičari i nisu daleko od istine. Naravno, operateri su ustvrdili da su zadovoljni prodajom iPhonea dosad.

U veljači su u 02 ustvrdili kako im je iPhone pomogao u privlačenju novih mušterija i proglasili ga ‘najbrže prodavanom napravom koju su ikada imali’. Čak nekih 60% korisnika iPhonea bili su novi pretplatnici njihove mreže. Ipak, cijena uređaja je problem. Većina je telefona u Europi izrazito snižene cijene (operateri snose trošak uređaja u zamjenu za dugoročnu vjernost), a kupci redovito mogu doći i do nekih vrhunskih modela besplatno.

S druge strane, iPhone nije tako subvencioniran i košta oko 600 dolara ili više uz dugoročne pretplatničke ugovore. To je, izgleda, ponukalo neke da razmotre svoj marketinški pristup jer su dva od tri ekskluzivna operatera snizili cijenu uređaja. Očito, Europljani nisu tako naivni kao Amerikanci.

Sniženja se kreću od 37% do čak 75%, iako neki tvrde da se operateri žele rješiti ovog modela prije nego Apple izbaci novi, brži iPhone početkom ljeta. Apple zauzima vrlo tvrd stav prema operaterima što rezultira nevoljkošću kompanija za subvencioniranjem iPhonea. Apple, naime, uzima dio prihoda prikupljenih na pružanju glasovnih i podatkovnih usluga, što je zaista presedan u industriji. Taj se udio, opet prema procjeni, preračunava u 5-20 dolara po mušteriji mjesečno u Appleov džep. Od potpisivanja ugovora s ove tri kompanije, Apple nije širio svoju međunarodnu distribuciju, a novi ugovori mogli bi imati znatno drugačije uvjete od već postignutih. China Mobile, najveći operater na svijetu, već je, špekulira se, odbio udovoljiti ovakvom, u najmanju ruku interesantnom, poslovnom modelu Steva Jobsa.

Ovo iskustvo u Europi dovodi u pitanje Appleove perspektive na drugim tržištima. Kompanija bi hjela prodati 10 milijuna uređaja do kraja godine, ali se čini da će morati prilagoditi svoj iznuđivački pristup, ili napuštanjem ekskluzivističkog koncepta ili prepuštanjem zarade na glasovnom i podatkovnom području natrag operaterima koji, uostalom, i jesu isključivi vlasnici dotičnih usluga i koje nemaju veze s proizvođačem uređaja. Time će zaraditi manje na samom telefonu, ali prodati više komada. Dosada nesumnjivo uspješan poslovni princip koji Steve Jobs već nekoliko godina upotrebljava mogao bi uskoro iscrpiti strpljenje korisnika i poslovnih partnera, no treba reći i da iPhone još uvijek uživa veliku popularnost i pobuđuje zanimanje velikog broja korisnika.

Ipak, za razliku od tržišta mp3 playera na kojem nisu imali realnu konkurenciju na svoje iPod modele u pogledu kapaciteta, dizajna i mogućnosti, tržište mobitela je sasvim druga arena, s daleko jačim igračima i velikim razlikama među svjetskim regijama, u koje je Apple krenuo prebahato, s obzirom da iPhone ima niz prilično prosječnih karakteristika i prođa mu se temelji više na marketingu, nedostupnosti (koja mu zapravo ide u korist u pogledu zadovoljstva kupaca jer se piratiziranjem dobija daleko više, daleko jefitnije iz uređaja) i bazi obožavatelja, nego na superiornim tehničkim mogućnostima.

Legalna kupovina u navedenim zemljama znači ne samo platiti ozbiljni iznos za telefon, biti krava muzara Appleu kroz udio na usluge operatera nego i zakleti se na dugu vjernost i pretplatu pružatelju usluge što u konačnici doseže impresivne cifre (u SAD-u nakon dvije godine, inače vremenskog minimuma, taj telefon na kraju košta 2 100 dolara u najjeftinijoj varijanti). Napravica je zaista u svakom pogledu kreirana tako da muze lovu neprekidno.

Nažalost, ispada da je ilegalno korištenje daleko isplativija varijanta s kojom ćete biti puno zadovoljniji. Naravno, uvijek će se naći različiti pogledi ovisno o osobnim preferencijama i subjektivnom dojmu. Na čisto osobnu notu, fascinira koliko su vlasnici dotičnog proizvoda voljni zanemariti neke očite nedostatke. Za nekih 600 dolara zaista ne bi trebali tražiti jako svijetlo da nešto uslikate.

www.liderpress.hr
(Zatvori)