Među dioničkim investicijskim fondovima vladala je podijeljenost. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,3 posto Prospectus JIE do 4,38 posto Raiffeisen Emerging M. fonda. S druge su pak strane gubici bili u rasponu od 0,06 posto C-Zenit do 3,35 posto ZB euroaktiv fonda.Kod mješovitih investicijskih fondova većina ih je bilježila gubitke. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,05 posto HI-balanced do 2,19 posto Aureus Balanced fonda.

S druge su pak strane dobici bili u rasponu od 0,09 posto Agram Trust do 0,75 posto PBZ Global fond fonda, dok je vrijednost ZB global fonda ostala praktički nepromijenjena.Kod obvezničkih fondova imamo podijeljenost na gubitnike i dobitke. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,01 posto KD Adria Bond i OTP euro obveznički do 0,06 posto FIMA Bond fonda. S druge su pak strane gubici bili u rasponu od 0,02 posto PBZ Bond fond i HPB Obveznički do 0,78 posto ICF Fixed Income fonda.Među novčanim investicijskim fondovima gotovo svi su bilježili dobitke. Pritom su se dobici kretali u rasponu od 0,02 do 0,04 posto, dok je vrijednost PBZ Dollar fond fonda ostala praktički nepromijenjena.




www.liderpress.hr
(Zatvori)

Prinosi fondova u ovoj se godini, pak kreću u rasponu od plus 6,9 do minus 64,5 posto. Pri tome je čak 80-ak fondova potkraj listopada ove godine imalo negativni predznak, a samo ih je 18 pozitivno posloval. Dakle, četiri od pet fondova u proteklom su dijelu godine završila u minusu.Najveći pad imovine bilježe dionički i mješoviti fondovi, a kod obvezničkih potonuće je u prosjeku ipak nešto manje. Na drugoj su strani jedino najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi izravno o cijenama dionica - u proteklom su dijelu godine ostvarili kakav-takav rast imovine. Većina se analitičara slaže sa ocjenom da su veliki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali i zbog nastavka negativnog trenda na domaćem, a i na tržištima kapitala u svijetu i regiji, ali i zbog velikog ovogodišnjeg izvlačenja i 'bijega' novca iz fondova.

Naime, velike isplate i panični izlasci iz fondova prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da (ras)prodaju i velike količine dionica iz svojih portfelja u veoma kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i 70-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela, odnosno ukupnu imovinu otvorenih investicijskih fondova. Još više od dosadašnjeg pada imovine ulagače, pa i same fond-menadžere, čini se, zabrinjava kronična nelikvidnost i neizvjesnost, odnosno pitanje dokad će kriza fondova potrajati.

Neki analitičari ovih su dana istaknuli kako nije realno očekivati da će se naši otvoreni investicijski (a pogotovo dionički i mješoviti) fondovi, koji više-manje dijele sudbinu dioničkog indeksa, brzo oporaviti. Ističu da je u aktualnoj financijskoj krizi posebno važno što prije vratiti povjerenje ulagača i želju za novim ulaganjima. Analitičari, na kraju, okvirno dodaju da bi se fondovski biznis mogao početi oporavljati, čak i stabilizirati, slično kao što se to odnedavna predviđa i za Crobex, tek sredinom iduće godine.



www.liderpress.hr
(Zatvori)

Među dioničkim investicijskim fondovima gotovo svi su bilježili gubitke. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,03 posto Aureus US Equity do 5,26 posto Prospectus JIE fonda. S druge je pak strane jedini dobitnik, s dobitkom od 0,26 posto, bio ST Global Equity fond. I kod mješovitih investicijskih fondova velika većina ih je bilježila gubitke. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,35 posto HPB Dynamic do 2,45 posto HPB Global fonda. S druge su pak strane dobitnick, s dobitkom od 0,21 posto, bio tek ST Balanced fond.

I kod obvezničkih fondova većina ih je, ipak, bilježila gubitke. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,03 posto KD Adria Bond do 0,37 posto ZB bond fonda. S druge su pak strane dobici bili u rasponu od 0,02 posto HI-conservative do 0,21 posto Erste Bond fonda, dok je vrijednost Raiffeisen Bonds fonda ostala praktički nepromijenjena. Među novčanim investicijskim fondovima svi su bilježili dobitke. Pritom su najviše, po 0,09 posto, na vrijednosti dobili PBZ Novčani fond, ST Cash i HPB Novčani fondovi, dok su se ostali dobici kretali u rasponu od 0,02 do 0,08 posto.




www.liderpress.hr
(Zatvori)

Kako je na potpisivanju sporazuma istaknuto, "Fond rizičnog kapitala" svojim će financijskim sredstvima, koja će dobivati od države i privatnog sektora, financirati inovacije i ideje u malom i srednjem poduzetništvu.

Manageri Fonda odlučivat će koji projekti zaslužuju financiranje te će Fond putem financiranja projekta ili male tvrtke ući u njenu vlasničku strukturu. Kako je istaknuo ministar Polančec, interes za ulaganje u Fond bi trebao biti velik, jer unatoč tome što se zove Fond rizičnog kapitala, povrati su ekstremno visoki i time privlačni ulagačima.

Bitno je istaknuti da će Fond pomoći pri spajanju obrazovanja i gospodarstva, odnosno pomoći će uvođenju "outsourcanja" na sveučilištima i investicijama, po uzoru na druge razvijene zemlje.  Ministar Primorac, u čijoj nazočnosti je potpisan Sporazum istaknuo je kako je do sada već dobio upite vezano za investicije u biomedicinu i informatičku tehnologiju, odnosno da su tvrtke iz tog sektora pokazale najviše interesa za ulaganje u Fond.  

Fond bi trebao imati budžet od 108 milijuna kuna, od čega bi 32 milijuna kuna osigurala država odnosno Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo obrazovanja, dok bi ostatak trebao doći iz privatnog sektora.

Ministar Primorac istaknuo je kako se Fond osniva po uzoru na izraelski i finski model koji je pridonio razvoju inovacija i malog i srednjeg poduzetništva u tim zemljama, a kao najbolji primjer naveo je finsku Nokiu.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Relativno najviše od dobivenih sredstava od Ine natrag je direktno u domaće dionice uložio Erste Plavi, koji je od oko 150 milijuna kuna od Ine isti mjesec već gotovo 100 milijuna kuna plasirao natrag upravo u dionice.

Ipak, nominalno su najviše domaćih dionica u listopadu kupili najveći mirovinci koji, gledano prema udjelu u portfelju, najmanje vjeruju domaćim izdanjima, AZ i Raiffeisen mirovinski fond, oko 190 i 180 milijuna kuna. No, dok se Raiffeisenov mirovinac u listopadu odlučio aktivirati na burzi bez znatnijeg priljeva sredstava od prodaje Ine, AZ je u domaće dionice plasirao samo petinu od "Ininih" nešto više od 800 milijuna kuna. Ostatak novca je prvi čovjek u listopadu najaktivnijeg mirovinca, AZ-a, Dinko Novoselec odlučio plasirati u inozemstvo kupivši čak 550 milijuna kuna vrijedne strane državne, kao i 170 milijuna kuna vrijedne strane korporativne obveznice. AZ je tako, uloživši više od 1,2 milijarde kuna odnosno 14 posto imovine u inozemstvo, odlučio sve karte staviti na financiranje zaduženja stranih država i tvrtki. AZ se u samo jednom mjesecu približio zakonskoj granici koja mirovincu tolerira ulaganje do 15 posto imovine izvan granice, zbog čega je i nominalno prestao biti najveći investitor u domaće tvrtke, jer najviše, 895 milijuna kuna direktno uloženih u domaće dionice, sada ima Damir Grbavac, šef Raiffeisen mirovinskog fonda.

Drugi, već tradicionalno u inozemstvu najaktivniji fond Erste Plavi, drži samo 10 posto imovine u stranim papirima, odnosno nešto manje od 300 milijuna kuna uloženih izvan granice.

Opet oštro na fondove

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog, računamo li prema prosječnom padu vrijednosti udjela u domaćim fondovima između 20 i 25 posto, u listopadu je odlučio iz domaćih investicijskih fondova izvaditi više od 60 milijuna kuna, a ta je sredstva, kako bi amortizirao povećano ulaganje u dionice, odlučio plasirati u depozite koji su dosegnuli gotovo 180 milijuna kuna. Raiffeisen mirovinski fond je istodobno jakom direktnom kupnjom dionica na Zagrebačkoj burzi prošli mjesec prilično šokirao fondovsku industriju izvukavši više od 100 milijuna kuna iz domaćih fondova, koje je, uz 240 milijuna kuna povučenih depozita, plasirao u domaće obveznice, ali i strane investicijske fondove. Grbavac je u domaće obveznice prošli mjesec uložio najviše, gotovo 500 milijuna kuna. Nešto manje aktivan je u listopadu bio prvi čovjek mirovinca PBZ Croatia osiguranja Dubravko Štimac, koji je od 317 milijuna kuna od Ine više od 80 milijuna kuna vratio odmah u domaće dionice, dok je najveći preostali dio, točnije oko 250 milijuna kuna, rasporedio u depozite u domaćim bankama.

Najmanje je izgubio Raiffeisenov mirovinac

Najveći pad vrijednosti imovine u listopadu bilježi dionicama najizloženiji mirovinski fond PBZ Croatia osiguranja, dok je najmanje pao Raiffeisenov. Imovina fonda PBZ/CO smanjena je 145 milijuna kuna, odnosno 3,81 posto, slijedi Erste Plavi koji je pao 3,31 posto odnosno 96 milijuna kuna, zatim AZ mirovinski fond s padom od 2,50 posto, što je u slučaju najvećeg fonda 223 milijuna kuna. Najbolji Raiffeisen je izgubio 1,82 posto na vrijednosti i ima 124 milijuna manje vrijednu imovinu.


www.business.hr
(Zatvori)

Za uspjeh MP-Bric fonda, koji je s radom započeo u ožujku ove godine, zaslužna su ulaganja u vrijednosnice Brazila, Rusije, Indije i Kine. Specifični potencijal ovih tržišta leži u činjenici da predstavljaju gotovo 70% globalne populacije, gotovo 50% svjetskog BDP-a, kao i faktor što ova grupa zemalja ima veliku ulogu u svjetskoj politici. MP-Bric je svoja ulaganja rasporedio u omjeru od 28% u Indiju, 27% u Brazil, 25% u Rusiju, 15% u Hong Kong i 5% u Kinu. Ulaganja su većinom u sektor sirovina i materijala te financije. Fond AC Rusija postiže rast kroz investicije prvenstveno u dionice izdavatelja iz Rusije i ostalih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza ili u dionice kompanija koje prevladavajući dio poslovanja obavljaju u tim zemljama.

Među dioničkim fondovima u istom razdoblju najlošije rezultate ostvarili su Fima Maximum s minusom od 23,3% i Erste Total East s negativnim prinosom od 11,32%. Među mješovitim fondovima prednjačili su Aureus Balanced i Ilirika JIE Balanced s prinosima od 4,2, odnosno 1,13 posto, a najveće gubitke su ostvarili HPB Dynamic i HPB Global fond. Aureus Balanced najviše ulaže u Hrvatsku, a slijede Crna Gora te SAD. S druge strane, Ilirika JIE Balanced ulaže po četrdesetak posto imovine u zemlje EU te u Hrvatsku.

Spomenuta dva tjedna donijela su raznolike rezultate na domaćem tržištu, a većina fondova nalazila se oko ‘pozitivne nule’. Fondovi koji su više orijentirani na domaće tržište i regiju imali su lošije rezulate od onih s fokusom na tržišta BRIC zemalja i drugih tržišta u razvoju. U fokusu ulagača bili su predsjednički izbori u SAD-u. Naelektrizirana atmosfera prenijela se s predizbornih skupova i na burze, no već dan nakon izbora po objavi rezultata ekonomska realnost donijela je naglo otrežnjenje i pad tržišta. Osim predsjedničkih izbora u igri su bili i potezi monetarne politike. Prvi su na redu bili Amerikanci koji su smanjili referentu kamatnu stopu na sredstva Feda sa 1,5% na 1%. Nakon njih došle su na red Bank of England i ECB. Bank of England je iznenadila sve sa čak 1,5 postotka nižom kamatnom stopom, što je svega nekoliko sati prije objave odluke ECB-a povećalo pritisak na smanjivanje kamate u iznosu većem od očekivanih 0,5%. To se, zbog vrlo konzervativne politike ECB-a, nije dogodilo te je stopa ipak snižena za samo pola postotka.

Damir Jambrek, www.moj-fond.hr

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) dala je odobrenje za rad društvu za upravljanje investicijskim fondovima Allianz Invest. Odobreno je i imenovanje Maria Staroselčića i Radovana Abramovića za članove Uprave društva.

Ulazak Allianza u fondovski biznis najavio je Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, u nedavnom intervjuu za magazin Banka kada je napomenuo kako će fondovi vjerojatno biti pokrenuti početkom sljedeće godine.

U Allianzu smatraju da ima, a bit će i u budućnosti, dovoljno klijenata koji će biti spremni prihvatiti rizik ulaganja kakav nose investicijski fondovi. Procijenili smo, kazao je Galić u intervjuu, da je sadašnja kriza dobro vrijeme za pripremu takvog projekta.

Galić objašnjava kako je plan da Allianz u konačnici ima “razuman spektar fondova koji ide od konzervativnijih, novčanih, do balansiranih, zatim dioničkih fondova. Bitno je da to budu što jednostavniji fondovi, što jasnija ulaganja. Ne vjerujem da ćemo u našim fondovima biti skloni ulaganjima u neregulirana, nejasna tržišta koja su se sada pokazala najranjivijima. Uvijek ostajemo na liniji Allianza kao kuće koja prvenstveno vodi računa o sigurnosti i stabilnosti, a sad se pripremamo za prilike koje će se pojaviti kroz godinu-dvije”.

Redoslijed osnivanja fondova, dodao je, ovisit će u najvećoj mjeri o okolnostima na tržištu.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

Naime, nepovoljna situacija na tržištima kapitala, koja je u 2008. zahvatila gotovo cijeli svijet, desetkovala je imovinu postojećih fondova, što je uplašilo čelnike domaćih društva za upravljanje investicijskim fondovima koji su stopirali neke postojeće i nadolazeće projekte.

Tako primjerice imovina sedam fondova s javnom ponudom - AC Global Balanced Emerging, AC Global Dynamic Emerging (Adriatica Capital), Apex Omega (Apex Kapital), ICF West (ICF Invest), MP Balkan.hr ( MP Invest), Platinum Cash (Platinum Invest), Ilirika Mediteran (Ilirika Investment) i jednog s privatnom ponudom - Sout-East Equity (Poba ICO Invest), i u najnovijoj Hanfinoj statistici iznosi nula kuna, što znači da oni na domaćem tržištu postoje samo formalno.

I Ilirika oklijeva

K tome je, prema neslužbenim informacijama, nekoliko društava za upravljanje, pa i onih većih, odlučilo u iduću godinu prebaciti čak i predaju zahtjeva za odobrenje statuta i prospekta novih fondova. U Ilirika Investmentu kažu kako su, unatoč tome što su odobrenje statuta i prospekta Ilirike Mediterana od Hanfe dobili krajem travnja, s pokretanjem fonda pričekali zbog nepovoljna utjecaja financijske krize na raspoloženje ulagača.

"Pokretanje je odgođeno do daljnjega, odnosno dok se ne smiri situacija na financijskim/ kreditnim tržištima na globalnom planu, pa tako i u Hrvatskoj, jer smo zasad procijenili kako situacija za pokretanje nije pogodna. Teško je vjerovati da će taj fond startati u ovoj kalendarskoj godini", komentirali su iz Uprave te dodali kako su rezultati Društva ispod planiranih, ali svakako bolji od prosjeka industrije. S obzirom na to da je u posljednjih mjesec dana ukupna imovina smanjena čak 25 posto, u investicijskim se krugovima vrlo često mogu čuti glasine kako fondovi koji već imaju rješenje ipak neće uskoro izlaziti na tržište jer su oni koji su u ovogodišnjim teškim uvjetima odlučili napraviti taj korak, u većini slučajeva zbog njega i požalili.

Gotovo polovina fondova s početkom je u ovoj godini pričekala nekoliko mjeseci nakon dobivanja dozvole, ali ni nakon izlaska na tržište ulagače nisu uspjeli privući nikakvim akcijama, ponudama ni obećanjima. Iznimku čine samo četiri fonda Locusta i Erste Investa s privatnom ponudom kojima prema posljednjoj statistici Hanfe imovina raste.

Krive procjene

Tako su nešto hrabriji od Ilirike, ali ne i zadovoljniji postignutim rezultatom, bili čelnici Ceba Investa koji su u veljači pokrenuli dionički fond s javnom ponudom CZenit koji je rješenje dobio u prosincu 2007.

"Uplate u fond stagniraju, a promjene u imovini uglavnom su posljedica promjene vrijednosti portfelja vrijednosnih papira", komentirao je predsjednik Uprave Ceba Investa Ivan Rajnpreht te dodao kako se "u trenutku pokretanja nije vidjela dubina krize koja je slijedila jer su sve procjene govorile o tome da će se tržište oporaviti najkasnije poslije ljeta, što nam je i odgovaralo, no s današnjeg bi gledišta bilo bolje da smo start prolongirali". Rezultati fonda do kraja godine, i po ukupnoj imovini i po vrijednosti udjela, također će biti ispod planiranih, napomenuo je Rajnpreht koji ipak smatra da su u protekle dvije godine zbog neosnovane euforije na tržištu kapitala očekivanja postala nerealno visoka te da na otvorene investicijske fondove treba gledati kao na dugoročnu štednju na rok od 15 do 20 godina. "U tom kontekstu, kada se gleda trenutačna situacija na tržištu kapitala pa i trenutak starta određenih fondova, dobiva se sasvim drukčija slika koja nam nalaže da u nastalim uvjetima radimo što bolje, a tek će prosjek od više godina pokazati prave rezultate za naše ulagače", rekao je Rajnpreht.

Tri nova fonda

U trećem je kvartalu ove godine čak tri fonda pokrenuo Agram Invest, a radi se o dva fonda s javnom ponudom - novčani Agram Cash, mješoviti Agram Trust te dionički s privatnom ponudom Agram Private, koji je jedini imao jednomjesečnu odgodu početka rada. Predsjednik Uprave Agram Investa Emil Mihalina kaže kako su svi fondovi osnovani u skladu s planovima. "Smatramo da tržišta kapitala u svakom trenutku pružaju određene prilike, no one zahtijevaju dobro poznavanje tržišta i ispravno investicijsko pozicioniranje", komentirao je Mihalina.

Koliko je novoosnovano društvo (rješenje o osnivanju Agram Investa Hanfa je donijela na sjednici 13. ožujka 2008.) pogodilo trenutak izlaska na tržište, nije jednostavno procijeniti. Iako je ukupna imovina prema Hanfinoj statistici za listopad povećana samo kod najmlađeg Agram Casha osnovanog u rujnu, u Agram Investu već pripremaju nove projekte.

"Ulagači moraju biti svjesni tendencija financijskih tržišta da pretjeraju s reakcijom na određene okolnosti. Tako u rastućem trendu dolazimo u situacije kada je tržište precijenjeno, a u padajućem trendu kada je podcijenjeno i kada treba kupovati. Mišljenja smo da se nalazimo u ovom drugom dijelu ciklusa i upravo stoga pripremamo neke znatno rizičnije investicijske fondove koji će ulagačima pružiti mogućnost visokih prinosa pri oporavku financijskih tržišta.", najavio je Mihalina.

www.business.hr
(Zatvori)