Ukupna je neto imovina domaćih mirovinskih fondova krajem studenog iznosila 22,52 milijarde kuna što je 1,1 posto ili 245,8 milijuna kuna manje nego krajem listopada, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Ujedno, to je treći uzastopni mjesečni pad imovine mirovinskih fondova započet u rujnu ove godine.

Imovina četiri obvezna mirovinska fonda pala je za gotovo 237 milijuna kuna te je krajem studenog iznosila 21,7 milijardi kuna. Pad je zabilježila i neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih fondova i to za 1,3 posto na 725,3 milijuna kuna. Porast je pak u studenom zabilježila imovina 14 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova za 0,7 posto na 133,2 milijuna kuna.
 
U odnosu na kraj prošle godine ukupna neto imovina mirovinskih fondova do kraja studenog bilježi lagani rast od 3,2 posto. U prošloj je godini, primjerice, u odnosu na 2006. porasla 33,2 posto odnosno za čak 5,4 milijarde kuna što je i očekivano s obzirom da je tijekom prošle godine zabilježen i značajan rast vrijednosti imovine u koju mirovinski fondovi ulažu.

Prema vrsti imovine u koju ulažu, imovina mirovinskih fondova uložena u domaće dionice pala je na 2,34 milijarde dok je povećana imovina uložena u domaće državne obveznice s 13,95 na 15,7 milijardi kuna. Značajno smanjenje (s 1,74 milijarde na 478 milijuna kuna) bilježi imovina obveznih mirovinskih fondova u depozitima.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

U usporedbi s krajem prošle godine, pad imovine otvorenih investicijskih fondova iznosio je 67,11 posto. Imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pala je u studenom u odnosu na listopad novih 11,89 posto, na 9,31 milijardu kuna, dok je u odnosu na prosinac prošle godine taj pad iznosio 67,92 posto.

Dionički pali 80 posto

U studenom su ponovno najviše od svih nastradali dionički fondovi, čija je imovina pala 17,29 posto, na samo 2,86 milijardi kuna, dok je Crobex u studenom pao 26,66 posto. Naravno, još više zastrašujuće izgleda pad u odnosu na početak godine koji je iznosio čak 79,79 posto! Među dioničkim fondovima s javnom ponudom najveći postotni pad imovine u studenom je zabilježio POBA ICO Equity, kojem je imovina pala 28,91 posto, na 3,89 milijuna kuna. Imovina najvećeg domaćeg dioničkog fonda ZB Aktiva pod upravljanjem ZB Investa pala je 19,03 posto, na 582 milijuna kuna. Od početka je godine imovina tog fonda pala čak 84,09 posto.

Najveći je pak rast imovine pod upravljanjem među dioničkim fondovima ostvario C Zenit pod upravljanjem CEBA Investa, i to 44,23 posto, na 5,30 milijuna kuna. Od početka godine najveći je pad imovine pod upravljanjem doživio Raiffeisen Investov Central Europe, 87,03 posto. U strukturi imovine otvorenih dioničkih fondova s javnom ponudom, gotovo najviše, čak 30,21 posto, pali su domaći depoziti, na 381 milijun kuna.

Više stranih obveznica

Vrijednost domaćih dionica pala je 24,69 posto, na 879 milijuna kuna, dok je vrijednost stranih dionica pod upravljanjem pala 16,16 posto, na 1,01 milijardi kuna, i tako premašila vrijednost domaćih dionica pod upravljanjem.

U tome treba tražiti i razlog manjeg pada dioničkih fondova u odnosu na Crobex, a znatan je i porast vrijednosti stranih državnih obveznica od čak 50,63 posto samo u studenom, na 110 milijuna kuna.

Gotovinska pozicija domaćih otvorenih dioničkih fondova s javnom ponudom pala je 43,42 posto, na 89,38 milijuna kuna, dok su potraživanja porasla 17,41 posto, na 179 milijuna kuna. Vrijednost domaćih državnih obveznica pod upravljanjem otvorenih dioničkih fondova pala je 21,83 posto, na 10,79 milijuna kuna, a vrijednost korporativnih 6,71 posto, na 144 milijuna kuna.

Privatni fondovi bolji

Imovina otvorenih investicijskih fondova s privatnom ponudom tijekom studenog u odnosu na listopad pala je 7,10 posto, na 576 milijuna milijuna kuna, dok je u odnosu na kraj prošle godine taj pad iznosio 44,49 posto. Po oštrini pada, kao i u listopadu, dioničke slijede mješoviti fondovi, kojima je imovina pod upravljanjem pala 15,28 posto, na 2,25 milijardi kuna. Od početka je godine pad imovine mješovitih fondova iznosio 77,54 posto.

Među mješovitim fondovima s javnom ponudom u studenom je najveći pad, 23,44 posto, na 14,84 milijuna kuna, doživio Agram Trust pod upravljanjem Agram Investa. ZB Investov ZB Global, najveći domaći mješoviti fond, doživio je pad imovine pod upravljanjem od 14,51 posto, na 828,84 milijuna kuna.

Od početka godine najveći je pad imovine pod upravljanjem doživio PBZ Global, 82,80 posto, na 377 milijuna kuna.

Najmanje pali novčani fondovi

Najmanji su pad među otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom u listopadu doživjeli obveznički fondovi - imovina pod upravljanjem smanjila im se 4,53 posto, na 514 milijuna kuna. Ipak, pad imovine obvezničkih fondova od početka godine iznosi 23,61 posto, dok su od početka godine najmanji pad imovine pod upravljanjem imali novčani fondovi, čija je imovina pala 11,24 posto, na 3,67 milijardi kuna. Time su novčani fondovi nakon dominacije dioničkih u 2006. i 2007. godini ponovno preuzeli primat u ulapoganju, odnosno najveća imovina pod upravljanjem pripada upravo novčanim fondovima. Njihov je pad u studenom u odnosu na listopad iznosio 5,81 posto. Među novčanim fondovima s javnom ponudom, ZB Investov Plus sa 1,6 milijardi kuna i dalje je najveći domaći novčani fond, a imovina mu je u studenom u odnosu na listopad pala 7,72 posto. Najveći rast imovine pod upravljanjem u studenom je ostvario Agram Investov Cash, 33,28 posto, na 9,71 milijun kuna, dok je najveći pad od 20,03 posto, na 206,3 milijuna kuna doživio Raiffeisen Investov Cash.

Među novčanim fondovima s javnom ponudom, ZB Investov Plus sa 1,6 milijardi kuna i dalje je najveći domaći novčani fond, a imovina mu je u studenom u odnosu na listopad pala 7,72 posto. Najveći rast imovine pod upravljanjem u studenom je ostvario Agram Investov Cash, 33,28 posto, na 9,71 milijun kuna, dok je najveći pad od 20,03 posto, na 206,3 milijuna kuna doživio Raiffeisen Investov Cash.Među obvezničkim fondovima u studenom u odnosu na listopad, Hi Conservative pod upravljanjem Hypo Alpe Adria Investa ostvario je najveći rast imovine pod upravljanjem od 7,10 posto, na 5,86 milijuna kuna. Najveći domaći obveznički fond, Erste bond, u studenom je ostvario rast 3,06 posto, na 105,58 milijuna kuna. Od početka godine najveći je pad doživio CAIB Investov Select Euro Bond, čija je imovina pod upravljanjem.

Brojke

11,9 posto iznosio je pad imovine OIF-ova s javnom ponudom u studenom.

2,86 milijardi kuna iznosila je na kraju studenog vrijednost.

44,2 posto iznosio je rast imovine pod upravljanjem fonda C-Zenit u studenom.

1,60 milijardi kuna iznosi vrijednost ZB Plusa, najvećeg domaćeg novčanog fonda.

9,31 milijardi kuna iznosila je vrijednost imovine OIF-ova s javnom ponudom.
 

www.business.hr

(Zatvori)

Drugim riječima, od početka godine istopilo se gotovo tri četvrtine neto imovine otvorenih investicijskih fondova. Analitičari su izračunali i kako je krajem studenoga ove godine čak četiri od pet fondova imalo negativni predznak u poslovanju, odnosno završili su u minusu. U proteklom dijelu godine daleko najveći pad imovine i prinosa zabilježili su dionički i mješoviti fondovi, dok su se neto imovina  i prinosi obvezničkih fondova smanjili u puno manjem omjeru. Jedino su najkonzervativniji - novčani fondovi, čije poslovanje  ne ovisi direktno o cijenama dionica, zabilježili kakav – takav rast neto imovine i prinosa.

Konkretni se prinosi investicijskih fondova u ovoj godini kreću u rasponu od plus 7 posto pa do minus 72 posto. Najveći rast prinosa, približno 7 posto, ostvario je novčani fond  Aureus US Equity,  koji pretežno ulaže na tržište SAD-a, dok je najveći ovogodišnji gubitnik dionički fond Raiffeisen Central Europe, koji je, kako mu i sam naziv kaže, bio više usmjeren ka ulaganjima na srednjoeuropska, pa i na tržišta jugoistočnih regija.

Većina se analitičara slaže s ocjenom kako su visoki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali (i) zbog  nastavka negativnog trenda na domaćem, a i na tržištima kapitala u svijetu i regiji, ali i radi velikog ovogodišnjeg izvlačenja i bijega sredstava iz fondova. Naime, velike isplate i panični izlasci iz fondova prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da rasprodaju i velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i za 70-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela, odnosno ukupnu imovinu  otvorenih investicijskih fondova. 

Još više od dosadašnjeg pada imovine ulagače, pa i same fond-menadžere, čini se, brine kronična nelikvidnost te prisutna neizvjesnost, odnosno pitanje: do kada će kriza fondova i potrajati. Neki su analitičari ovih dana ponovili kako nije realno očekivati da će se investicijski (pogotovo dionički ) fondovi, koji više-manje dijele sudbinu Crobexa, brzo i oporaviti. Ističu da je u aktualnoj financijskoj krizi posebno bitno čim prije vratiti povjerenje ulagača  te  želju za daljnjim, novim ulaganjima. Budući da hrvatski investicijski fondovi i dalje znatan dio sredstava drže i plasiraju na strana tržišta (procjenjuje se, naime, da na ino-tržištima imaju plasirano oko 300 milijuna eura ili gotovo četvrtinu svoje imovine) i njihov daljnji rast, pa i oporavak - zavisit će od kretanja na tim tržištima.

Iako nerado daju prognoze, predstavnici hrvatskih društava za upravljanje fondovima ovih su dana ukazali kako bi se od proljeća iduće godine moglo dosta toga i posložiti  za početak oporavka fondovskog biznisa. Dodaju na kraju i da bi puna stabilizacija tržišta fondovskog biznisa, slično kako se to odnedavna govori i za dionički - Crobex indeks -  mogli uslijediti  ne prije sredine, odnosno kraja iduće godine.




www.liderpress.hr
(Zatvori)

Posljednjom repo aukcijom na kojoj je središnja banka u sustav ulila 3,54 milijarde uz fiksnih cijenu od 6 posto kuna tržište novca se stabiliziralo, a cijena prekonoćnih pozajmica pala je u petak na 3,15 posto s drastičnih 16,06 posto koliko je iznosila prvog dana prosinca.

Upitna stabilnost
Usprkos nedvojbenom olakšanju na tržištu novca svi se sudionici, banke, fondovi, stambene štedionice i osiguravatelji, pitaju koliko će ta stabilnost trajati. Osim burze koja se ne može nadati stabilizaciji pri tolikoj razini cijene novca, čak ni novčanim fondovima ta situacija ne odgovara: iako ostvaruju više prinose, smanjuje im se imovina jer su korporativni klijenti motiviraniji na samostalno ulaganje na tržištu novca. Visoke kamatne stope na novčanom tržištu poremetile su tijekove novca (i kapitala). U “normalnim” vremenima prinos na depozit u banci iznosi oko šest posto, a prosječan prinos na tržištu kapitala oko dvanaest posto. Logika takvog ulaganja je očita: prinosi na niskorizične depozite u bankama osjetno su niži od onih na burzi jer ulaganje u vrijednosne papire nosi veći rizik.

Visoki prinosi
Nedavno se pak na tržištu novca moglo dobiti i 16 posto prinosa na sredstva uložena na samo mjesec dana što je (uz cijeli dijapazon razloga pada burze) jedan od snažnijih argumenata da kapital zaobiđe burzu. “Bez trajne stabilizacije tržišta i smirivanja kamatnih stopa novca neće biti stabilizacije burze”, kratko kaže portfelj menadžerica VB Investa Ivana Barać. Osim burze kao izravne usputne žrtve visoka cijena novca pomalo paradoksalno pogodila je i novčane fondove koji jedini u fondovskoj industriji pozitivnim prinosima drže glavu iznad vode. “I novčanim fondovima odgovaraju niže kamatne stope jer (pre)visoka cijena potiče korporativne klijente da sami oročavaju sredstva na tržištu novca i time zarade više nego da su taj novac ulagali u novčane fondove. Visoke kamatne stope su dobre za prinos, ali loše za imovinu”, kaže Ivana Barać. Kako neslužbeno doznajemo iz fondovske industrije, mobilni operater VIP povukao je većinu svojih depozita iz novčanih fondova (čiji je prosječan prinos oko pet posto ove godine) i samostalno ulaže na tržištu novca, a njegov primjer nije usamljen. Na tržištu novca na kojem se domaćom valutom trguje na rok do najviše godinu dana, kamatna stope u posljednje vrijeme snažno su porasle. Primjerice, cijena prekonoćnih pozajmica u studenom je prosječno iznosila 17,4 posto, došavši i do 19,28 posto. “Prividno normaliziranje kamatnih stopa ponajbolje oslikava koliko su banke zavisne i pod utjecajem HNB-a koji solidarno može određivati nivo kamatnih stope”, stoji u posljednjoj dnevnoj analizi Raiffeisena. Na prethodnoj repo aukciji HNB je odbio 5,95 milijardi kuna ponuda uz stopu od 9 posto što je bila jasna demonstracija da neće tolerirati nagli rast tečaja. No problem leži u činjenici da čim HNB oslobodi dio likvidnosti, kamatne stope se spuste, ali tečaj kune poraste što potiče daljnje snažne deprecijacijske pritiske na domaću valutu, ono što HNB nipošto ne želi dopustiti. “Veliko je pitanje koliko će trajati trenutna stabilnost, no svi se nadaju da kamatne stope više neće rasti“, zaključuje Barać.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Indeksi na BH berzama obilježevaju nove rekordne minimume vrijednosti. Banjalučka berza je mjesec završila u debelom minusu. Indeks BIRS je izgubio na vrijednosti za -10,72% i mjesec završio na  1.068,47 poena. FIRS je imao još veći pad od -17,80% i zadnju vrijednost u novembru 1.821,89 poena. Gotovo identične rezultate je imala i Sarajevska berza. Indeks BIFX je mjesec završio sa minusom od -10,23%, na vrijednosti od 2404,42 poena. SASX-10 je potonuo za dodatnih -15,36% i mjesec završio na 1323,76 poena.

Bolji rezultati fondova

BH otvoreni fondovi takođe bilježe negativne rezultate. Za razliku od berzanskih indeksa, pad vrijednosti udjela je puno niži. Najveći pad je imao Nimako Trend, vrijednost udjela tog fonda je smanjena za -6,52%. Na drugom mjestu se nalazi MF Global.ba sa padom od  -6,30%. Kristal Kapital je imao nešto manji pad -5,99%.

Ostala tri fonda su imala puno niže gubitke. Hypo BH Equity je mjesec završio sa padom od -2,79%, Eurohaus Balanced je završio sa padom nižim od jednog procenta -0,90%. Najniži pad je imao najmlađi fond Ilirika moj fond, koji je mjesec završio sa padom od -0,50%.
Imovina se je smanjila kod pet  fondova, dok se je imovina povećala kod jednog fonda. Eurohaus Balanced je povećao imovinu za 21.679,02 KM.

Hypo BH Equity je imao najviši pad vrijednosti imovine od -221.705,90 KM, na drugom mjestu je Nimako Trend sa padom od -56.928,38 KM, slijedi Kristal Kapital sa padom od-55.435,10 KM i MF Global.ba  sa padom od -49.236,00 KM. Ilirika moj fond je imao najniži pad vrijednosti imovine -1.249,37 KM.  Ukupna imovina šest otvorenih fondova je na kraju mjeseca oktobra  iznosila 7.950.754,78 KM.

Najveći pad

Nimako Trend     -6,52%
MF Global.ba       -6,30%
Kristal Kapital     -5,99%

www.bihfondovi.com

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Fond	Vrijednost udjela 20.11.2008.	Vrijednost udjela 27.11.2008.	Promjena (%)
Novčani
PBZ novčani	117,58 HRK	117,81 HRK	+0,20
ZB Plus	144,64 HRK	144,91 HRK	+0,19
Erste Money	124,39 HRK	124,54 HRK	+0,12
Mješoviti
PBZ Global	90,89 HRK	90,95 HRK	+0,07
ZB Global	121,51 EUR	120,79 EUR	-0,59
Raiffeisen Balanced	139,72 EUR	138,41 EUR	-0,94
Obveznički
ZB Bond	136,26 EUR	136,31 EUR	+0,04
ICF Fixed Income	128,04 EUR	127,84 EUR	-0,16
Erste Bond	119,22 EUR	118,74 EUR	-0,40
Dionički
PBZ Equity	80,90 HRK	80,99 HRK	+0,11
ZB Aktiv	91,17 HRK	90,02 HRK	-1,26
Erste Adriatic Equity	93,26 EUR	90,08 EUR	-3,41

 

Protekli tjedan donio je blagi pozitivi pomak za dioničke i mješovite otvorene investicijske fondove. Više od polovice ih je tjedan završilo s rastom vrijednosti udjela. Dioničke fondove s dvoznamenkastim tjednim rastom predvode Prospectus WorldWide (+19,41%) i Raiffeisen Active (+12,36%) koji ulažu na globalnoj razini, a slijede ih Raiffeisen Emerging Markets (+11,07%) i MP BRIC.hr (+9,29%) usmjereni na tržišta u razvoju.

Još osam dioničkih otvorenih investicijskih fondova bulježi rast vrijednosti udjela veći od pet posto, dok ih desetak bilježi rast manji od pet posto.

Gubitnike predvodi FIMA Maximum s tjednim gubitkom od 5,09 posto, A1 s 3,55 posto i Erste Adriatic Equity s 3,41 posto. Ostali fondovi gubitnici uspjeli su održati gubitak ispod dva posto.

I mješoviti fondovi podijelili su se po uspješnosti. One s pozitivnim rezultatom predvodi ST Agressive s rastom  od 4,37 posto, a one s negativnim predznakom HPB Dynamic s gubitkom od 3,54 posto. Više od polovice mješovitih fondove pozicioniralo se proteklog tjedna u rasponu između gubitka i dobitka od jedan posto.

Obveznički fondovi su se pak pozicionirali između gubitka od 0,40 posto, koji je zabilježio Erste Balanced, te dobitka od 0,46 posto koji bilježi FIMA Bond. Šest ih je tjedan završilo s pozitivnim pomakom, a sedam s negativnim.

Novčani fondovi bilježe uobičajeni blagi rast koji se prošlog tjedna raspeo između 0,11 i 0,25 posto, a najuspješniji je bio, kao i prošlog tjedna, HPB novčani fond.

www.bankamagazine.hr

  (Zatvori)

Listopadski gubitak posljedica je kombinacije povlačenja investitora i pada tržišta, koja je natjerala fondove da likvidiraju sredstva, navodi se u priopćenju Eurekahedgea koji se bavi njihovim poslovanjem. Sredstva u vlasništvu hedge fondova vrijedila su na globalnoj razini u listopadu 1.667 milijardi dolara, što je za 5,7 posto manje u odnosu na rujan. Očekuje se da se ta sredstva smanje za još 40 posto do sredine sljedeće godine, jer će hedge fondovi nastaviti prodavati sredstva, a neki od njih i bankrotirati, izjavio je dužnosnik jedne strane financijske institucije u Tokiju.

Od propasti financijske kompanije Lehman Brothers u rujnu, globalna industrija hedge fondova izgubila je sredstva u visini 207,4 milijarde dolara, odnosno 11,1 posto ukupnog imetka, procijenio je Eurekahedge.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U natezanjima sa socijalnim partnerima oko štednje u sklopu donošenja proračuna za iduću godinu dojam je da se Vlada ničim drugim i ne stigne baviti, no jednako žurni su i neki konkretni projekti važni za poslovanje pojedinih institucija. Dva takva su, primjerice, pitanje dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke i izmjene Zakona o Fondu hrvatskih branitelja te Statuta tog fonda. Premda su njihove brige i motivi rješavanja različiti, to na kraju i ne bi moralo biti tako.

Iz financijskih krugova čuje se da se već razrađuje inicijativa prema kojoj bi se FBH mogao angažirati u kapitalnom snaženju HPB-a. O modelu, doduše, zadnju riječ imaju vlasnici (Hrvatska pošta, HZMO te HFP zajedno drže 98,5 posto), a predsjednik NO-a HPB-a i pomoćnik ministra financija Zdravko Marić ponavlja da će se o izboru modela država očitovati "veoma brzo". Nakon što su vlasnici propustili prikupiti kapital kroz javnu ponudu dionica, uz današnju burzovnu klimu IPO se u dogledno vrijeme ne čini ozbiljnom opcijom.

 Postojeći dioničari HPB-a imaju dovoljno problema u financiranju da bi proveli dokapitalizaciju privatnom ponudom, pa se u novije vrijeme kalkuliralo s hibridnim instrumentima i dopunskim kapitalom, i to u razmjerima koji bi mogli poslužiti ponajprije kao premosnica, a ne trajnije osiguranje razvoja banke. HPB već neko vrijeme zbog rubne stope adekvatnosti kapitala (oko 10,4 posto) zapravo tapka u mjestu. Ne može povećavati plasmane ni u granicama postojećih kreditnih limita, a s idućom godinom ni to neće biti dovoljno da udovolji zakonskim uvjetima. Za Braniteljski fond početak nove godine znači izradu završnog računa koja bi ga prema postojećoj formuli raspodjele dobiti od ulaganja mogla prilično isušiti, neovisno o tome što je velik dio njegovih udjelničara odlučio ostati u fondu i što i u ovo vrijeme krize pokazuju daleko više staloženosti nego što se to predviđalo.

Slijedom prodaje dionica Ine Fond HB je sredinom listopada utržio 1,96 milijardi kuna. Dio te likvidnosti poslužio je za isplate udjela povrh raspoloživih likvidnih pozicija fonda u prvih pola godine, kao i za tekuće iskupe udjela nakon što su prodane dionice Ine. Većinu preostala novca od Ine, a to je 1,3-1,4 milijarde kuna, Fond drži u kratkoročnim depozitima, a u manjoj mjeri i u trezorskima zapisima. Ostatak imovine Fonda čini paket dionica HT-a (vrijedi više od 1,1 milijardu kuna) pa se imovina Fonda procjenjuje na više od 2,5 milijardi kuna. Ne izmijeni li se zakon o FHB-u, i bez daljnjih izlazaka udjelničara i bez pada cijene HT-a, imovina Fonda bi jako okopnila.

Kako su po prijenosu u Fond dionice Ine knjižene uz nabavnu cijenu od 1050 kuna, a na kraju su prodane po 2800, očekuje se da će realizirana dobit FHB-a za 2008. biti više od 1,1 milijardu kuna. Sadašnja formula predviđa raspodjelu na trećine po gotovo 400 milijuna kuna. Jedna ostaje u fondu tj. reinvestira se, druga se isplaćuje kroz dividendu, a treća ide za poboljšanje statusa branitelja i članova njihovih obitelji, preko Fonda za stipendiranje djece branitelja i Zaklade hrvatskih branitelja.

Dok su dobit Braniteljskog fonda predstavljale tek dividende i kamate i dok njegovi članovi nisu imali mogućnost prodaje udjela, ta je formula imala smisla, reći će iskusni 'fondaši'. Danas Fond HB barem u pogledu mogućnosti izlazaka funkcionira kao otvoreni fond i nema potrebe za isplatom dividende (onaj tko želi može prodati dio svojih udjela).

Još je manje logično da se na račun socijalnih programa pri braniteljskim udrugama iz fonda izvlači golemih 400 milijuna kuna. Za te namjene novim bi se propisima mogao utvrditi maksimalni iznos naknade ili postotak imovine fonda. Time bi se zadržao ulagački potencijal fonda koji bi se dijelom mogao usmjeriti i u dugoročnije projekte. No, koliko bi moglo biti ulagački dugoročnije raspoloživo i bi li FHB mogao postati jedan od značajnijih dioničara HPB-a? Za one koji su zaduženi za isplate udjela priča sigurno nije tako jednostavna jer se oni ne mogu oslanjati na postojeći tempo iskupa udjela već moraju biti spremni i na pojačane isplate.

Mogućnošću sklapanja repo aranžmana uz zalog preostalih dionica omogućuje se, doduše, premoštavanje potreba za likvidnošću (do 15 posto imovine fonda). Ipak, ideje poput ulaska Fonda u vlasništvo HPB-a traže tehnički održiva rješenja, čak i ako bi se na to ulaganje gledalo s aspekta očekivanja da ni kriza neće potrajati unedogled i da bi Fond kasnije mogao i prodati (dio) tih dionica i pritom zaraditi. Bude li dovoljno (političke) volje za takav rasplet, vjerojatno bi se i prihvatljiva rješenja našla.

www.poslovni.hr
(Zatvori)