Naime, nakon presude o povredi Mattelovih autorskih prava nad lutkicom Bratz koju proizvodi tvrtka MGA, jučer je završeno i federalno suđenje kojim se trebalo odrediti kolika je točno šteta nanesena Mattelu. Sud je ranije odlučio kako je ideja za lutkicu Bratz, koja prema procjenama tvtki MGA donosi profit od oko 500 milijuna dolara godišnje, nastala u vrijeme dok je njen dizajner radio za Mattel. Carter Bryant je do ideje za Bratz došao dok je još bio pod ugovorom koji je prava na njegove dizajne jamčio Mattelu. Prelaskom u MGA, Bryant je tako proizvođača Barbie zakinuo za novi veliki hit u svijetu lutkica.

Prvom fazom suđenja utvrđeno je kako je i CEO tvrtke MGA Isaac Larian sudjelovao u povredi ugovora, što je Matell nagnalo da traži nevjerojatnih 1,8 milijardi dolara odštete. Od te svote milijarda dolara trebala je biti za profit od lutkica Bratz, a dodatnih 800 milijuna dolara zbog Larianove uloge u slučaju. Iako odluka nije konačna, svota koju je sud dodjelio Matellu višestruko je manja, i sasvim drugačije raspodjeljena. Od sto milijuna, samo 10 milijuna dodjeljeno je zbog povrede autorskih prava, a 90 milijuna zbog štete koju je su MGA i Larian počinili spram Mattela.

Mattel je se odlučio na ovu tužbu prije svega zbog principa. Imamo obavezu da se obranimo od konkurenata koji se odlučuju na nepoštene aktivnosti protiv nas - rekao je CEO Mattela Robert A. Eckert, dodavši kako su u Mattelu zadovoljni da se porota složila s njima kako je ono što je MGA učinio bilo pogrešno. Ovime je završena jedna od bitaka između Barbie i Bratz lutkica, iako se kraj rata još ne nazire. I dok MGA, neovisno o tome kako je došao do ideje za Bratz, njome osvaja tržište, nagrade i veliku zaradu, prodaja Barbie stalno pada, što Mattel, najvećeg proizvođača igračaka na svijetu, sasvim sigurno ne ostavlja ravnodušnim.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Na čelu nove tvrtke imena Italian Air Company bit će Roberto Colaninno, čelnik kultnog proizvođača skutera Piaggio, prenosi nadalje Radiocor. Kompaniju će podržati šesnaest ulagača, među kojima su i neka od vodećih imena talijanske industrije i financija, i to s ukupno oko milijardu eura sredstava.

Kako prenose talijanski mediji, nova kompanija, čija je uspostava dio šireg plana spašavanja Alitalije pod dirigentskom palicom vodeće talijanske banke Intesa Sanpaolo, preuzet će profitabilne dijelove Alitalijinog poslovanja, dok će ostalo, uključujući dugove, pripasti nekoj drugoj tvrtki.

Najnoviji će prijedlog upravi Alitalije biti predstavljen u petak.

Radiocor je u utorak izvijestio da će se dužnosnici banke Intesa Sanpaolo u srijedu u Parizu sastati s čelništvom Air France-KLM-a, odbijenog kupca Alitalije. Intesa Sanpaolo i Air France-KLM odbili su komentirati to izvješće.

Alitalia, u kojoj država ima 49,9-postotni udjel, trenutno preživljava uz pomoć 300 milijuna eura vrijednog zajma dobivenog krajem travnja iz državnih fondova nakon propasti pregovora o preuzimanju s Air France-KLM-om.

Tvrtka je izvijestila o 215 milijuna eura gubitka prije oporezivanja u prvom ovogodišnjem tromjesečju a, prema procjeni istraživačkog instituta Bruno Leoni, trenutno ima oko 400 milijuna eura gubitka. Svoje će polugodišnje izvješće objaviti u petak.

Talijanski premijer Silvio Berlusconi je ovog mjeseca obećao čudotvorno spašavanje nacionalne aviokompanije. Njega se ujedno smatra odgovornim za propast pregovora o preuzimanju s Air France-KLM-om zbog uključivanja tog pitanja u svoju predizbornu kampanju.

www.business.hr

(Zatvori)

Nizozemski div u travnju je preuzeo britanski Scottish&Newcastle (S&N), i njegove brendove među kojima je i Fosters. Iz Heinekena su naglasili da ta akvizicija neće nužno dovesti do rasta dobiti po dionicu u 2009. zbog pada povjerenja potrošača u Europi i rasta kamatnih stopa.

 

Heineken je u promatranom razdoblju imao 134 milijuna eura jednokratnih troškova, uključujući i 59 milijuna reorganizacijskih troškova u Francuskoj.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

Obitelj Agnelli, nasljednici pokojnog Giannija Agnellija, vlasnika Fiata, razmatra mogućnosti smanjivanja broja karika u lancu vlasništva nad torinskom tvrtkom, a jedna od mogućnosti je integracija financijskih ustanova IFI i IFIL koje kontroliraju Fiat. Zapravo se razmatra mogućnost ukidanja jedne stepenice u odlučivanju, ili IFI ili IFIL, zapravo financijskih ustanova obitelji Agnelli. Komanditno društvo Giovanni Agnelli & c. Sapa otkupilo je ovih dana (21. kolovoza) 6,13 posto kapitala financijske tvrtke IFI i sada analizira mogućnosti ujedinjenja IFI-a i IFIL-a. Jačanje obitelji Agnelli unutar IFI-a put je za fuziju dvaju holdinga, ali je operacija odgođena za poslije 29. kolovoza kada će se održati sastanci upravnih odbora IFI-a i IFIL-a na kojima će se usvojiti polugodišnje bilance. Spajanje neće biti odmah provedeno.

Operacija obitelji Agnelli, koji su potrošili 130 milijuna eura za kupnju još 10 milijuna dionica IFI-a od fonda Amber Capital, zapravo je nastavak njihova jačanja unutar holdinga jer su povećali udio sa 53,2 posto na 62,4 posto kapitala u IFI-u. Zapravo operacija jačanja obitelji Agnelli na čelu FIAT-a je započela prije pet godina kada je ta automobilska tvrtka bila u velikoj krizi, a sada je nastavljena s namjerom ujedinjenja i pojednostavljenja kontrole nad tvornicom. Sada društvo Giovanni Agnelli & c. Sapa ima 62,4 posto kapitala IFI-a, koji pak ima 69,99 posto kapitala IFIL-a čemu treba dodati daljnjih tri posto kapitala pod izravnom kontrolom obitelji Agnelli.

"IFIL je suspendirao program otkupa vlastitih dionica, a IFI-a je u očekivanju ocjena koje će dati komanditno društvo", objasnio je izvor IFIL-a. Program reotkupa predviđao je ukupnu investiciju od 150 milijuna eura, pa će se vjerojatno nastaviti otkupljivati dionice kako bi došlo do pojednostavljenog odlučivanja, a analitičari drže kako bi se na koncu iz cijele grupe Fiat mogao izdvojiti Fiat-auto. Na čelu kako IFI-a, tako i IFIL-a je John Elkann, unuk pokojnog Giannija Agnellija. Istodobno s financijskim prestrojavanjima na posao su se vratili radnici koji proizvode novi automobil Alfe Romeo. 

Od ponedjeljka su se otvorile tvorničke hale za nekoliko tisuća zaposlenih u Torinu i Milanu gdje se proizvodi Mi.To, kako je nazvana nova Alfa, prema skraćenicama dva grada u kojima je stvorena. Ostali radnici Fiata vratit će se na posao sljedećih tjedana, odnosno bit će još na prisilnom plaćenom odmoru kako bi se smanjila proizvodnja i na taj način se sučeljila kriza na tržištu automobila. Sve do 2009., kako je predvidio predsjednik Uprave Fiata Sergio Morchionne, radnici Fiata ostajat će po tjedan dana na plaćenom odmoru.

Veliku nadu u novi poticaj prodaje automobila polaže se u Mi.To, Alfu dugu 4,0 metra, visoku 1,44 i široku 1,72 metara s turbomotorima na benzin i dizel, snage od 90 do 155 konja. Cijena novog automobila koji bi na europsko tržište trebao izaći u rujnu kreće se od 17.000 eura na više i trebao bi biti konkurent Miniju. Inače, grupa Fiat je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila 17 milijardi dohotka, što je za 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a dobri financijski rezultati očekuju se, unatoč krizi na tržištu automobila, i za prvo polugodište ove godine.

(Zatvori)

Ovaj model nosi oznaku blindiranosti VR4, a takva zaštita postignuta je korištenjem posebnih materijala na svim dijelovima karoserije, prozorima te podnicama koji se izrađuju u specijalnoj radionici u Nizozemskoj.

Automobil je opremljen kamerama za nadziranje okoline te intercom sustavom za komunikaciju, koji omogućuje razgovor s ljudima izvan automobila te pozivanje pomoći. Uz to,  auto je opremljen specijalnim gumama koje nakon pogotka ostaju napumpane slijedećih 50 km, te posebnim 22mm staklom.

Kako bi ova pojačana konstrukcija bila dovoljno brza i sigurna, ispod prednjeg poklopca se nalazi 4,8-litreni V8 motor sa 355 KS sa značajkom ubrzanja do stotke za samo 7,5 sekundi te maksimalnom brzinom do 210km/h. Ovom potezu Bavaraca ne treba se čuditi jer „posebna klijentela“ iz raznih dijelova svijeta, posebno Rusije, dalekog istoka i južne Amerike traži ovakav tip automobila.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Na drugom mjestu su Amerikanci sa 36 zlata, 38 srebra i 36 bronci, dok su treći Rusi sa 23 zlata, 21 srebrom i 28 bronci. Medalje je osvajalo ukupno 88 zemalja, a Hrvatska se nalazi na diobi 57. mjesta sa dvije srebrne i tri brončane medalje. Tijekom OI u Pekingu je podijeljeno 958 medalja - 302 zlata, 303 srebra i 353 bronce.

U povijesti olimpijskih igara samo se sedam puta dogodilo da neka zemlja osvoji 50 i više zlatnih medalja. Prvi put je to uspjelo Amerikancima koji su 1904. godine osvojili 79 od 97 zlatnih medalja. Četiri godine kasnije Velika Britanija je na Igrama u Londonu osvojila 56 zlata, dok je na OI 1972. godine SSSR je osvojio 50 zlata.

Na Igrama u Moskvi 1980. godine koje je bojkotirala 61 zemlja, Sovjeti su osvojili 80 zlata, a četiri godine kasnije u Los Angelesu koje je bojkotiralo 16 zemalja, Amerikanci su prikupili 83 zlata. U Seoulu 1988. godine SSSR je u punoj konkurenciji sakupio 55 zlata.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prije samo nekoliko mjeseci, na Facebook se gledalo kao na sljedeći Google u Silikonskoj dolini. Microsoft je kupio mali udio prošlog listopada, čija je cijena ukazivala na ukupnu vrijednost Facebooka od nekih 15 milijardi dolara. Vlasnici dionica počeli su se polako pripremati za blocbuster od IPO-a. No posljednjih mjeseci, niz trenutnih i bivših direktora stavilo je dio svojih dionica na prodaju. Laurence Albukerk, broker privatnim dionicama u Dolini, kaže kako pouzdano zna za najmanje devet ljudi koji su prodali ili pokušavaju prodati dionice Facebooka. Osobno procijenjuje da se dionica pokušava trenutno riješiti nekoliko desetaka ljudi. Jedan drugi financijaš potvrdio je da indsideri u Facebooku prodaju svoje dionice, a među njima je navodno i sam osnivač i CEO Mark Zuckerberg te potpredsjednik na odlasku, Matt Cohler.

Obojica se po tom pitanju dosad nisu oglasila. Cijene postignute za ove dionice, pak, pokazuju znatno nižu procijenu vrijednosti tvrtke od one koju je Microsoftova kupovina sugerirala. Albukerk, kaže kako su ga kontaktirala dvojica aktualnih i jedan bivši direktor Facebooka u želji da svoje dionice prodaju po cijeni koja reflektira ukupnu vrijednost od tek 5 milijardi dolara. Osim toga, dvije velike investicijske tvrtke kupile su velike količine Facebookovih dionica pri procijeni ukupne vrijednosti od 3,75 milijarde dolara. Hans Swildens, osnivač investicijske tvrtke koja kupuje privatne dionice, kaže kako je i njegova tvrtka u kontaktu s rastućim brojem Facebookovih zaposlenika. ‘Velik je interes za prodaju dionica Facebooka među ljudima’. Ipak, prodaja dionica u Facebooku ne znači nužno da je Microsoftov šef, Steve Ballmer, izvukao kraći kraj pri kupovini. Softverski je div platio 240 milijuna dolara za udio od 1,6%, no kupili su preferirane dionice koje nose specijalna prava. Primjerice, imaju ‘likvidacijske preference’, što znači da se naplate prije običnih dioničara u slučaju prodaje kompanije, a Microsoft je dobio i prava stavljati međunarodne oglase na Facebook.

Prodaje dionica neobične su za tehnološke start-upe. U prošlosti, poduzetnici su rijetko imali priliku unovčiti ulaganje prije IPO-a ili prodaje kompanije. U slučaju prodaje, može doći do konflikata između investitora i zaposlenika koji nisu uspjeli realizirati istu količinu bogatstva, a interesantno, malo koja tvrtka ima programe namijenjene zaposlenicima, odnosno mogućnosti njihove prodaje dionica. Tako su i prodaje u Facebooku dovele do kontroverzi u sjedištu kompanije. Naime, nakon što su zaposlenici čuli da su šef Zuckerberg i potpredsjednik Cohler prodali svoje dionice, bilo je gunđanja i nezadovoljstva među trupama, navode neki izvori bliski zaposlenicima. Facebook poduzima korake kako bi riješio taj problem. Početkom ovog mjeseca kompanija je izdala priopćenje u kojem navodi kako će pomoći svojim zaposlenicima u prodaji određene količine dionica. ‘Kako bi omogućili svojim zaposlenicima određeni financijski prostor tijekom građenja naše kompanije, Facebook je osmislio jednokratni program kojim će zaposlenici moći likvidirati određenu količinu dionica’, nalazilo se među ostalim u izjavi, iako su u kompaniji odbili iznijeti detalje tog plana.

Ipak, na jednom blogu koji je prvi i navodio postojanje ovog programa, tvrdi se kako ćr zaposlenici biti ograničeni na prodaju 20% svojih dionica pri procijeni vrijednosti tvrtke od 4 milijarde dolara, počevši od ove jeseni. Komapnija će ograničiti i prodaju nekih dionica za zaposlenike koji napuste Facebook. Od njih će se tražiti da potpišu ugovore koji će im spriječiti da prodaju dionice po procijeni vrijednosti većoj od 3,75 milijarde dolara, tvrdi jedan izvor blizak kompaniji. Taj iznos vrlo je važan. Prema jednoj tužbi protiv Facebooka, odbor komapnije odobrio je takozvanu odluku o formalnoj procijeni koju zahtjeva američka Porezna služba, a koji kompaniju procijenjuje na upravo spomenutu brojku. Postoje dva moguća razloga ovim ograničenjima. Prvo, mogla bi potisnuti prodaju dionica kod onih zaposlenika koji misle da njihove dionice vrijede više. Drugo, mogli bi pomoći Facebooku izbjeći podizanje svoje procijene pri Poreznoj službi, jer bi to rezultiralo većim poreznim davanjima za zaposlenike i otežalo privlačenje najboljih talenata u kompaniju.

Što se tiče vrijednosti Facebooka, nekoliko je razloga realno niže vrijednosti od prvotno procijenjenih 15 milijardi dolara. Tržišta kapitala prošle su godine srušena i preplašeni investitori izgubili su apetit za IPO-ove. S druge strane, društveno umrežavanje više ne djeluje tako privlačno kao što je to bio slučaj prije deset mjeseci. Rast američkih korisnika Facebooka, MySpacea i ostalih sličnih siteova usporio je ove godine. Društvene mreže bore se i sa generiranjem prihoda kroz oglašavanje po stopama koje su u početku bile očekivane. Google, koji stavlja oglase na MySpace među prvima je okusio težinu zarađivanja na siteovima za društveno umrežavanje. (Vanja Figenwald)

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Priključci za pristup interenetu neće biti postavljeni samo za korištenje putnicima koji sjede na stražnjim sjedalima, nego će biti dostupni i vozaču i suvozaču. No prema The New York Timesu, to i nije tako dobra ideja s obzirom na to da su se vozači i do sada teško oduprirali pregledavanju e-mailova ili slanju SMS poruka putem svojim mobilnih telefona. Tom Vanderbilt, autor knjige “Promet”, koja govori o navikama vozača, kaže da Chrysler time otvara vrata potpunom odvlačenju pozornosti vozača. Keefe Leung, Chryslerov menadžer za umrežavanje, novu uslugu objašnjava kako su danas svi umreženi i kod kuće i na poslu, pa čak i u Starbusksu na kavi. Jedino mjesto gdje nisu umreženi je njihovo vozilo, a Chrysler im to želi omogućiti, pojasnio je Leung.

www.poslovni.hr
(Zatvori)