U utorak su vodeći indeksi na Wall Streetu pali, jer je vijest da je Lehman Brothersu potreban svježi kapital ponovno oživjela strah od posljedica kreditne krize. Dow Jones indeks pao je 0,81 posto, na 12.402 boda, dok je S&P indeks pao 0,58 posto, na 1.377 bodova. Nasdaq indeks izgubio je, pak, 0,44 posto, te pao na 2.480 bodova.

Pod najvećim je pritiskom bio financijski sektor, pa je S&P indeks tog sektora potonuo na najnižu razinu od 17. ožujka. Posljedica je to medijskih napisa da Lehman Brothers planira na tržištu prikupiti svježi kapital od 4 milijarde dolara, što je kod ulagača izazvalo strah od daljnjih loših vijesti iz tog sektora. Cijena dionica Lehmana pala je 9,4 posto, dok su dionice Goldman Sachsa, Morgan Stanleya i Merrill Lyncha pojeftinile više od 1 posto.

Negativno je ne tržište djelovao i podatak da je u svibnju pala prodaja automobila u SAD-u. Tako je prodaja General Motorsa pala čak 30 posto, Forda 19, a Toyote 8 posto. To je izazvalo pad cijena većine dionica u automobilskom sektoru.

Na europskim su burzama, pak, u utorak cijene dionica porasle. FTSE indeks Londonske burze porastao je 0,8 posto, na 6.057 bodova, dok je na Frankfurtskoj burzi DAX indeks osvojio 0,15 posto, te dosegnuo 7.019 bodova.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prehrambena kriza u svijetu i povećanje broja gladnih osnovne su teme sastanka na vrhu zemalja članica Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo (FAO), koji će se održati u Rimu od 3. do 5. lipnja. Na sličnom su sastanku 1996. godine velike zemlje svijeta odlučile kako će se zauzeti da do 2015. godine bude prepolovljen broj gladnih u svijetu. Prije 12 godina bilo je 800 milijuna gladnih u svijetu, a danas ih ima 854 milijuna. Na skup će doći 35 šefova država i vlada te više od sto ministara. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je najprije na skup trebao doći 5. lipnja, dakle na zatvaranje i kada više ne bi bilo nijednog od šefova država, promijenio je datum dolaska i bit će s ostalima na otvaranju summita posvećenoga sigurnosti prehrane. Na taj će način Mesić imati mogućnost za kratke bilateralne susrete s nekima od svojih kolega.

Špekulacije kompanija
Problem povećanja broja gladnih u svijetu nije zbog smanjenja proizvodnje, nego više zbog raznih špekulacija multinacionalnih kompanija koje svakim danom sve više zarađuju na prehrambenim proizvodima. U ovoj godini proizvodnja žitarica će porasti za 3,8 posto i iznosit će 2,191 milijun tona, ali cijena im neće pasti, dapače i dalje će rasti. Jedan od razloga porasta cijena hrani je povećanje cijene nafte, zatim veća potražnja za hranom u Kini i Indiji, ali prije svega zbog porasta cijena hrane u zemljama u razvoju. U tim je zemljama cijena hrane porasla za 10 posto između 2005. i 2006. te za čak 33 posto između 2006. i 2007. godine. Cijena hrane ostat će visoka i sljedećih deset godina, što će pogoditi najmanje 22 zemlje. Glavni direktor FAO-a Jacques Diouf je od razvijenih zemalja zatražio 1,2-1,7 milijardi dolara za sučeljavanje s problemom hrane, a Svjetska banka već je izdvojila 1,2 milijarde dolara. Promjena klimatskih uvjeta također utječe na povećanje broja gladnih. Svake je godine 262 milijuna osoba pogođeno nepogodama izazvanima promjenom klime, a od njih čak 98 posto živi u zemljama u razvoju. Računa se kako će se od 2030. godine trebati plaćati za preživljavanje osoba u zemljama u razvoju pogođenima klimatskim nepogodama između 83 i 127 milijardi dolara godišnje. Osim klime na pomanjkanje hrane utjecat će i sve veća potražnja za biološkim gorivom. Prema analizama FAO-a, potražnja za biogorivom porast će čak 12 puta do 2016., odnosno od sadašnjih 15 milijuna tona prijeći će se na 180 milijuna tona. To će utjecati i na porast cijene poljodjelskih proizvoda. U najgoroj situaciji su Eritreja, Niger, Komori, Bocvana, Haiti i Liberija, koje su među 22 zemlje koje sve više uvoze hranu. U 2007. uvezeno je hrane za 812 milijardi dolara, što je 29 posto više nego u prethodnoj godini. Za zemlje u razvoju cijena uvoza hrane porast će za 33 posto. Dakle, slika koju prikazuje FAO nije nimalo ohrabrujuća, a na summitu u Rimu trebat će odlučiti kako promijeniti smjer kojim sada ide stanje s prehranom. No i čelnici pojedinih zemalja imaju sasvim različit pristup problemu.

Prosvjedi proizvođača
Argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner izazvala je u ožujku velike prosvjede proizvođača hrane u svojoj zemlji zbog poreznih mjera koje je donijela. Brazilski predsjednik Luiz Ignacio Lula da Silva je kritiziran jer daje prednost proizvodnji biogoriva, a venezuelski predsjednik Hugo Chavez drži kako je nedavno potpisan savez 12 zemalja Južne Amerike jedan od mogućih recepata zajedničkog sučeljavanja svih problema. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy dolazi u Rim s idejom rezanja poreza na promet za naftne proizvode kako bi se smanjila cijena goriva za poljodjelnike, a španjolski premijer Jose' Luis Rodriguez Zapatero dolazi s receptom koji je upravo uveo u Španjolskoj, odnosno paketom mjera za rezanje birokracije. Na skupu će biti, uz ostale, bolivijski predsjednik Evo Morales, iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, ali i glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon kome nevladine organizacije koje se brinu o gladnima spočitavaju kako na problem gleda samo s humanitarne strane, a ne i sa strane proizvodnje, odnosno poljodjelstva. Svetu Stolicu će na skupu predstavljati državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, odnosno Papin premijer, a Benedik XVI. neće primiti nijednog predsjednika države sudionika sastanka na vrhu FAO-a kako bi izbjegao primiti i Ahmadinedžada.

Racionalizacija zaliha riže u Britaniji
Globalna kriza na tržištu riže i nagli skok cijena hrane u svijetu prisilio je supermarkete u Velikoj Britaniji da počnu s "racionalizacijom" zaliha riže, piše Financial Times. Jedan lanac prodavaonica je priopćio da će svojim kupcima od sada moći prodavati samo po jednu vreću riže od 10 kilograma. U Leicseteru, gradu s velikim brojem stanovnika porijeklom iz Azije, mnogi supermarketi su uveli slična ograničenja, navodi Financial Times. Najveći uvoznici riže tvrde, međutim, da u Britaniji nestašice riže nema, i za probleme u opskrbi krive lance supermarketa koji su pri narudžbama napravili pogrešne procjene.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Neki analitičari čak predviđaju da bi mu cijena mogla pasti do 100 eura, odnosno 725 kuna. Novi iPhone ima podršku za mobilne mreže treće generacije što znači da podržava UMTS i druge tehnologije brzog mobilnog pristupa internetu putem kojeg se može pratiti i mobilna televizija. Očekuje se da će Steve Jobs, suosnivač i čelnik kompanije, predstaviti novu generaciju iPhonea na Appleovoj Worldwide Developers Conference u San Franciscu za tjedan dana. Appleov je cilj povećati prodaju iPhonea, koja se u Europi pokazala nižom od očekivane.

Do početka ove godine u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj prodano je 330 tisuća komada, dok je bilo predviđeno 500-600 tisuća.Osim tehnološke dogradnje, očekuje se da će Apple osvježiti i prodajni model za novi iPhone budući da se postojeći pokazao nedovoljno profitabilnim za operatere. Naime, oni su uređaj morali platiti unaprijed da bi ga poslije mogli prodati za malu maržu i 15 posto naknade za prosječan prihod koji ostvaruju po korisniku iPhonea. U travnju je Tim Cook, Appleov glavni operativni direktor, izjavio da operateri mogu prodavati iPhone i po nižim cijenama.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Nacionalizirana je tvrtka Transredes, podružnica multinacionalne anglonizozemske tvrtke Shell Gas i britanske Ashmore, koje su svaka posjedovale po 50 posto dioničkog paketa.

Morales je potpisao ukaz o nacionalizaciji preuzimanjem dionica tako što će država isplatiti 48 dolara po ekspropriranoj dionici, piše BBC.

Tvrtki Transredes, koja je isprva bila u vlasništvu američkog Enrona, bolivijska vlada u ponedjeljak je postavila novog predsjednika, a radnicima zajamčila stabilnost radnih mjesta, prenosi BBC.

U govoru o nacionalizaciji Morales je optužio Transredes da se upustio u političke aktivnosti protiv svoje vlade i poručio da ne "prihvaća niti upravitelje, niti tvrtke koje kuju urotu protiv demokracije ili protiv nacionalne vlade. Neka rade i ne bave se konspirativnim aktivnostima".

Prelazak Transredesa u državno vlasništvo dio je planova o nacionalizaciji kojima vlada želi poboljšati život uglavnom siromašnog indijanskog stanovništva, napominje agencija dpa.

Oporba kritizira takvu politiku, a protive joj se i bogatije pokrajine održavanjem referenduma o autonomiji, koje Morales naziva ilegalnima. U nedjelju su referendum organizirale pokrajine Beni i Pando, nakon što je to već učinila bogata Santa Cruz.

"Fizičko preuzimanje ... ne može donijeti ništa dobrog zemlji već samo pojačati nesigurnost i sumnje u postojeću pravnu sigurnost", kazao je zastupnik stranke Podemos.

Međunarodne tvrtke djelatne u Boliviji, kao što su brazilska Petrobras, francuska Total, španjolska Repsol ili američka Exxonmobil, prestale su ulagati u tu zemlju zbog političke nesigurnosti i nedostatka pravne sigurnosti, tvrdi bolivijska gospodarska komora, a prenosi agencija AFP.

Morales, izabran 2005. godine kao prvi predsjednik iz redova Indijanaca u povijesti svoje zemlje, prvu nacionalizaciju proveo je 2006. kada je drastično izmijenio ugovore sa stranim tvrtkama, no nijedna od njih ipak nije napustila tu andsku zemlju.

Iza Venezuele Bolivija je drugo po zalihama prirodnog plina u Južnoj Americi. Procjenjuje se da ima oko 1.300 milijardi prostornih metara plina.

www.business.hr
(Zatvori)

Bosch za navedenu njemačku tvrtku nudi 101 euro po dionici, što je 63-postotna premija u odnosu na zadnju cijenu Ersola na Frankfurtskoj burzi u petak. Bosch je već ranije kupio 50,1 postotni udio u Ersolu od tvrtke Ventizz za 546 milijuna eura. Najavljena transakcija bila bi najveća Boschova akvizicija u zadnjih pet godina, jer ta grupacija namjerava u ovoj godini prošriti svoje poslovanje preuzimanjima. Analitičari smatraju da će ponuda za Ersol izazvati zanimanje drugih kompanija iz sektora solarne energije, pa je moguće da će ponude za kupnju poslati i tvrtke Conergy i Q-Cells. Bosch, najveći proizvođač dijelova za automobile, ovim preuzimanjem namjerava još više smanjiti svoju ovisnost o automobilskoj industriji, nakon što je 2003. za 1,8 milijardi eura kupio proizvođača bojlera Buderus.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks porastao 1,3 posto, na 12.638 bodova, dok je S&P indeks porastao 1,8 posto, na 1.400 bodova. Nasdaq indeks skočio je, pak, 3,2 posto, na 2.522 boda.

Nakon što je cijena nafte prije desetak dana dosegnula rekordnih 135 dolara po barelu, njezin pad na 126 dolara smanjio je zabrinutost ulagača zbog inflacije, profita kompanija i slabljenja potrošnje građana. Među najvećim su dobitnicama prošloga tjedna bile dionice u građevinskom i zrakoplovnom sektoru. Ulagače je oraspoložio i revidirani podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda SAD-a u prvom tromjesečju za 0,9 posto na godišnjoj razini, dok su preliminarni podaci pokazivali rast od 0,6 posto.

"Ti su podaci bolji od očekivanja. Donedavno su svi govorili kako nema sumnje da je gospodarstvo u recesiji, no podaci govore da smo možda samo na rubu recesije", kaže Steve Goldman, strateg u tvrtki Weeden & Co. Značajnije su ojačale i cijene dionica tehnoloških kompanija, kao što su Dell, IBM i Hewlett-Packard, nakon podatka da su narudžbe trajnih proizvoda u travnju neočekivano porasle, što navodi na zaključak da kompanije ponovno počinju više investirati. Ti podaci potaknuli su i rast cijena dionica proizvođača skupe mašinerije, kao što su Caterpillar, te Deere & Co. Međutim, ponovno su pod pritiskom prodaja bile dionice financijskih institucija. Posljedica je to straha ulagača od daljnjih kreditnih gubitaka nakon što je Midwestern banka priopćila da bi otpis dugovanja u ovoj godini mogao biti dvostruko veći nego što se prvotno procjenjivalo.

I na europskim su burzama u fokusu ulagača prošloga tjedna ponajviše bile cijene nafte. FTSE indeks Londonske burze pritom je oslabio 0,6 posto, na 6.053 boda, dok je na Frankfurtskoj burzi DAX indeks porastao 2,2 posto, na 7.096 bodova. Spuštanje cijena nafte potaknulo je uzlet cijena dionica zrakoplovnih kompanija. Oporavio se i bankarski sektor, potpomognut uvjerenjem ulagača da američko gospodarstvo nije u recesiji.

Analitičari očekuju da će cijene nafte i dalje slabiti, ali upozoravaju da će inflatorni pritisci zadavati brige ulagačima. "Procjene o cijeni barela od 200 dolara previsoke su, budući da postoje stvarne zalihe u zemljama proizvođačima a i potražnja će slabiti pod utjecajem slabljenja gospodarskih aktivnosti. Očekujemo da će cijene nafte ostati između 100 i 120 dolara, no inflacija će ostati najvažnije pitanje na tržištima", tumači Victor Peiro Perez, strateg u Caja Madrid Bolsa.

Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je prošloga tjedna 2,3 posto, na 14.339 bodova, što je njegova najviša razina od početka siječnja.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Pravi je pobjednik, kako se čini, LG, južnokorejska kompanija koja je imala ugled proizvođača kvalitetnih mobitela koji nisu privlačili toliko pozornosti. No, njihovi su dani drugorazrednog igrača završeni. Pošiljke njihovih telefona porasle su 54% u prvom kvartalu ove godine u usporedbi s prošlom godinom. Taj porast pratio je i tržišni udio koji se sada nalazi na 8,6%, prema 6,4% godinu prije. Sve to izbacilo ih je na četvrto mjesto, ispred Sony Ericssona i u neposrednu blizinu nekad nedostižne Motorole. Ako se Motorola ubrzo ne pribere ‘LG će zasigurno preteći posrnulu kompaniju krajem ove godine’, tvrdi Thomas Kang iz tvrtke Strategy Analytics.

Nema sumnje, doduše, da je LG-ov streloviti rast bio djemočno rezultat sreće. Dvoje njihovih glavnih suparnika, Motorola i Sony Ericsson, zapeli su. S druge strane, naučili su iz grešaka svojih dvaju rivala. Motorola se previše uzdala u svoj trendseterski, ultratanki model RAZR, dok je LG-ov najveći hit dosada bio Chocolate, tanki telefon nalik čokoladnoj štangici i tipkovnice koja svjetli crveno. Od svibnja 2006. do danas ih je prodano oko 18 milijuna. Kompanija je zabilježila uspjehe i u Europi i Aziji sa svojim Prada modelom, mobitelom osjetljivim na dodir izrađenim u suradnji s talijanskom modnom kućom.

Skupi telefon debitirao je u ožujku prošle godine, tri mjeseca prije iPhonea. Uspjeh Chocolatea pomogao je proboju njegovog dizajnera Skott Ahna na mjesto šefa odjela za mobitele u LG-u, inače odjela vrijednog 11,2 milijarde dolara godišnje. No, umjesto da su nastavili izbacivati nastavke uspješnog modela, kao što je Motorola napravila s RAZR-om, 50-ogodišnji Ahn je nesmiljeno gonio svoje zaposlenike da izmisle nove, drugačije modele. Kako bi pojačao razinu inovacije, udvostručio je broj dizajnera na 150 i inženjera na 4 000. Uz to je pokrenuo i interno godišnje natjecanje u dizajnu. Ovogodišnji je pobjednik Secret, napravljen iz glatkog ali čvrstog ugljikovog vlakna i pojačanog stakla, s kamerom od 5 megapiksela i softverom koji omogućuje korisnicima izradu vlastitih melodija i videa.

 U prodaju u Europi je krenuo ovog mjeseca, a ubrzo će, vjerojatno, i u SAD. Otmjeni novi modeli pomogli su LG-u povećati ugled izvan Koreje i Sjeverne Amerike, dvaju tržišta koja zajedno čine oko polovice ukupne prodaje. ‘Pružatelji mobilnih usluga počinju LG -u pokazivati više poštovanja’, kaže Harrison Cho, analitičar u tvrtki za telekomunikacijske uređaje Mirae Asset Securities iz Seula. Isto je i s investitorima. LG-ova dionica skočila je 57% ove godine, time postavši najuspješnija među pet najjačih svjetskih proizvoiđača mobitela.

Analitičari očekuju udvostručavanje kompanijinih profita ove godine, na preko 2 milijarde dolara na valu rasta prodaje od gotovo 50%. Ipak, Ahn je svjestan da je njegova jedinica još uvijek slaba u području luksuznih smartphoneova, a gdje Apple, Research of Motion i HTC s Tajvana, svi uživaju marže veće od 20%, dok su one LG-a tek na 14%. Apple bi, pak, mogao postati veliki igrač ako se odluče na rezanje cijena i širenje distributivne mreže preko većeg broja pružatelja usluga, iako su zasad samo igrač u niši. Ahn na to odgovora: ‘Imamo još šuno posla, no na pravom smo putu’.
Pripremio: Vanja Figenwald

www.liderpress.hr

(Zatvori)

Američka je valuta prošloga tjedna prema euru ojačala 1,3 posto, pa je cijena eura pala na 1,555 dolara. Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, i to dva posto, na 105,5 jena.

Dolar je ojačao zahvaljujući podacima koji pokazuju da bi američko gospodarstvo moglo izbjeći recesiju. S rastom cijena nafte i hrane, što potiče inflaciju, i bržim, 0,9-postotnim rastom gospodarstva u prvom tromjesečju, analitičari kažu kako Fed najvjerojatnije više neće smanjivati ključne kamatne stope. Neki očekuju čak i povećanje kamata za 0,25 postotnih bodova, na 2,25 posto, do kraja godine.

Dolaru pogoduje i pad cijene nafte s rekordnih razina, jer se time smanjuju inflacijski pritisci. No, nesigurnost u vezi stanja američkog gospodarstva ostaje, kažu analitičari.

Stoga se s velikom pozornošću očekuje izvješće o zaposlenosti u SAD-u. Analitičari procjenjuju da je u svibnju, peti mjesec zaredom, broj zaposlenih pao, za 50.000.

"Veći pad od očekivanog snažno bi uzdrmao dolar, pa bi cijena eura u tom slučaju ponovno mogla dosegnuti rekordnih 1,60 dolara", kaže Joseph Trevisani, analitičar u tvrtki FX Solutions.

No, i u tom bi slučaju, kaže Trevisani, kretanje tečaja eura trebalo ostati u rasponu od 1,53 do 1,60 dolara.

Euru će, pak, podršku pružiti odluka Europske središnje banke da ključnu kamatnu stopu ostavi nepromijenjenu na 4,0 posto. Nema nikakvog razloga očekivati od ovotjednog sastanka čelnika ECB promjenu kamata, samo novo upozorenje o jačanju inflacijskih pritisaka u eurozoni, kažu analitičari.

www.business.hr
(Zatvori)