Prema cjeniku objavljenom na Ininim internetskim stranicama, plavi dizel poskupio je za sedam lipa po litri, eurodizeli za 10 lipa te obični dizel za 11 lipa po litri.

Tako nova cijena eurodizela iznosi 8,07 kuna po litri (dosad 7,97 kuna), a dizelsko gorivo euro V kvalitete, eurodizel BS stoji 8,15 kuna (do sada 8,05 kuna).

Dizel je poskupio na 7,94 kune po litri (prema dosadašnjih 7,83 kune).

Plavi se dizel od danas, 29. lipnja pa do 12. srpnja, prodaje po cijeni od 4,84 kuna po litri, što je sedam lipa više od dosadašnjih 4,77 kuna.

Nova cijena loživog ulja ekstra lakog je 5,36 kuna po litri, ili 13 lipa više od dosadašnjih 5,23 kuna.

Cijene motornih benzina ostaju iste - eurosuper 95 košta 8,37 kuna po litri, gorivo euro V kvalitete, eurosuper BS 95, te super plus 98 imaju cijenu od po 8,45 kuna po litri, a super 95 prodaje se i nadalje po 8,25 kuna po litri.

Cijene naftnih derivata korigiraju se svakih 15 dana na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, s tim da je najviše dopušteno maksimalno tjedno povećanje ili smanjenje cijena 3 posto.

Korekcija cijena naftnih derivata ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Procjenjuje se kako se radi o ugovoru vrijednom više milijuna kuna, a smatra se iznenađenjem s obzirom da Hrvatski telekom (ZSE:HT-R-A) već godinama praktički u potpunosti dobiva sve slične unosne poslove s državnim institucijama. Tijekom proteklih godina alternativni operateri su u više navrata bezuspješno pokušali ugroziti poslovnu dominaciju HT-a, no sada je to pošlo za rukom Metronetu.

U poslovnim kuloarima ta se činjenica tumači činjenicom da je jedan od glavnih ulagača u tu tvrtku fond Quaestus bivšeg ministra financija Borislava Škegre. Škegro je prije nekoliko mjeseci imenovan savjetnikom Vlade za ekonomiju, a smatra se i da je upravo on glavni autor Vladinog programa gospodarskog oporavka.

Utoliko je jasno kako je njegov politički utjecaj značajno porastao, a čini se kako pozitivne efetke toga osjećaju i tvrtke u portfelju njegovog fonda kao što je i Metronet koje sada imaju puno kvalitetniji tretman u pregovorima oko sklapanja poslova s državnim institucijama.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Možda će upravo ta, do sada najveća ljudskom rukom izazvana katastrofa, ispraviti i neuspjeh globalnog klimatskog summita nedavno održanog u Kopenhagenu, gdje je očiti nedostatak političke volje i dalje glavna kočnica razvoja obnovljivih i čistih oblika energije.

Korištenje obnovljivih izvora energije i dalje čini znatno ispod jedne petine globalne ukupne energetske potrošnje, od čega tek ispod tri posto čine alternativni energetski izvori – energija vjetra, sunca, valova te geotermalna energija. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju  ukupna proizvodnja električne energije korištenjem vjetra iznosila je prošle godine tek oko 160 tisuća MW – što je u usporedbi s proizvodnjom i korištenjem nafte kao ključnog energenta iznimno malo. Ironično, potencijal energije vjetra procijenjen je na oko pet puta ukupnog iznosa globalne energetske potrošnje. Ironija se vjerojatno pretvara i u sarkazam ako se navede podatak da je korištenjem sunčeve energije prošle godine proizvedeno u cijelom svijetu  tek oko 21 tisuću MW, odnosno manje od pola promila ukupno proizvedene energije.

Ako znamo da svakoga sata zemljina površina dobije sunčeve energije dovoljne za godinu dana cjelokupne svjetske energetske potrošnje, zaista je teško razumjeti zašto je tehnologija razvoja korištenja sunčeve energije kao i ostalih prirodnih izvora toliko zaostala i zakasnila u usporedbi sa znanstvenim postignućima u brojnim drugim područjima. Pri tome je zanemarena i činjenica da je korištenje obnovljivih izvora energije kao svima dostupnim od početka postanka ljudske vrste dominiralo sve do otkrivanja i komercijalizacije nafte kao glavnog energenta.

Od brončanih paraboličnih ogledala kojima je Arhimed još u trećem stoljeću prije Krista koncentracijom sunčevih zraka palio jedra rimskih galija, nezamislivo je malo napravljeno u tehnologiji korištenja sunčeve energije. Medijski je zanimljiv podatak da je još 1882. godine usred Pariza, francuski znanstvenik-poduzetnik tiskao novine korištenjem sunčeve energije koja je pokretala tiskarski stroj. Koliko god teorija relativnosti javno profilira znanstveni rad Einsteina, Nobelova nagrada koju je dobio bila je za područje otkrivanja zakona o fotoelektričnom efektu.

Znanost danas zaista nudi brojne spoznaje o mogućnostima, metodama i procesima korištenja različitih obnovljivih izvora energije. U sklopu aktualnog američkog znanstvenog projekta "Helios" pokušava se laboratorijski simulirati proces fotosinteze, odnosno kopirati ključni biološki proces kojeg priroda koristi već milijarde godina. Svaki list drveta praktički je mala elektrana koja pomoću kisika i ugljičnog dioksida prilično složenim mehanizmom stvara molekule šećera koje služe kao biološke baterije. Budući da se proces odvija na molekularnoj razini, tek je s razvojem nanotehnologije objašnjen puni mehanizam funkcioniranja. No, princip pretvaranja sunčeve energije u šećer kao energetski potencijal objasnio je još Melvin Calvin, dobivši Nobelovu nagradu za kemiju prije gotovo pedeset godina.

Nordijske zemlje ulažu velika sredstva u istraživanje i razvoj novih metoda korištenje energije sunca, vjetra i valova. Prilikom nedavnog posjeta srednjoj Finskoj prezentacija niza tvrtki i razvojnih agencija započela je upravo prikazom zavidnih podataka o korištenju obnovljivih izvora energije. Vodstvo vodećih finskih i estonskih brodarskih tvrtki naglašava prioritetni razvoj nove generacije brodskih motora sa značajnom smanjenom potrošnjom goriva, ali i sa navigacijskim inovacijama koje smanjuju energetsku potrošnju. Ovisnost o fosilnom gorivu i nafti u Finskoj, ali i u mnogim drugim zemljama, danas se sve više tretira kao poslovna nesposobnost i primjer lošeg neracionalnog poslovanja.

Usporedimo li na primjer krajnji europski sjever sa preko stotinu dana bez sunca i s gotovo nekoliko mjeseci polu-tame ili čak potpunog mraka, sa europskim jugom i preko 300 sunčanih dana u godini, uočiti ćemo vrlo velike razlike u razini sustavnog korištenja sunčeve energije. Velika ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije naravno da su urodila i iznimno dobrim tehnološkim rješenjima. Finski nanotehnološki klaster danas nudi Hrvatskoj zajedničke projekte u području proizvodnje novih generacija sunčanih kolektora i nadajmo se da će s naše strane biti partnera koji odvažno gledaju u budućnost.

Potražnja za vjetrenjačama naglo raste u sve većem dijelu svijeta, a tehnologija izrade elisa i sustava pretvorbe energije sustavno napreduje. Finska tvrtka Amroy nedavno je patentirala elise proizvedene sintezom polimera na nanotehnološkoj razini veličine preko 20 metara uz zadržavanje lakoće materijala odnosno težine koju su do sada imale elise po nekoliko puta manje. Povećanjem površine elise bez povećanja njezine težine, naravno povećava se i energetska efikasnost površine čime elisa postaje znatno isplatljivija. Zanimljivo je kako je za te elise zainteresiran i "Shell" jer po iscrpljivanju naftnih off-shore platformi, zakon obvezuje njihovu demontažu čim prestanu "proizvoditi" energiju. Budući da zakon ne precizira o kojoj energiji je riječ, instaliranje velikih vjetrenjača na stare naftne platforme znatno je jeftinije nego njihova demontaža. Trenutno se ulažu velika sredstva u istraživanje i razvoj inovativnih rješenja koja bi omogućila jeftiniji prijenos proizvedene energije na kopno.

U odnosu na ostatak svijeta, Europa se zaista ne mora stidjeti svog udjela u obnovljivim izvorima energije, jer proizvodi gotovo polovinu od ukupne svjetske proizvodnje energije vjetra (oko 160 tisuća MW), pri čemu je gotovo svaka druga vjetroturbina instalirana u Europi. U nekim je zemljama proizvodnja energije vjetra postala jedan od vodećih izvora energije (Danska: 20%; Portugal i Španjolska oko 15%). Razvojni planovi Velike Britanije uključuju i skoro kompletiranje projekta izgradnje preko 330 vjetrenjača u sklopu 11 off-shore vjetro-parkova s ukupnim energetskim proizvodnim kapacitetom od 1 GW. Do 2020 britanska vlada planira povećanje kapaciteta vjetroturbina do 40GW. Njemački planovi još su ambiciozniji s preko 50 GW kombinirane proizvodnje energije vjetra do 2030. Značajne korake u reorganizaciji ka obnovljivim izvorima energije slijede i mnoge druge europske države. No, na žalost, ne sve.

Prema podacima World Wind Energy Association industrijski sektor vjetrogeneratora danas zapošljava u svijetu preko pola milijuna radnika s godišnjim prihodom od preko 50 milijardi eura. Kina svake godine doslovno udvostruči svoje kapacitete iskoristivosti vjetra. Među prvih trideset zemalja svijeta po ukupnoj količini energije proizvedene vjetroturbinama osim Poljske (20, mjesto) i Bugarske (30. mjesto) međutim nema niti jedne europske tranzicijske zemlje, iako je među prvih trideset čak desetak država s manje od 10 milijuna stanovnika. Nije teško pretpostaviti da bi upravo orijentacija ka proizvodnji novih tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije bila siguran put boljeg gospodarskog profiliranja zemlje. Za takav iskorak naravno treba znanja i hrabrosti, značajna financijska podrška i vizija energetskog razvoja zemlje koja bi sve to integrirala. Za početak, neophodno je znatno više javne rasprave i medijskog interesa za cjelokupnu energetsku tematiku, od tema vezanih uz načine proizvodnje i prijenosa energije, mogućeg korištenja obnovljivih izvora,  preko poticanja pametnog korištenja energije te energetski-štedljivog stila života. Ironično, zemlje koje u svojim turističkim reklamnim sloganima navode rekordne brojeve sunčanih dana u godini, prilično su daleko od vrha zemalja koje mudro koriste sunčevu energiju.  

Znanost se danas, međutim, ne zaustavlja na suncu, vjetru i biogorivu kao praktički jedinim alternativnim energetskim izvorima. Američki znanstvenik Sridhar nedavno je predstavio projekt "Bloom Box" – kutiju veličine kućnog hladnjaka koja putem gorivih članaka koji koriste hidrogen, prirodni plin ili biogorivo proizvodi energiju potrebnu za servisiranje stotinjak domaćinstava. Istraživači s Oregon State University prezentirali su nedavno "NuScale" projekt kao novi koncept minijaturne nuklearne elektrane, veličine kombija s kapacitetom proizvodnje od tek nekoliko megawata, s reaktorom dizajniranim kao potpuno zaštićena i sigurna baterija koja se nakon 30 godina rada praktički zamjenjuje bez potrebe složenog dekontaminiranja postrojenja, te u izvornom obliku deponira na za to pripremljena mjesta. Slične projekte privode kraju i Toshiba te američka tvrtka "Hyperion Power Generation". Koliko god se nuklearna energije mnogima činila odbojnom, realno je u godinama koje dolaze očekivati određenu "nuklearnu renesansu" i sve veći interes za izgradnju novih postrojenja.   

Osim novih izvora energije, sve više se pažnje posvećuje štedljivom i pametnom načinu korištenja energije, kroz energetski učinkovitiju stanogradnju, kvalitetnije pogonske motore i transportna sredstva, preko smanjenja gubitka prijenosa energije, pa do mijenjanja životnih navika. Vjerojatno nije jednostavno preciznije izračunati koliko energije svakodnevno uzaludno „ode u vjetar“, no prilično je lako izračunati koliko energije „iz vjetra dolazi“. Za očekivati je, na žalost, negativnu korelaciju te dvije vrijednosti, jer zemlje koje gube više energije njezinim neracionalnim korištenjem, vjerojatno i manje energije proizvode vjetroturbinama.

Teško je reći koliko bi aktualna naftna katastrofa zaista mogla preorijentirati svijet ka obnovljivim izvorima energije, no sigurno će svaka zemlja još jednom razmisliti koliko bi i znatno manji budući ekološki incident mogao poremetiti neke ključne gospodarske grane, ili praktički uništiti biološko bogatstvo mora, a time i turizam kao filozofiju razvoja zemlje. I obrnuto, maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije,osobito sunca i vjetra, najbolji je korak ka jačanju imagea jedne turističke i ekološki-svjesne zemlje. Utoliko, u ulaganju i poticanju korištenja obnovljivih izvora energije ne bi se smjelo kasniti. Nerazumijevanje kojim smjerom svijet budućnosti ide nosi prevelik i preskup rizik za daljnji gospodarski razvoj zemlje, ali i teško nasljeđe generacijama koje dolaze.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

U Vjesnikovom izdanju od četvrtka povodom 70. rođendana, objavljeno je više od stotinu izjava uglednih osoba iz politike, kulture, znanosti, crkve, estrade, sporta i ostalih područja društvenog života koji govore što im znači Vjesnik i zašto je potreban na hrvatskoj medijskoj sceni, uz osnovnu poruku da se radi o ozbiljnom dnevnom listu koji treba sačuvati kao svojevrsnu instituciju hrvatskog novinarstva, navodi se u priopćenju.

Prvi broj Vjesnika objavljen je, pod nazivom Politički vjesnik, kao ilegalno glasilo Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. U svojih 70 godina postojanja Vjesnik je više puta mijenjao ime. Od siječnja do kolovoza 1941. zvao se Vjesnik radnog naroda, zatim se do kraja 1942. zvao Vjesnik hrvatske jedinstvene nacionalnooslobodilačke fronte, a do travnja 1943. Vjesnik narodnooslobodilačke fronte Hrvatske.

Od veljače do svibnja 1944. na naslovnici lista stoji Vjesnik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, a od svibnja do rujna 1945. Vjesnik jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Hrvatske. Potkraj rujna 1945. mijenja naziv u Vjesnik Narodnog fronta Hrvatske, u studenom 1946. ime je promijenjeno u Vjesnik Narodne fronte Hrvatske, a u ožujku 1949. vraćen je prijašnji naziv. U veljači 1953. mijenja ime u Vjesnik Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, koje će nositi sve do ožujka 1990. kada nestaje genitivni nastavak te se novine jednostavno zovu Vjesnik.

U veljači 1991. uz ime Vjesnik nalazi se dodatak "politički dnevnik", a u svibnju 1992. Vjesnik mijenja ime u Novi Vjesnik, s podnaslovom "dnevnik za demokratsku Hrvatsku". U veljači 1993. vraćen je naziv Vjesnik s podnaslovom "hrvatski politički dnevnik", koji je zadržan do danas, uz kraće razdoblje 2000. kada je pridjev "hrvatski" bio izostavljen.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Komisija je sumnju iznijela nakon što im je u ožujku predstavljen plan restrukturiranja banke, koji predviđa radikalne mjere štednje, zatvaranje poslovnica u nekoliko zemalja i potpuno povlačenje iz poslova koji su ocijenjeni riskantnim. Prema navodima "Standarda", u Bruxellesu sumnjaju da će restrukturiranje banke u planiranoj formi biti dovoljno da bi ona ponovo postala rentabilna.

Hypo banka, šesta po veličini u Austriji, krajem prošle godine spašena je od bankrota zahvaljujući nacionalizaciji. U tom procesu njeni stari vlasnici njemačka banka Bayern LB, austrijska pokrajina Koruška i "Grawe osiguranje" iz Graza ustupili su svoje udjele Austriji, koja je u Hypo banku ubrizgala stotine milijardi eura poreznih obveznika.

Uprkos sumnjama iz Bruxellesa, novi direktor Hypo banke Gottwald Kranebitter odlučan je nastaviti plan restrukturiranja, kojim je predviđeno da u roku od dvije godine banka ponovo postane rentabilna.

"Posao EU je da kritički posmatra naša nastojanja u vezi s restrukturiranjem banke. Te navode koji se tiču šansi za preživljavanjem naše banke mi vidimo kao izazov. Naš zadatak je da dokažemo da je banka sposobna preživjeti", rekao je Kranebiter.

"Standard" podsjeća da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za pomoć Hypo banci, ali samo privremeno, odnosno do završetka istrage u vezi s malverzacijama koje su banku skoro i dovele do propasti, a koju vode austrijski organi. Austrijski mediji su proteklih mjeseci objavili niz članaka o malverzacijama u koje je upetljana Hypo banka. Neke od njih su riskantni liesing poslovi, nerazumna ulaganja, ali i sumnjiva prodaja banke njemačkoj Bayern LB, koja je izazvala i političku krizu u južnoj njemačkoj pokrajini Bavarskoj.

Kranebitter je priznao da je od početka afere iz banke do kraja 2009. godine povučeno oko milijardu eura depozita, ali da je banka u međuvremenu stabilizirala poslovanje.

"Sada vodim pojedinačne razgovore sa svim velikim klijentima kako bih ih ponovno pokušao pridobiti", rekao je Kranebitter.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naime, kad je 2008. Fima trebala vratiti dug Merrill Lynchu, učinila je to novim kreditom OTP banke, no novac za to dao je MOL, položivši iznos kredita kao polog u banku.

Poveznica je Damir Polančec, uhićen u aferi oko trgovine dionicama Podravke (ZSE:PODR-R-A), a sada pritvoren u slučaju HEP-TLM, koji je koncem 2008. istovremeno s MOL-om pregovarao o prodaji drugog paketa dionica Ine (ZSE:INA-R-A) i tražio od njih da pomognu u financiranju kupovine 10,6 posto dionica Podravke za tvrtku Fima Ami s Malte. Ova informacija sada je i službeno potvrđena: potvrdili su čelnici mađarske naftne kompanije, ispitani kao svjedoci u istrazi oko Podravke.

Nesluženo, izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernadi hrvatskim je istražiteljima potvrdio da ga je upravo Polančec, kao ključna osoba s kojom su vodili pregovore u drugom krugu prodaje dionica Ine još u studenom 2008. godine zatražio za pomoć oko Podravke. Hernadi je kazao kako mu je Polančec rekao da se vodstvo Podravke želi obraniti od tzv. neprijateljskog preuzimanja, ali da su se pojavili problemi s financiranjem kupljenih Podravkinih dionica te da bi bilo važno iznaći modus za zatvaranje postojećeg kredita kod Merill Lyncha u Londonu.

Naime, sporna kupnja 10,6 posto dionica Podravke, koje glase na Fimu Ami, kreditirala se zaduženjem od 26 milijuna eura kod Merrill Lyncha. Zbog pada cijene dionica Podravka je, kao garant cijelog posla, dolazila u sve veće financijske obveze prema Londonu.

Vodstvo MOL-a, čiji interes za većinsko pravo upravljanja Inom bio neupitan, prihvatilo je inicijativu glavnog čovjeka koji im je to pravo mogao omogućiti, potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca. Nakon načelnog dogovora s Polančecom, u realizaciju su uključeni čelni ljudi Podravke i mađarske OTP banke, preko koje je ugovoreno zatvaranje zaduženja kod Merrill Lyncha podizanjem novog kredita od 34,2 milijuna eura kod OTP banke. Zapravo je MOL na poseban račun deponirao vlastita sredstva, temeljem čega je OTP banka odobrila kredit u istom iznosu, kako bi sve bilo u skladu sa zakonom.

Pritom je sklopljeno pet ugovora kojima se reguliraju odnosi MOL-a, OTP-a, Podravke i Fime Ami s Malte. U jednom od tih ugovora predviđena je i mogućnost da Podravka zaduženje “prebije” ne samo novčanim uplatama već i dionicama Ine.

Čelnici MOL-a potvrdili su da je prijedlog o stavljanju tog članka u ugovor, s obzirom na jasne poslovne interese, došao s njihove strane. U jednom članku Ugovora o call i put opciji, sklopljenom između OTP banke i Podravke izričito stoji da se plaćanje “može namiriti i dionicama Ine, koje će biti vrednovane po stvarnoj kupovnoj cijeni plaćenoj i potvrđenoj u pisanom obliku od strane Podravke OTP-u”. No, ta cijena Ininih dionica ne smije biti veća od 1100 kuna, dok je zadnja cijena Ine na Zagrebačkoj burzi 1693 kune.
Potvrđene spekulacije

Tim ugovorom Podravka ne smije učiniti ništa čime bi razvodnila dionice ili dioničke udjele u Podravki, što uključuje i dokapitalizaciju. Drugim riječima, nema dokapitalizacije Podravke bez suglasnosti OTP-a, kako dionice koje MOL ima u zalogu ne bi pale na manje od 10,64 posto udjela u koprivničkoj kompaniji.

Ulogu MOL-a u kreditiranju Podravke razotkriva Ugovor o pologu MOL-a i OTP banke. MOL se tim ugovorom obvezuje da će, ako iznos bilo kojeg potraživanja OTP-a nadmaši iznos pologa, nadopuniti svoj polog, a s druge strane banka će smanjiti iznos potrebnog pologa kako se kredit bude vraćao.

Za hrvatske je interese najvažnija odredba da MOL može djelomično ili u potpunosti otkupiti sva prava, potraživanja i obveze koje OTP banka ima temeljem ugovora o kreditu. U tim su pravima i dionice Podravke, koje su dane kao zalog za kredit. Dakle, MOL može postati najveći pojedinačni dioničar Podravke, kao što može postati i pretežni vlasnik Ine ako mu Podravka svoj dug vrati njenim dionicama.

Sve o čemu su hrvatski mediji proteklih mjeseci špekulirali sada je potvrđeno kroz kopije ugovora koji su na raspolaganju hrvatskim istražiteljima.

Kako će se afera rasplesti, najviše ovisi o pregovaračkim sposobnostima Podravkine Uprave, koju sada potvrđeno vodi Miroslav Vitković. Podravkini pravnici analiziraju sve ugovore i istražuju kakve su Podravkine mogućnosti.

Gubitak od 288 milijuna

Do sada ta kompanija i nije imala previše izbora: uredno je vraćala dugove iz afere kako su dospjevali na naplatu, zbog čega je lanjsku godinu završila sa 288 milijuna kuna neto gubitka, jer je gotovo 366 milijuna kuna morala rezervirati za potencijalne gubitke. Riječ je o kreditima SMS-u, Fima Grupi i tvrtki Gradec, te vraćanju dugova Erste faktoringu i poslovnim bankama.

Podsjetimo, ove je godine Podravka umjesto Fime vratila Erste faktoringu više od 100 milijuna kuna, a izdala je i 130 milijuna kuna novih zapisa kako bi tim novcem vratila prethodne. Da nije bilo rezervacija za sporna potraživanja, koja još nisu do kraja utvrđena, Podravka bi lanjsku godinu završila sa stotinjak milijuna kuna dobiti.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Za jedan franak trenutno se dobija 1,3591 eura, što je najviše od uvođenja zajedničke valute EU. Tečaj franka je skočio nakon što je glavni švicarski bankar Thomas Jordan rekao švicarskoj javnoj televiziji da je "rizik od deflacije najvećim dijelom nestao, što znači da u ovom trenutku ne trebamo intervenirati".

Ukoliko se rizik od deflacije ponovo pojavi, Jordan je rekao da će švicarska nacionalna banka upotrebiti "sva raspoloživa sredstva" radi suzbijanja te prijetnje.

Prejak franak nanosi štetu švicarskom izvozu, jer roba iz ove zemlje postaje manje konkurentna uslijed visoke cijene.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Aquamarine je tvrtka u privatnom vlasništvu i prikupila je sredstva prodajom dionica. Do 2020. planira u suradnji s energetskom tvrtkom SSE Renewables izgraditi kapacitete do 1.000 MW. U prvom krugu dodjele koncesija za gradnju pogona koji će kao pokretnu snagu koristiti valove i smjenu plime i oseke Aquamarine Power je otkupio pravo na gradnju elektrane na škotskoj obali kapaciteta 200 MW koja bi mogla energijom opskrbljivati oko 190.000 domova.

Uređaj Oyster 1 testiran je u Europskom centru za energiju mora u Orkneyu i priključen je na distribucijsku mrežu. U tvrtki se nadaju da će novi uređaj Oyster 2 biti pušten u rad sljedećeg ljeta.

"Prikupljanje dodatnih sredstava omogućuje nam pokretanje sljedeće faze - proizvodnju i ugradnju Oystera 2. Uskoro ćemo objaviti kome ćemo povjeriti te poslove", izvijestio je direktor tvrtke Martin McAdam u priopćenju objavljenom u ponedjeljak.


www.seebiz.eu
(Zatvori)