Mediji prenose da je na sastanku direktora Slovenskih željeznica Gorana Brankoviča i prvog čovjeka DB-a Ruedigera Grubea potvrđen interes za poslovnu suradnju, osobito na području teretnog prometa.

"Širenje djelatnosti u jugoistočnoj Europi za obje je tvrtke od posebnog značenja, a zajednička suradnja u regiji zajamčila bi efikasnije i brže postizanje poslovnih ciljeva", rekao je Grube nakon sastanka s Brankovičem, prenio je slovenski poslovni dnevnik "Finance" dodajući da su sastanku prisustvovali i predstavnici slovenskog ministarstva za gospodarstvo.

Dogovoren je i novi sastanak za idući mjesec, a slovenska strana ocjenjuje da bi suradnja s njemačkim partnerom omogućila razvoj prometa, osobito teretnog, te prijenos znanja i tehnologije za poboljšanje usluga na Slovenskim željeznicama.

Zbog velikih gubitaka iz prijašnjih godina slovenska vlada od nove uprave Slovenskih željeznica očekuje realizaciju plana sanacije i racionalizacije poslovanja, a početkom godine "na čekanje" je poslana desetina od desetak tisuća zaposlenih u Slovenskim željeznicama.

Kontakte s Deutsche Bahnom kao mogućim strateškim partnerom počela je prije dvije i pol godine prijašnja vlada koja je isticala da je u modernizaciju željezničke infrastrukture u Sloveniji potrebno uložiti oko 9 milijardi eura, što država sama nije u mogućnosti financirati.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Predstavnici desetak investicijskih fondova bili su jučer na oglednom sastanku za kupnju manjinskog udjela u Mercatoru trenutačne tržišne vrijednosti nešto više od 222 milijuna eura, a među njima su Bain Capital, CVC Capital Partners, Blackstone, Mid Europa i Goldman Sachs. Slovenski mediji najavljivali su i dolazak predstavnika Merrill Lyncha, KKR & Alp Investa, slovenskog državnog fonda Kad i srbijanskog Oraha.

Potencijalni investitori odazvali su se na poziv tvrtke Arkas, koju su banke ovlastile za prodaju njihovih udjela. Sastanku u četvrtak mogli su prisustvovati svi zajedno, a prezentaciju je vodio Žiga Debeljak, predsjednik Uprave Mercatora.

Poruka Debeljaka bila je da je menadžment Mercatora ovim sastankom i prezentacijom svoj dio posla u prodaji udjela banaka odradio i da neće imati pojedinačne sastanke s potencijalnim kupcima. Do 8. veljače očekuju se ponude zainteresiranih kupaca.

Poslije toga slijedi odabir kandidata za uži krug, koji će potom dobiti uvid u detaljnije poslovne brojke Mercatora. Pretpostavka je da bi do konca veljače trebao biti poznat ishod natjecanja, a upućeni kažu kako je zasad Bain Capital tvrtka koja vodi u utrci. Oni su ovoj utrci posvetili već puno vremena, a surađivali su ranije i s Deltom, pa se očekuje da su već dobro pripremili teren.

Među potencijalnim se investitorima u slovenskim medijima spominjao i sam Delta holding, no špekuliralo se da bi njegova uloga bila samo posrednička. Iz Delte pak ne kriju interes za Mercator, no tvrde da u prodaji neće biti udjel koji bi njih zadovoljio.

“Delta je više puta kazala da je zainteresirana za kupnju Mercatora jer to smatra strateškim korakom u širenju i povezivanju svoje maloprodaje u regiji. Taj interes postoji i dalje, no u ovom trenutku ne može se očekivati prodaja više od 20 do 25 posto dionica Mercatora, što je udjel za koji naša kompanija nije zainteresirana”, kazala nam je Jelena Krstović, direktorica korporativnih komunikacija Delta holdinga.

U igri je i hrvatski koncern Agrokor, iz kojega su kratko poručili da „jesu zainteresirani, ali dalje od toga ne mogu komentirati“. U slovenskim se medijima spominjalo da bi zaduženom Agrokoru financijsku pomoć mogao pružiti Adris, no iz Adrisa stiže demanti. „Adris grupu veseli svaki uspjeh Agrokora, to više ako je ostvaren u inozemstvu. Adris i Agrokor sama su srž hrvatskog gospodarstva i posve je razumljiva i logična naša suradnja. No, što se tiče kupnje Mercatora, Adris ne sudjeluje u tom projektu“, poručuju iz Uprave Adris grupe.

Osam banaka prodaje svoj udjel od 36 posto, no, procjenjuje se da bi bez poteškoća banke mogle zadržati dionice Mercatora i sljedeće tri godine, a da to ne utječe na njihove bilance, no ni Pivovarna Laško koja drži 23 posto dionica nije još odlučila koliki će udjel zadržati.

U prospektu koji je Uprava Mercatora pripremila za potencijalne investitore navodi se da je u 2009. slovenski trgovački lanac ostvario 2,6 milijardi eura prihoda, a ove godine planira uprihoditi 2,75 milijardi. Od toga na Sloveniju otpada 66 posto prihoda, Srbiju 17 posto, Hrvatsku 12 posto, a druge države 5 posto. Mercator posluje na sedam tržišta: slovenskom, hrvatskom, bosansko-hercegovačkom, srbijanskom i crnogorskom, a od konca 2009. prisutni su i na tržištima Albanije i Bugarske.

Kad su u pitanju poslovni segmenti, Mercator 84 posto prihoda ostvaruje iz maloprodaje, a na veleprodaju otpada 16 posto. S ukupno 1453 prodajnih mjesta ima 21.534 zaposlena.

Ukupna je vrijednost nekretnina 1,6 milijardi eura (37 posto otpada na zemljište, a 63 posto na zgrade). Protekle je godine Mercator investirao 159 milijuna eura, a ove godine planira investicije smanjiti na 120 milijuna.

Strateško je usmjerenje kompanije, navodi se u prospektu, zadržati mjesto vodećeg trgovca u Sloveniji, postati vodeći trgovac na susjednim tržištima u regiji, izaći na druga tržišta jugoistočne Europe, razvijati programe izvan trgovine te osigurati profitabilno poslovanje.

www.business.hr

(Zatvori)

"Među prvima nam je uspjelo postići dogovor s GSK-om i smanjiti količinu naručenog cjepiva za 30 posto", izjavio je na konferenciji za novinare ministar zdravstva Borut Miklavčič.

U vrijeme kad je cjepivo bilo još u fazi proizvodnje, a svijetom se širila panika u strahu od jesenske pandemije svinjske gripe Slovenija je naručila 800.000 doza cjepiva. Do sada je GSK Sloveniji prema dogovorenim fazama dostavio 178.000 doza cjepiva, od čega je iskorišteno gotovo 110.000.

Interes za cijepljenje nakon prvog vala i zadnjeg zabilježenog od ukupno 14 smrtnih slučajeva nove gripe u zadnje se vrijeme jako smanjio, pa se vjeruje da će se prvotno naručena količina cjepiva pokazati prevelikom.

Za cjepivo u ugovorenoj količini Slovenija bi trebala platiti 12 milijuna eura.

www.business.hr

(Zatvori)

Masovna rasprodaja zemljišta uz autoput Beograd–Zagreb i pokraj beogradske obilaznice po upola nižim cenama dokaz je da im je ulaganje u beogradskoj privrednoj zoni preskupo. Nijedan projekat, uzimajući u obzir vreme neophodno za uhodavanje administracije, izdavanje dozvola i proces izgradnje, neće biti realizovan u naredne dve ili tri godine, piše Politika.

Prema računici Nedeljka Malinovića, vlasnika agencije „Legat”, vlasnik hektara zemljišta kod aerodroma „Nikola Tesla”, koje vredi 1,2 miliona evra, mora da plati 20 odsto, odnosno 220.000 evra za prenamenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, ukoliko gradi objekat od opšteg interesa.

Ako hoće da zida fabriku, moraće da plati 50 odsto ili 600.000 evra. Kada se tome doda 250 evra po kvadratnom metru izgrađenog prostora, koje ide u kasu Direkcije za građevinsko zemljište, trošak je prilično veliki. Investitori se radije odlučuju za Bugarsku i Rumuniju jer tamo ništa od ovoga ne plaćaju, kaže Malinović.

Siniša Nikolić, konsultant za investicije, takođe primećuje da investitori odlaze. Od 12 stranih firmi koje zastupa, samo dve su ostale u Srbiji. Osim krize, glavni krivac za njihov odlazak je odugovlačenje administrativnih procedura. Tako, na primer, zbog neusaglašenosti republičkih i gradskih službi austrijski „Ajmaks” i engleski „Čejton kapital” već dve godine nisu dobili čak ni akt o urbanističkim uslovima za izgradnju kargo centra u Nišu, vrednog 100 miliona evra.

Stav uprave, odnosno administracije, da niko ne može da gradi direktnom primenom generalnog urbanističkog plana, već da (prema novom Zakonu o planiranju i izgradnji) mora da čeka usvajanje detaljnih planova, u velikoj meri će produžiti realizaciju investicija.

"Generalni plan Beograda je rađen pre osam godina i toliko je detaljan da na Novom Beogradu, u Zemunu, Surčinu i obodnim naseljima ne postoji nikakva potreba za detaljnim planovima. Ali ukoliko se primeni odredba da su detaljni planovi neminovnost kako za usko gradsko jezgro, što je i do sada bio slučaj, tako i za pomenute opštine, to za investitore znači čekanje od tri godine", kaže Nikolić i dodaje da bi primenom generalnog plana urbanistički uslovi bili izdavani u roku od dva do tri meseca.

Što se tiče procedure izdavanja građevinskih dozvola, on smatra da ju je novi zakon prilično unapredio, ali to je, kaže, tek 10 odsto od onoga što investitor doživljava dok priprema dokumentaciju.

"Nespremnost administracije da rešava granične i škakljive predmete ključni je problem u Beogradu. Naročito u vreme kada se priča o građevinskoj mafiji i zloupotrebama. U takvom ambijentu ne postoji šef u administraciji koji će brzo i efikasno da preseče i reši predmet. Napravljena je ogromna povika na investitore i sve više se čuje kritika da Beogradu ne treba investitorski urbanizam. Da nije bilo tih investitora ne bismo izgradili infrastrukturu u Beogradu. Treba prestati sa blaćenjem svakoga ko nešto napravi i računati koliko je zaradio", smatra Nikolić.

Strane investitore je, kaže, obradovala činjenica da će konačno moći da steknu svojinu nad zemljištem jer je to bila jedna od njihovih glavnih zamerki.

"Ali sama procedura transformacije prava korišćenja u pravo svojine suviše je dugotrajna. Očekujem da pravilnik koji to reguliše bude izbalansiran. On mora da predvidi sve moguće granične slučajeve, a biće ih mnogo", kaže Nikolić.

Retroaktivna naplata zemljišta za one koji žele da mu menjaju namenu, prema njegovom mišljenju, nije u redu. "Većina privatizacija bila je motivisana željom investitora da iskoriste zemljište, a ne da revitalizuju poslovanje. Da su ta preduzeća ponuđena na prodaju pod uslovima koji se danas nameću, ona bi i dalje bila u državnom vlasništvu. Mislim da investitori ne treba da ispaštaju zbog toga što je neko procenio da su ta preduzeća u prethodnom periodu prodavana za mali novac" , navodi Nikolić i dodaje da ukoliko se strogo primeni zakon i tržišna vrednost zemljišta, gradnja na velikim površinama u Beogradu nikome se neće isplatiti.

Nedeljko Malinović takođe smatra da će to oterati investitore, uz napomenu da ipak treba sačekati usvajanje uredbe koja će regulisati prenos prava korišćenja u pravo svojine. Mada, prema njegovom mišljenju, uredbe i pravilnici uopšte nisu bili potrebni, jer je zakon dosta izričit i samo ga treba dosledno primenjivati. On upozorava na opasnost da neke lokalne samouprave primenjuju samo zakon, druge pravilnike, što je opet plodno tle za korupciju

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Budući da godišnje vinjete za 2009. ističu 31. siječnja, DARS očekuje da će većina godišnjih vinjeta za 2010. biti prodana od druge polovice siječnja nadalje.

DARS procjenjuje da je prošle godine prodajom vinjeta zaradio 107 milijuna eura (bez PDV-a), a ove godine očekuje priljeve od prodaje vinjeta u iznosu od 113 milijuna eura (bez PDV-a). Protekle je godine kaznama prikupljeno i oko 7,8 milijuna eura, koji će se sliti u državni proračun.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Autocesta duga 141 km, s četiri prometna traka, od istočne granice Kosova do Albanije bit će gotova za tri godine, rekao je ministar prometa Fatmir Limaj za kosovsku televiziju. Priština će potpisati ugovor čim se riješe još neka pitanja, kazao je.

Bechtel-Enka već je sagradio dionicu autoceste u Albaniji koja kosovsko-albansku granicu povezuje s lukom Drač.

Drugoplasnirani na natječaju, austrijski Strabag, može se vratiti u igru za izgradnju autoceste ako pregovori s Bechtelom propadnu.

www.business.hr

(Zatvori)

No, banke su, umjesto da strankama počnu vraćati novac, najavile daljnju bitku.

NLB i njezine tri tadašnje banke-kćeri (Koruška banka, Banka Zasavje, Banka Domžale), Banka Celje, NKBM te nezina Poštanska banka i Abanka dogovorile su 2006. uvođenje nove tarife od 80 tolara (0,33 eura) za podizanje gotovine s bankomata druge banke, da bi godinu kasnije slovenski Ured za očuvanje konkurencije odlučio kako je takva odluka neustavna.

Banke su, prema toj odluci u, veljači 2007. Slovencima trebale početi vraćati zaračunate provizije, no bankari su se dosjetili rješenje i odluku protumačili kao superprojekt te zahtjevan i dugotrajan postupak za koji je potrebna posebna ekipa koja će banku i dodatno koštati.

No, umjesto da vrate novac strankama, odlučile su se sudski boriti protiv odluke ureda za očuvanje konkurencije te se žaliti na Ustavnom sudu. Zašto su se odlučile na ovakav potez nije jasno, pišu slovenski mediji, jer je iznos koje su banke trebale vratiti 20 tisuća eura, što je 0,04 posto dobiti NLB-a u devet mjeseci prošle godine i mnogo manje nego što će platiti skupe odvjetnike.

Iz NLB-a, koji je u većinskom državnom vlasništvu, poručili su kako će se poslužiti pravnim sredstvima protiv odluke ustavnog suda, no s obzirom da na odluku Ustavnog suda pritužba nije dozvoljena banke računaju na reviziju.

Spomenimo da su sve banke iz kartela tijekom četvrerogodišnjeg suđenja dizale svoje provizije na bankomatima, te sad te četiri banke zaračunavaju od 27 do 42 posto veću proviziju nego u veljači 2006. S druge strane, više banaka koje imaju manji broj bankomata nemaju sustav provizije na bankomatima.

To je već treći potvrđeni primjer kartelskog djelovanja u Sloveniji, nakon distributera električne energije i trgovaca u veleprodaji.

Treba spomenuti da se takav tip provizije na bankomatima u Hrvatskoj kreće u puno većim brojkama. Na podignutih 100 kuna "neprijateljskom" će bankomatu u Hrvatskoj ostaviti čak 20 kuna.

www.business.hr

(Zatvori)

Dogovori o proširenju saradnje konkretizirani su tokom prošlosedmične posjete visoke delegacije BMW-a Goraždu i "Precisinim" pogonima.

- Mi već radimo naslonjače za vrata i druge dijelove, ali sada smo ušli u novi posao. Radi se o proizvodnji alata za brizganje novih dijelova ručnih kočnica za najnovije modele BMW-ovih automobila. To radimo u korporaciji sa "ASA Preventom" i oni će ručice kočnica obrađivati kožom - kaže Ćoralić.

On dodaje da povjerenje koje najpoznatije svjetske firme poklanjaju malom gradu Goraždu dodatno stimuliraju rukovodstvo i oko 300 uposlenih.

U "Bekto Precisi" trenutno se rade i dijelovi za "Lamborghini" i "Audi", a u skijaškoj industriji komponente za najsavremenije skijaške vezove kompanije "Fischer".

- Ne mogu puno govoriti o tom programu, ali riječ je o najsavremenijoj opremi koja će omogućavati skijašima da prate kojom brzinom voze - kaže Ćoralić.

Kompanija u vlasništvu poznatog biznismena Redže Bekte potvrđuje da su ideje i sposobnost jači od recesije, pa je u pogonima za proizvodnju dijelova od plastike, te onih u kombinaciji metal - plastika, započeta i proizvodnja za elektroindustriju.

- U Goražde je preseljena montaža englesko-austrijske kompanije "Mosdorfer", koja se bavi proizvodnjom i plasmanom dijelova za niskonaponske mreže i visokonaponske dalekovode. Ona je sada u našim pogonima i tu trenutno radi tridesetak novih radnika, ali proizvodnju prate Tvornica alata iz Goražda, Metal centar i druge bh. firme. Ovo je ogroman projekt koji se svaki dan proširuje - ističe Ćoralić.

www.seebiz.eu
(Zatvori)