Izgradnja obuhvaća građevinske radove (temeljenje stupova), montažu čelično rešetkastih stupova te elektromontažne radove (montaža vodica, OPGW-a i zaštitnog užeta). I ovaj je posao dobiven u iznimno jakoj konkurenciji izmedu nekoliko renomiranih tvrtki, a opseg radova uključuje izgradnju navedene visokonaponske gradevine u duljini od 90 km.

Planirani početak radova je proljeće 2011. godine, a završetak 01.12.2012. godine. Svrha izgradnje dalekovoda je povećanje pouzdanosti u isporuci električne energije potrošačima, a što ce posebno povecati kapacitete u prijenosu električne energije i pouzdanost opskrbe
potrošača za cjelokupnu regiju sa sjedištem u Bergenu. Vrijednost radova iznosi više od 20.000.000 EUR.

Izgradnja ovog dalekovoda zbog nepristupačnosti također će se odvijati uz korištenje helikoptera, što je uobicajena praksa kada se radi o izgradnji dalekovoda u Norveškoj, gdje su zahtjevi po pitanju zaštite okoliša izrazito visoki, ali i sigurnosti u obavljanju takvih vrsta poslova. Posebni zahtjevi tijekom izgradnje ovog dalekovoda ocekuju se na prijelazima preko fjordova (ukupno 3 prijelaza), što ce predstavljati dodatan izazov i dodatnu pozornost obzirom na duljine prijelaza (raspon izmedu stupova oko 3 km) i vremenske okvire za njihovu
izvedbu.
 

Evidentno je da u ovoj godini ne možemo očekivati oporavak domaće potražnje bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti te izmjene poreza na dohodak, ističu analitičari u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize. Kako se dalje navodi, očekivanja potrošača i dalje su loša, trenutno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, uostalom kao i naša turistička sezona. Jesen bi napokon trebala donijeti i već dugo očekivan rebalans državnog proračuna u kojem bi se trebale očitati i fiskalne posljedice do sada provedenih odnosno najavljenih mjera vladinog programa gospodarskog oporavka.

"Znamo li da će najveći dio mjera svoj puni učinak imati tek naredne godine nadamo se da će Ministarstvo financija istovremeno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za 2011 godinu", stoji u analizi.

S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika (o čemu dijelom svjedoči i krah građevinske aktivnosti u prva četiri mjeseca ove godine (-18,1 posto), loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls analitičari očekuju samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza. Međutim, smatraju da je oporavak inozemne potražnje još uvijek prilično nestabilan i kako su pokazali podaci za prvih pet mjeseci ove godine, pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata.

Što se pak tiče turizma, financijski učinak sezone u PBZ-u procjenju na razini prošlogodišnjeg, primarno zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone uslijed pada vrijednosti eura, ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija poput primjerice u Njemačkoj. Upravo nedostatak značajnije izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske, smatraju analitičari.

"Uglavnom, u ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, to ne moramo smatrati i lošom karakteristikom".

S obzirom da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast (tj. predstavljaju negativni šok ponude, ali i potražnje) niti iduća godina neće donijeti značajne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od 2,0 posto, dodaje se u analizi. Međutim, uspješnost i brzina provođenja reformi u ostatku ove te u narednoj godini postavit će temelje narednom srednjoročnom razdoblju za koje se analitičari nadaju da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela.

Kao pozitivne faktore za naredno razdoblje pritom navode uspješan nastavak pregovora s EU.

"Sada se može sa znatno većom izvjesnošću govoriti o ulasku Hrvatske u naredne dvije do tri godine u EU, a to su svakako dobre vijesti".

Kao pozitivne faktore analitičari ističu i stabilnost tečaja kune prema euru (zbog vrlo niske potražnje za devizama) te odsustvo inflacijskih pritisaka (opet zbog niske domaće potražnje).

www.seebiz.eu

Najviše su porasli krediti poduzećima, za 3,56 mlrd kuna u pet mjeseci 2010., i to prioritetno privatnim poduzećima gdje je zabilježen rast s 86,29 mlrd na 89,49 mlrd kuna. Ukupni krediti kompanijama, dakle uključujući i državna poduzeća, krajem svibnja iznose 98,25 mlrd kuna.

Sad je vidljiv konstantni rast za razliku od prošle godine kada su krediti poduzećima u istom razdoblju porasli samo za 1,13 mlrd kuna i pritom je njihov iznos dosta oscilirao iz mjeseca u mjesec.

U svakom slučaju, rast zajmova poduzećima od 3,8 posto u pet mjeseci veliki je korak u usporedbi s lanjskim usporavanjem kreditiranja u Hrvatskoj što je u privatnom sektoru (građani plus privatne kompanije) završilo čak s minusom od oko 1 posto.

Možda bi se na prvi pogled moglo nagađati kako suradnja poslovnih banaka s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj daje rezultate značajno povećavajući kreditni portfelj. No, podaci iz agregiranog izvješća pokazuju da su krediti poduzećima početkom godine, prije starta projekta s HBOR-om, porasli za oko dvije milijarde kuna.

Bilo bi, naravno, pogrešno na temelju podataka za nekoliko mjeseci ove godine zaključivati da se poduzetnička klima promijenila i da banke 'mjere' manje rizika. Treba još i te kako računati na nesigurno okruženje i strah poduzetnika od ulaganja i novih zaduženja.

Strah od novih dugova posebno se vidi kod građana čiji se ukupni krediti i dalje smanjuju, a krajem svibnja iznosili su 117,66 mlrd kuna. U prvih pet mjeseci pali su kartični krediti, razni potrošački te auto-zajmovi, a porasli stambeni za oko 820 milijuna i iznose 53,26 milijardi kuna.

www.seebiz.eu

Naime, usporene rezervacije gostiju koje su ove godine više nego ikad prisutne i odgađaju se do zadnjeg trenutka, dovele su toga da su ovih dana sniženja ranije istaknutih cijena u nekim hotelima dosegnula i nevjerojatnih 30 posto, i to za samu špicu sezone u srpnju.

Posljedica je to nervoze koja je uhvatila dio hotelijera zbog činjenice da doslovno do posljednjeg trenutka neće znati hoće li gosti stići ili će im postelje ostati prazne čak i u nekim tjednima vršnog dijela sezone.

Zbog takvih ishitrenih “kreiranja” cijena, nezadovoljstvo je dvostruko: hotelijeri su nesretni jer će zaraditi manje nego da su zadržali cijene na normalnoj razini i osluškivali tržište.

S druge strane, gosti su još nezadovoljniji jer su shvatili da su cjenovno bolje prošli oni koji su čekali “last minute” paniku hotelijera nego oni korektni koji su svoj odmor planirali i rezervirali na vrijeme. Dogodilo se ono što je u turizmu nedopustivo, a to je da se gost osjeća prevarenim.

To se najbolje vidi po oglasima u stranom tisku gdje veliki turoperatori nude ono što su im naši hotelijeri stavili na raspolaganje u “last minute” sniženjima. Tako se, primjerice, u hotelu s pet zvjezdica u srednjoj Dalmaciji može smjestiti za cijenu čak 25 eura nižu negoli je ona za smještaj u hotelu s četiri zvjezdice u istom gradu. Slično je i u dubrovačkom hotelu s pet zvjezdica koji u nekim terminima srpnja oglašava ljetovanje za samo 56 eura za polupansion.

Usporedbe radi, to je cijena odmora u srpnju niža od one u hotelu s četiri zvjezdice, dok se u nekima s četiri zvjezdice, slijedom iste poslovne “logike” ovih dana može udobno smjestiti uz doručak i večeru za nevjerojatnih 33 eura dnevno.

- To je doista dugoročno pogubna strategija kojoj nikad nismo pribjegavali jer se time ruši cijena destinacije i gubi se povjerenje gostiju. Ako je to razumljivo donekle u predsezoni i posezoni, za “špicu” je panika nedopustiva. Što donosi hotelijeru u konačnici gost s tako sniženom cijenom?! Mislim da je bolje imati prazan krevet nego bez kriterija davati uslugu u bescjenje, a onda brojiti noćenja bez zarade – kaže Veljko Ostojić, direktor “Riviere Poreč” (ZSE:RIVP-R-A).

- Naši hotelijeri su počeli jedni drugima takvom cjenovnom politikom raditi o glavi. Za to što se događa nitko nam nije kriv, to nije recesija, to je posljedica panike od praznih soba koja se dogodila i lani, pa je hotelijerstvo zbog toga bilježilo manju zaradu. Jasno je da svatko ima pravo na vlastitu politiku cijena, ali toliko ih snižavati je nevjerojatno i zbunjuje goste koji više ne znaju gdje je kraj tim “poniženjima” cijena – misli Marin Brbić, član Uprave “Bluesun” hotela.

Uletjeli su tako hotelijeri i ove sezone u zamku utrke s konkurencijom u kojoj su izdali goste iz ranog bookinga, a (barem za sada) nisu bitno popravili stanje prodaje. Jer, i od jeftinog ima – jeftinije.

www.seebiz.eu

Očekuju se da će biti povučeno i oko 180.000 primjeraka tih modela koji su prodani u inozemstvu, rekao je glasnogovornik tvrtke.

Neka vozila mogla bi imati problema s ventilima zbog čega motori proizvode neobičan zvuk ili ne prebacuju u prazan hod. Motor bi se mogao ugasiti u vožnji i, u najgorem slučaju ne bi se mogao ponovno upaliti.

Toyota je objavila da je primila 220 pritužbi vezanih za taj problem, no zasad nema dojava o nesrećama ili ozlijeđenima.

Zahvaćeni modeli su Toyota Crown, Lexus IS350,GS350,GS450h,GS460, LS460, LS600h i LS600hL, priopćeno je iz Toyote.

To je posljednji u nizu problema s kvalitetom Toyotinih vozila. Najveći proizvođač automobila na svijetu povukao je više od 10 milijuna vozila diljem svijeta zbog različitih kvarova, što je narušilo ugled tvrtke poznate po sigurnosti i kvaliteti.

www.seebiz.eu

U općem je isplatnom redu 470 tvrtki, a ostalo su pojedinačni vjerovnici među kojima ima i radnika.

– Oni će sada ukupno dobiti 7 milijuna kuna, odnosno jedan posto od priznatih potraživanja. Očekuje se da će do završetka stečaja dobiti još dva posto potraživanja. Naime, za prodaju imamo još imovine koja je knjigovodstveno procijenjena na 80 milijuna kuna, a od toga je najveća vrijednost nogometnog stadiona – 66,7 milijuna kuna. Imamo još i 20 milijuna potraživanja, dakle ukupno je još u stečajnoj masi stotinjak milijuna kuna – kazao je Ivan Mikić, stečajni upravitelj Kamen-Ingrada.

Do sada je Kamen-Ingrad u stečaju uspio vjerovnicima kojima je inače priznato 700 milijuna kuna potraživanja isplatiti stotinjak milijuna kuna, od čega su vjerovnici prvog isplatnog reda, odnosno radnici dobili 12 milijuna, a ostalo je isplaćeno onima koji su imali hipoteke na imovini tvrtke, a uglavnom su to banke i osiguravateljne kuće. Poslije stečaja vjerovnici općeg isplatnog reda ostat će bez svojih petstotinjak milijuna jer se neće imati iz čega namiriti. Očekuje se da će stečaj potrajati još od dvije do tri godine, odnosno dok se ne proda preostala imovina.

Sljedeći natječaj za prodaju najveće pojedinačne imovine, nogometnog stadiona, trebao bi biti u rujnu.

www.seebiz.eu

Zbog toga se turistima savjetuje da kad putuju na Jadran, uliju samo onoliko goriva koliko im je potrebno da dođu do granice naše zemlje, te ga zatim napune. Zbog skupoga goriva u Italiji, onima koji odmor planiraju na Apeninskom poluotoku, savjetuje se spremnik napuniti do čepa u Austriji.

Također se savjetuje tankiranje na autocestama, gdje je cijena ista, a usluga bolja nego na lokalnim cestama. U Njemačkoj je, naime, gorivo na crpkama uzduž autocesta, na kojima se ne naplaćuje cestarina, skuplje nego na drugim cestama. To je svakako dobra vijest u vrijeme je dok Austrijski prometni klub VCO objavio da Hrvatska ima najpogibeljnije prometnice u Europi.

Premda u toj vijesti ima i istine, ona se temelji na podacima od prije dvije godine, otkad se broj stradalih smanjio za trećinu i velikim je dijelom tendeciozan, kako bi naštetio našem turizmu i europske turiste motivirao da ljetni odmor provedu u austrijskim Alpama.

Njemački ADAC posebnu nesigurnost ne ističe, ali naglašava da u Hrvatskoj treba zvati policiju i nakon manjih nesreća. Oni očito dobro znaju ono što smo u više navrata savjetovali našim čitateljima - ispunjeno europsko jamstvo je bezvrijedan papir bez policijskog zapisnika, ako krivac naknadno porekne krivnju.

Naše su prometnice, a i propisi, većinom usklađeni sa stanjem u Europi. To je potvrdilo objektivno njemačko izvješće. Iako je stanje daleko od idealnoga, uočljiv je napredak u protekle dvije godine. Naše su autoceste pridonijele poboljšanju stanja u turizmu i bit će još bolje kad se poboljša kultura vožnje i ojačaju zaštitne ograde.

Ono što na ovome trebamo naučiti jest da su turisti i te kako dobro upoznati s posebnostima u svakoj turističkoj zemlji i da je svaka mjera koja ide u korist turista dobrodošla. Ne naglašava se kako su nam cestarine skupe, ali ni posebno povoljne, jer je šest centa po kilometru nešto jeftinije nego u Italiji i Francuskoj i na razini cijene u Grčkoj. Zbog toga bismo promišljenim popustima i akcijama s cestarinama zasigurno postigli dobre učinke.

www.seebiz.eu

PBZ Croatia osiguranje prodavao je povlaštene dionice Adrisa (ZSE:ADRS-P-A) i to njih 9.237 komada čime je ostao osmi najveći vlasnik s 2,03 posto udjela. Istodobno, kupio je 10.100 redovnih dionica rovinjske grupacije (ZSE:ADRS-R-A) gdje je zadržao desetu poziciju s 1,82 posto udjela. Isti je fond kupio i 2.450 dionica Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A) te 696 dionica Petrokemije (ZSE:PTKM-R-A).

Raiffeisen OMF najveći je udjel kupio u HT-u (ZSE:HT-R-A) gdje je preuzeo dodatnih 18.474 dionice i zadržao treće mjesto u TOP 10 s 3,74 posto udjela. Kupio je i 468 dionica Istraturista (ZSE:ISTT-R-A) dok je dobrovoljni Raiffeisenov fond dokupio 232 dionice Atlantic Grupe (ZSE:ATGR-R-A) čime je učvrstio šesto mjesto u TOP 10.

AZ OMF kupio je 589 dionica Belišća (ZSE:BLSC-R-A) gdje je učvrstio petu poziciju s 6,24 posto udjela dok je AZ Profit kupio veliki paket od 3.141 dionice Petrokemije gdje je na poziciji desetog najvećeg vlasnika.

Erste Plavi kupio je tek 48 dionica Croatia osiguranja (ZSE:CROS-R-A) gdje je i dalje peti najveći vlasnik s 1,13 posto udjela.

Među investicijskim fondovima Erste Adriatic Equity kupio je 113 dionica PBZ-a (ZSE:PBZ-R-A) i učvrstio desetu poziciju s 0,05 posto udjela.

Nenad Bakić prodao je 13.096 dionica AD Plastika (ZSE:ADPL-R-A) čime je pao s četvrte na petu poziciju najvećih vlasnika s 2,80 posto udjela. Sandi Šola prodao je 150 dionica Hotela Maestral (ZSE:HMST-R-A) i zadržao poziciju osmog najvećeg vlasnika. Marijan Filipović prodao je 10 tisuća dionica Diokija (ZSE:DIOK-R-A) i zadržao treću poziciju u TOP 10.

Skrbnički račun PBZ-a kupio je 1.127 dionica Atlantske plovidbe (ZSE:ATPL-R-A) čime je učvrstio devetu poziciju među najvećim vlasnicima. Također, skrbnički račun PBZ-a kupio je i 8.662 povlaštene dionice Adrisa (ZSE:ADRS-P-A) čime je učvrstio poziciju drugog najvećeg vlasnika. Povlaštene dionice Adrisa (1.300 komada) kupio je i skrbnički reačun Zagrebačke banke. Siniša Barić kupio 23.419 dionice Elektroprometa (ZSE:ELPR-R-A)  čime je postao najveći vlasnik ove kompanije s 14,82 posto udjela.

www.seebiz.eu