U izjavi za Hrvatsku televiziju Laszlo Wolf, zamjenik predsjednika uprave OTP banke, naglasio je da je kreditni ugovor s Podravkom dogovoren u skladu s uobičajenom bankarskom praksom. Objasnio je da je OTP banka ugovor i sve detalje oko uvjeta i jamstva povrata kredita zapravo preuzela od prvog kreditora - investicijske banke Merrill Lynch nakon što su procijenili da je riječ o sigurnom poslu.  Detalje iz ugovora nije htio iznositi, no otvorena je mogućnost da se oni objave, što je jučer predložio predsjednik Republike Stjepan Mesić. Isto smatra i novoizabrani predsjednik Ivo Josipović koji također želi da se afera Podravka istraži do kraja. 'Smatramo da se moraju uzeti u obzir pravila koja mi moramo poštovati, a koja se odnose na čuvanje bankarske i poslovne tajne. No razmotrit ćemo ovaj prijedlog i uskoro ćemo se očitovati', izjavio je Laszlo za HTV.  

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Problemi hrvatskih graditelja počeli su kada je vlada u Podgorici počela pregovore s tvrtkom koja je bila druga na javnom natječaju, grčko-izraelskim konzorcijem Actor – HCH. Crnogorska vlada je priopćila kako se odlučila na taj korak jer "Konstruktor" nije uspio osigurati bankovna jamstva u predviđenom roku. Ministar financija Ivan Šuker kazao je prije 20-ak dana kako je točno regulirano komu se i kako daju državna jamstva, a ne bi bilo dobro kada bi ona davana privatnom sektoru.

Na natječaju za gradnju autoceste od Bara do Boljara najpovoljniju ponudu na međunarodnom natječaju dao je Konstruktor, koji je vrijednost projekta procijenio na 2,77 milijarda eura, s udjelom Crne Gore od 1,74 milijarde. Grčko-izraelska tvrtka radove je procijenila na 3,92 milijarde eura. Navedeno je bio dovoljan razlog što su Crnogorci ipak oklijevali raskinuti ugovor s konzorcijem predvođenim splitskim Konstruktorom.  Ministar prometa i pomorstva Crne Gore Andrija Lompar već je prije izjavio kako ima dojam da bi grčko-izraelska tvrtka, imala manje problema u pronalaženju novca za crnogorski "projekt stoljeća". No Konstruktor i IGH ipak su uspjeli u zadnji čas priložiti bankovna jamstva.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Kako se navodi u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi, riječ je o parničnom predmetu P-2043/00, a koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci povodom tužbe Nove Ljubljanske banke protiv Istraturista radi isplate hipotekarne tražbine u iznosu od 41,243.125,63 kuna.

Nadalje, u priopćenju stoji da je Istraturist (ZSE:ISTT-R-A) tijekom dosadašnjeg postupka, između ostaloga, iznio prigovor da Nova Ljubljanska banka ne može biti aktivno legitimirana za pokretanje i vođenje postupka jer su Ustavnim zakonom i dopunom Ustavnog zakona o samostalnosti i neovisnosti Republike Slovenije na Novu Ljubljansku banku prenesena samo prava, a ne i obveze prednika, Ljubljanske banke d.d.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je odlučio da je Nova Ljubljanska banka aktivno legitimirana u predmetnom postupku jer je navedenim Ustavnim zakonom na Novu Ljubljansku banku ex lege preneseno i sporno potraživanje. Odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i suđenje, dodaje se u priopćenju.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

- Iz odluke nije jasno hoće li se to odnositi samo za zastale slučajeve u Sloveniji ili se odlukom Ustavnog suda otvara mogućnost za nove postupke - upozorava Štefica Stažnik, zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Upućeni tumače kako je sada zapravo sve na lokalnim sudovima u Sloveniji i tome kako će oni tumačiti odluku Ustavnog suda te da je nezahvalno tumačiti krajnje posljedice.

Zanimljivo, iako je slovenski sud donio odluku još u prosincu, hrvatske vlasti o tome nisu izvijestile domaću javnost. Nije poznato ni koliko zapravo ima tužbi hrvatskih građana u Sloveniji. Prema nekim podacima, samo pred nadležnim sudom u Ljubljani ih je stotinjak, od čega je pet presuda prije “zaleđivanja” bilo pred izvšenjem. No, nije jasno koga su naše štediše tužile u Sloveniji - je li to “stara” ili Nova Ljubljanska banka te hoće li se uopće moći na kraju naplatiti, upozoravaju upućeni.

Ustavni je sud odlučivao o tužbi dvojice hrvatskih državljana, Andra i Alana Perića, te kao neustavan ukinuo članak 23. Zakona o fondu Republike Slovenije za nasljedstvo i visokom predstavniku Republike Slovenije za nasljedstvo, kojim su prekinuti ili obustavljeni svi postupci pred slovenskim sudovima koji se tiču deviznih štednih uloga u poslovnim bankama ili njihovim podružnicama, u bilo kojoj državi nasljednici bivše SFR Jugoslavije.

Prema Ustavnom sudu, štedišama je dosad bilo uskraćeno pravo na sudsku zaštitu jer je rješenje njihova problema prebačeno na buduće, neodređeno vrijeme.

“Pravo da se u razumnom vremenu sudskom zaštitom ostvare vlastita prava jedan je od ključnih uvjeta za učinkovito ispunjavanje svih drugih ljudskih prava”, smatra Ustavni sud.

Sporni je članak, naime, određivao da će se sudski postupci nastaviti nakon što nasljednice SFRJ sklope sporazum o sukcesiji, a Ustavni sud upozorava da se taj sporazum još niti ne nazire. Slovenija je zabranu prvi put uvela 1997., a u 13 se godina nesigurnost glede ovih sudskih postupaka nije smanjila, nego povećala, smatra Ustavni sud.

Sud je redom odbacio i argumente slovenskog Državnog zbora i Vlade o tome da je zabrana bila u službi zaštite javnog interesa. Primjerice, tvrdili su da bi nastavak postupaka imao “negativan utjecaj na stabilnost slovenskog bankovnog sustava”. Sud se tim tvrdnjama nije ni bavio, “budući da ni jedan cilj ne može opravdati posezanje u pravo na sudsku zaštitu”.

Odbačene su i tvrdnje da bi nastavak prekinutih suđenja prije sklapanja sporazuma između nasljednica Jugoslavije prejudicirao rješenje i time prekršio slovenski Zakon o ratifikaciji Sporazuma o pitanjima nasljedstva. No, sud je upozorio da upravo u tom sporazumu stoji kako su stranke dužne hitno riješiti problem banaka, pri čemu moraju posebice voditi računa o interesu pojedinaca.

Uz to, Sud je u sporazumu iščitao težnju prema lakšem pristupu pojedinaca sudovima jer u članku 8 stoji da države nasljednice moraju osigurati državljanima drugih država nasljednica pristup sudovima u svakoj od tih zemalja. Odluka Ustavnog suda, međutim, ne znači da će niži sudovi morati presuditi u korist hrvatskih štediša, nego samo da će se ti postupci voditi.

www.seebiz.hr
(Zatvori)

Petrol ga prodaje jer se više ne bavi ugostiteljstvom, poručeno je iz društva. Restoran se prostire na otprilike 1000 m2, jednako kao i motel. Prema koncesijskom ugovoru s državom, kupac mora nastaviti djelatnost. Početna je cijena 4,3 milijuna eura plus troškovi koncesijske naknade, a rok za predaju ponude je 30 dana.

Podsjetimo, Petrol (LJSE:PETG) je svoje ugostiteljske objekte 2005. godine prodao švicarskom društvu Marche International.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

- Otac mi je omogućio lijepo djetinjstvo, zacrtao karijeru, dosljedan je, uvijek zahtjeva maksimum i ponekad je više nego teško raditi s njim, izjavio je Ante Todorić izvršni direktor Agrokora, najmoćnije hrvatske kompanije.

- Dok s jedne strane Todorić mlađi govori puno o uspjesima očeve kompanije, malo toga otkriva, a gotovo ništa o tome zanima li njegovu obitelj preuzimanje Mercatora (LJSE:MELR), piše novinarka Finance.

Za Mercator se Agrokor već nekoliko puta interesirao, zadnji put prošlog proljeća. Hoće li tako biti i ove godine?

- Ništa ne mogu kazati, u vrlo smo osjetljivom razdoblju, pažljivo odgovara Todorić.

- Mercator je uspješan, naš je konkurent i partner, ponavljao je Todorić, dok ga urednik Financa Peter Frankl nije izravno upitao: 'Je li Mercator uspješniji od Agrokora', a Todorić se nije dao smesti: 'Kako na kojem tržištu'.

Koncern Agrokor danas je najveći u regiji.

- Krizu smo uočili 2008. godine, kod londonskih bankara osjetilo se da nešto nije uredu kad smo tražili novac za kupnju ruskog trgovačkog lanca Lenta. Tada smo zaustavili sve aktivnosti oko preuzimanja i usredotočili smo se na osnovnu djelatnost. Kad smo prošle godine u veljači u Hrvatskoj počeli osjećati krizu, bili smo spremni, komentirao je Todorić.

Ante Todorić smatra da je ključ njihova uspjeha naporan rad, i da im pri tom politika nije ništa pomagala.

- Otac nije naginjao ni lijevo ni desno, a još manje se nekom podređivao.

Slovenska novinarka piše kako se uspjeh Agrokora koji danas upravlja sa 55 društava, povezuje se s idejom nekadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o 200 uspješnih hrvatskih obitelji.

- Privatizacija se dogodila, otac je prvi kapital zaradio radeći dan i noć. S tim je kapitalom kupio silos u Zadru, zatim Jamnicu (ZSE:JMNC-R-A) itd. Uvijek je za kupnju firmi uložio sav kapital kojim je raspolagao i dalje ih razvijao. Pogledajte primjer Norveške i Danske, i tamo su najuspješnije kompanije u obiteljskom vlasništvu, zaključio je Todorić.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U Velenju su potvrdili plan o seljenju svog programa HZA (aparati za hlađenje i zamrzavanje) u tvornicu u Valjevu, koju su pokrenuli 2006. godine i u kojoj radi oko 400 zaposlenih, ali još ne žele komentirati hoće li to značiti otpuštanje dijela zaposlenih u matičnim tvrtkama u Sloveniji i kakav će biti financijski učinak seljenja proizvodnje. Kako bi internacionalizirala tržišne i proizvodne kapacitete tvrtka Gorenje je 2004. godine kupila tvornicu rashladnih uređaja Mora Moravia u Češkoj Republici, 2006. je pokrenula proizvodnju rashladnih uređaja u Valjevu u Srbiji, a godinu dana kasnije u Staroj Pazovi investirala je 10 milijuna eura u proizvodnju bojlera sa svojom robnom oznakom.Gorenje je prošlu poslovnu godinu, zbog smanjene potražnje na tradicionalnim tržištima, zabilježilo 13 milijuna eura gubitka, no u kompaniji tvrde da je to bolje nego što se moglo pretpostaviti nakon većeg pada prodaje u prvom dijelu 2009. godine. Tvrtka je prije četiri mjeseca, nakon spontanog štrajka u svojim slovenskim tvornicama, bila prisiljena povećati minimalne neto plaće na 600 eura.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema jenu, te se njome trgovalo po 127,37 jena. Jen je pogodio smanjeni interes ulagača za rizikom, što je poguralo zelenu novčanicu za 0,4 posto, na 90,27 jena.Euro je dobio i tehničku podršku za rast prema dolaru, budući da su se trgovci odlučili na dobitonosne prodaje američke valute nakon njezina prošlotjednog rasta.Izvješća o novom mandatu za čelnika američke središnje banke Fed Bena Bernankea također su umirila tržišta, što je umanjilo privlačnost dolara kao sigurne valute.

Euro se tako oporavio s najniže razine u gotovo šest mjeseci prema dolaru, dosegnute prošli tjedan kada su zabrinutosti u vezi s prevelikom grčkom zaduženošću nagnale ulagače na masovnu rasprodaju eura."Tržište je prošli tjedan bilo vrlo promjenjivo i euro je bio izložen velikom pritisku, tako da je danas uslijedila konsolidacija", ocjenjuje kretanja na tržištu Marcus Hettinger, globalni valutni strateg banke Credit Suisse u Zuerichu.Ulagači će sada nastaviti pažljivo pratiti situaciju s prošli tjedan najavljenom akcijom američkog predsjednika Baracka Obame, usmjerenom na ograničavanje bankarskog sektora, te nastojati procijeniti njezin potencijalni utjecaj na dolar.

www.liderpress.hr
(Zatvori)