Likvidne su dionice uvijek privlačne ulagačima, pa ne čudi da se za njih odlučuju i obvezni mirovinski fondovi koji brinu o mirovinama hrvatskih građana. Prema podacima s internetskog portala mojedionice.com, prošli su tjedan obvezni mirovinski fondovi uglavnom povećavali svoje portfelje dionicama Adrisa, Croatia osiguranja, Končara, HT-a, Magme i Plive.

Erste plavi
Tako je Erste plavi obvezni mirovinski fond kupio dodatnih 1717 dionica Končara, 1000 dionica Adrisa i 30 dionica Croatia osiguranja. Tom posljednjom transakcijom od 6. veljače Erste plavi posjeduje 4,40 posto udjela u Končaru, 2,57 posto u Adrisu i 0,82 posto u CO. Prema veličini udjela u pojedinim kompanijama Erste OMF ima najveći utjecaj u kutinskoj Petrokemiji, u kojoj drži 5,53 posto dionica. Slijedi Podravka gdje Erste drži 4,74 posto vlasništva te Končar na trećem mjestu. Upitan za komentar o ovim transakcijama, Vedran Šurina, analitičar u Erste društvu za upravljanje OMF-om, pojasnio je kako “Erste plavi OMF održava izloženost dioničkom tržištu kroz selektivnu kupnju dionica kvalitetnih tvrtki za koje ocjenjujemo da će zadržati određenu razinu poslovanja te ostvariti iznadprosječni rast početkom gospodarskog oporavka”. U portfelju Erste plavog prevladavaju domaće dionice sa 15 posto, strane dionice sudjeluju s između 5 i 10 posto, dok državne obveznice zauzimaju najveći dio portfelja od 60 posto, dodao je Šurina. Raiffeisen OMF prošli se tjedan odlučio za 4500 dionica HT-a po cijeni od 221,5 kuna, ali i za 1714 dionica Magme za 70 kuna po dionici. Stjecanjem dodatnih dionica telekomunikacijskog operatera udio Raiffeisen OMF-a popeo se na 0,84 posto, a vrijedi 151,9 milijuna kuna. Dok udio u Magmi od 6,81 posto vrijedi mnogo manjih 23,2 milijuna kuna. Ipak, Raiffeisen OMF najviše ulaže u ZIF Quaestus nekretnine gdje posjeduje 9,99 posto udjela, a za taj fond primamljive su i dionice Ericsson Nikole Tesle (8,37 posto udjela) i HUP-a Zagreb gdje posjeduje 8,21 posto udjela. Kako pokazuju podaci, nekretninski Quaestus fond nije samo vodeći izbor Raiffeisen OMF-a, već i PBZ/CO i AZ mirovinskih fondova. Prema podacima Središnje depozitarne agencije, navedena tri fonda zajedno drže 25,51 posto udjela u Quaestusu, s tim da Raiffeisen OMF i PBZ/CO OMF zauzimaju prva dva mjesta u vlasničkoj strukturi tog nekretninskog zatvorenog investicijskog fonda.

Zanimljiva i Pliva
Obvezni mirovinski fond PBZ/CO prošli je tjedan pojačao svoj portfelj sa 6138 dionica Plive koje je platio po cijeni od 770 kuna za dionicu. Tom transakcijom PBZ/CO OMF je povećao svoj dionički udio u hrvatskoj farmaceutskoj tvrtki na 0,71 posto što ga čini trećim najvećim dioničarom u vlasničkoj strukturi Plive.

Zagrebačka burza
Na Zagrebačkoj je burzi u prvome mjesecu zabilježen ukupan promet od 949,2 milijuna kuna što je 12 posto manje nego u prosincu. Promet dionicama je smanjen za petinu, a CROBEX je pao za 2,4 posto.

(Zatvori)

Barclays je u ponedjeljak objavio poslovne rezultate bolje nego što su ih analitičari očekivali. Porast cijena dionica banaka otklonio je pad cijena proizvođača roba, europske dionice ostavljajući u zoni blagog porasta. FTSEurofirst 300 indeks europskih dionica od početka godine porastao je 0,7 posto nakon što je prošle godine zaronio 45 posto zbog krize financijskog sektora i globalne recesije.

Dionice Barclays skočile su 8,4 posto nakon što je u prošloj godini ta banka ostvarila 6,1 milijardi funti neto dobiti. Fokus investitora je na usvajanju američkog plana stimulacije vrijednosti veće od 800 milijardi američkih dolara.

“Čini se da je tržište zaglavilo, a dok ne dobijemo jasne indikatore da se stanje u gospodarstvu poboljšava teško da ćemo uzletjeti. Prvo razgovarajmo o američkom paketu stimulacije, a dok tu sve ne bude jasno tržište neće nikuda. No, na ovakvom tržištu ne postoji sigurnost”, izjavio je Chris Hossain, viši upravitelj u ODL Securities.

Dionice proizvođača energije i rudara pratile su pad cijena energenata i metala koje su zaronile zbog očekivanja da će se recesija nastaviti produbljivati. Diljem Europske Unije, ključan britanski dionički indeks FTSE 100 porastao je 1,19 posto, talijanski MIBTel porastao je 0,10 posto, njemački DAX 30 indeks na vrijednosti je izgubio 0,37 posto, a austrijski ATX indeks izgubio je 0,56 posto.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U posljednja dva tjedna siječnja gotovo su svi domaći dionički i mješoviti investicijski fondovi zabilježili pad vrijednosti. Od ukupno četrdeset i jednog dioničkog fonda samo su tri ostvarila pozitivan dvotjedni rezultat, a među njima najveći rast sa 1,35 posto ostvario je fond KD Nova Europa. Fond investira prije svega u dionice, a zatim u depozite dok ostatak čine novčana sredstva, potraživanja i tzv. exchange traded funds. Geografski KD Nova Europa najviše ulaže u Hrvatsku (52,02 posto), a zatim u Rusiju, Srbiju, EU, Makedoniju i BiH.

Najveći pad
S druge strane fond Platinum JIE, koji je također okrenut jugoistočnoj Europi ostvario je u prethodna dva tjedna prinos od 0,32 posto. Geografska izloženost ovog fonda gotovo u cijelosti odnosi se na Hrvatsku, dok se ostatak odnosi na Makedoniju i Francusku po 0,02 posto. Sektorski fond ulaže u financije i bankarstvo i to više od devedeset posto imovine dok se preostali dio odnosi na građevinarstvo i prijevoz. Istovremeno, najveći pad među dioničkim fondovima u zadnjih četrnaest dana sa 7,67 posto zabilježio je fond AC Rusija, koji najviše ulaže u kompanije iz Rusije kao npr. Petrosibir, ali nešto i u Hotele Croatia. Slijede ga Raiffeisen hrvatske dionice koji je u istom periodu izgubio 6,41 posto na vrijednosti, te OTP Indexni fond s gubitkom vrijednosti od 6,09 posto. Svih sedamnaest mješovitih fondova završilo je dvotjedno razdoblje u negativnom teritoriju. Najmanji pad vrijednosti od 0,09 posto ostvario je KD Balanced, a s padom vrijednosti od 0,14 posto slijedi ST Agressive.

Plan spašavanja
Najveći pad u promatranom razdoblju od mješovitih fondova bilježe PBZ Global sa 3,70 posto i ST Balanced sa 3,62 posto. Kraj siječnja na tržištu kapitala obilježen je događajima u SAD. U prvom planu je plan da se uz pomoć od gotovo 900 mlrd. dolara pokrene gospodarstvo, a druga važna poluga je osnivanje državne banke koja bi preuzela visokorizočne obveznice od privatnih banaka čime bi se oslobodio prostor za njihovu dokapitalizaciju od strane privatnih investitora.

Blanka Roman, www.ilirika.hr

najgori i najbolji

Dionički fondovi
U drugom dijelu siječnja najbolji dionički fondovi bili su KD Nova Europa i Platinum JIE. Istovremeno, najveći pad zabilježio je AC Rusija.

Mješoviti fondovi
Svih 17 mješovitih fondova završilo je u minusu. Najmanji pad imao je KD Balanced, a najveći PBZ Global.




www.poslovni.hr
(Zatvori)

U pismu AZ fond tješi svoje klijente da su izabrali fond koji je prošle godine izgubio najmanje, samo 9,1  posto, dok su drugi redom gubili i više.

U AZ fondu tvrde da su bili spremni za krizu i da su se najbolje pripremili, a u olakotne okolnosti ubrajaju činjenicu da su svjetska tržišta dionica izgubila znatno više, pa je tako pad u SAD-u iznosio 38 posto, u Japanu 39 posto, u Mađarskoj 54 posto, u Austriji 60 posto, a u Hrvatskoj 66 posto, što je jedan posto bolje od npr. Slovenije.

Također, u fondu su prebrojili 10 recesija koje su pogodile svjetska gospodarstva od Drugog svjetskog rata i koje su u prosjeku trajale 10 mjeseci. Kada se u obzir uzme period od sredine 19. stoljeća, broj recesija se penje na 32, a njihova dužina na 18 mjeseci. Tržišta kapitala počinju se oporavljati i prije nego što recesija završi.

U AZ-u su zadovoljni kako su "kormilarili u prošloj godini, imajući na umu posebnu odgovornost koju kao najveći investitor na tržištu kapitala u Hrvatskoj" AZ ima na sve njegove segmente.

Konzistentna i konzervativna investicijska strategija osigurala je njihovim klijentima 4,5-postotni rast, što predstavlja najveći prosječni godišnji prinos u konkurenciji sa svim ostalim fondovima.

Takvo utješno pismo inače nije praksa među mirovinskim fondovima već su fondovi, objašnjavaju u PBZ Croatia osiguranje mirovinskom fondu, dužni sukladno Zakonu svojim članovima jednom godišnje poslati stanje njihova osobnog računa s uplatama na njihove kućne adrese, dok popratnog teksta u pismu prema zakonu ne treba biti.

Drugi mirovinski fondovi u pravilu sa svojim klijentima komuniciraju preko internetskih stranica na kojima objavljuju analize svojih analitičara o stanju na tržištu kapitala, no i ta praksa se sve više prorijedila. Tako i u PBZ CO fondu ističu da nisu dužni komentirati stanje na tržištu, no da se komunikacija s članstvom stalno unaprjeđuje.

Nakon 2008. godine, koja je bila daleko najlošija godina za fondove od njihova osnivanja i 2009. nudi mnoge izazove pa članovima preostaje da vide jesu li im fond menadžeri na vrijeme pozicionirali portfelj i pogodili što će se dogoditi u sljedećem razdoblju, što u AZ fondu opisuju kao "dašak umjetnosti u surovom svijetu brojki".

www.business.hr
(Zatvori)

Prethodna godina bila je obilježena prvenstveno jačanjem domaće valute, ali i pomalo neuobičajenim kretanjima na domaćem deviznom tržištu. Tako smo većim dijelom prošle godine bilježili iznimno stabilne razine trgovanja uz izostanak vidljivijih utjecaja faktora sezonskog karaktera. Većim dijelom 2008. najznačajnija podrška jačanju domaće valute dolazila je od prisutnih tenzija na novčanom tržištu odnosno nedovoljne razine likvidnosti u financijskom sustavu, što je primarno bila reakcija središnje banke na rastuće inflatorne pritiske, podsjećaju analitičari u tromjesečnoj publikaciji RBAnalize.

 

Ipak, posljednje tromjesečje prošle godine obilježeno je povećanom volatilnošću te potrebom za snažnijom intervencijom središnje banke s ciljem očuvanja stabilnosti tečaja kune. Naime, početkom listopada tečaj EUR/HRK dosegnuo je svoju najnižu razinu. Međutim, završetkom tijeka preuzimanja Ine te smanjenjem potražnje za slobodnim kunskim sredstvima zabilježeno je naglo slabljenje domaće valute. U uvjetima povećane nesigurnosti i volatilnosti na tržištima u regiji, HNB je brzo reagirao intervencijom na deviznom tržištu. Navedena intervencija bila je tek drugi takav potez središnje banke tijekom prošle godine i prva intervencija nakon 2006. usmjerena prema ublažavanju deprecijacijskih pritiska na kunu.

 

Tijekom ove godine kretanja na domaćem deviznom tržištu, kao i reakcije monetarnih vlasti, ovisit će prije svega o intenzitetu priljeva stranih valuta, a znamo da se očekuje značajno smanjenje inozemnih izravnih investicija.

 

Također, prihodi iz inozemstva od turističke djelatnosti mogli bi zabilježiti smanjenje u odnosu na prethodnu godinu.

 

Međutim, najznačajniji faktor mogao bi biti ograničen pristup inozemnim izvorima financiranja korporativnom sektoru, ali i državi, tijekom ove godine. Upravo je snažno zaduživanje poduzeća u inozemstvu tijekom prve polovice prošle godine osjetno pridonijelo jačanju kune. Istovremeno, očekuje se povećana potražnja za stranim valutama od strane države te poduzeća uslijed otplate inozemnih obveza koje dospijevaju ove godine. Dodatno, deprecijacijske pritiske može stvarati snažna potražnja za stranim valutama uslijed intenzivnijeg povlačenja dobiti poduzeća u stranom vlasništvu, pogotovo u realnom sektoru, naglašavaju analitičari RBA.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

Investicijsko društvo OTP Invest dobilo je prošlog tjedna odobrenje za pokretanje još dva otvorena fonda - OTP Ekspand i OTP Europa Plus. Kako je za www.banka.hr kazao Mladen Miler, voditelj prodaje OTP Investa, riječ je o dva dionička fonda koji će ulagati na stranim tržištima kapitala.

"OTP Europa plus će ulagati na razvijenim dioničkim tržištima, s time da će naglasak biti na ulaganjima u EU. Razvijena dionička tržišta su investicijski vrlo dobra jer omogućavaju vrlo visok stupanj diversifikacije, a europske dionice su zapravo dovoljne za potpunu diversifikaciju po različitim industrijskim granama", kazao je Miler te dodao kako će OTP Ekspand fond ulagati na dioničkim tržištima zemalja u razvoju pri čemu neće imati nikakvu posebnu preferenciju prema zemljama naše regije ili zemljama istočne Europe. Prema njegovim riječima, okosnicu ulaganja činit će ulaganja u Kinu, Indiju, Brazil, Rusiju, Argentinu, Meksiko, Tursku itd.

Miler je također pojasio kako je riječ je o fondovima fondova, tj. glavnina sredstava oba fonda bit će plasirana u druge investicijske fondove, s time da će OTP Invest posebnu pažnju posvetiti odabiru fondova s niskim troškovima ulaganja. Razlog za odabir ovakve investicijske strategije (ulaganjem putem drugih fondova, bilo regionalnih ili sektorskih) za OTP Invest krije se u činjenici da na navedenim globalnim tržištima postoje doslovno tisuće dionica koje su pogodne za investiranje što prelazi mogućnosti OTP Investa za njihovu kvalitetnu analizu i odabir. 

"U dobroj mjeri će fond biti pasivno vođen, dakle glavnina ulaganja bit će plasirana u dioničke indekse pojedinih zemalja ili regija", kaže Miler. Investicijsko društvo fondove namjerava pokrenuti u veljači, a sada s njima "startaju" jer smatraju kako će se opravak dioničkih tržišta najprije dogoditi upravo na razvijenim tržištima. "Osim toga, onako brutalan pad vrijednosti dionica koji se dogodio u 2008. godini dobar je trenutak za početak novog investicijskog ciklusa", siguran je Miler.

Kako zaključuje, naknade za upravljanje u ovim fondovima bit će prilično niske i iznosit će 1,25 posto na godišnjoj razini. "U ovoj godini je teško očekivati veliku navalu investitora, pogotovo na ovako specijalizirane fondove, ali možda mogu spomenuti da će inicijalni ulog u fondove od strane OTP Banke biti po 10 milijuna kuna", kaže Miler.

OTP Invest do sada je upravljao s pet fondova, a krajem prošle godine u njima se nalazilo nešto više od 160 milijuna kuna.

www.bankamagazine.hr


(Zatvori)

Tako su, na primjer, u HPB stambenoj štedionici novosklopljeni ugovori stambene štednje u 2008. godini čak 90 posto veći nego godinu ranije, depoziti su u istom razdoblju uvećani čak 200 posto a krediti 300 posto. Kako smo doznali od koordinatorice prodaje HPB stambene štedionice Jasne Ilić kod njih nije bilo izmjena uvjeta kreditiranja, kamatne stope, smanjenja roka vraćanja kredita. Uvedeno je jedino smanjenje minimalnog roka štednje za tzv. međufinanciranje stambenog kredita od 6 mjeseci.

"U vrijeme nesigurnosti i nestabilnosti na financijskim tržištima se kao logičan izbor za sigurno ulaganje nameće stambena štednja. Globalna je financijska kriza na stambenu štednju utjecala pozitivno, na način da su mnogi građani povukli svoje financijske uloge iz tzv. rizičnijih ulaganja, poput dionica ili investicijskih fondova te su sredstva plasirali u depozite i stambenu štednju", naglasila je Ilić dodajući da se sada kroz štednju osim sigurnog prinosa traži i maksimalna sigurnost štednih uloga, što pružaju stambene štedionice.

Rast kredita

"S obzirom na nepromjenjivost kamatne stope po stambenim kreditima u stambenim štedionicama u odnosu na poslovne banke koje nude stambene kredite uz promjenjivu kamatnu stopu, očekujemo da će se sve više štediša odlučivati na realizaciju stambenih kredita u stambenim štedionicama", veli koordinatorica prodaje HPB stambene štedionice koja u idućem razdoblju očekuje daljnji porast broja ugovora o stambenoj štednji kao i stambenih kredita, i to upravo zbog niza prednosti štednje u stambenim štedionicama koje nude kombinaciju sigurnog prinosa, sigurnost štednih uloga, državna poticajna sredstva te fiksnu kamatnu stopu na stambene kredite. Ilić je najavila da će stambene štedionice uskoro službeno zatražiti zakonske izmjene s ciljem mogućnosti izgradnje stambenih objekata za korisnike proizvoda stambene štednje.

"Globalna financijska kriza nije imala utjecaj na depozite stambene štednje obzirom da je stambena štednja sasvim drugačiji oblik ulaganja od ulaganja u dionice i fondove", potvrdio nam je i Dražen Klarić iz PBZ stambene štedionice dodajući da se u posljednje vrijeme primjećuje sve veći interes građana za stambenu štednju. Napomenuo je da je stambena štednja danas najisplativiji nerizični oblik ulaganja koji donosi efektivnu kamatnu stopu (EKS) višu od sedam posto godišnje. Sigurnost stambene štednje proizilazi i iz državnog jamstva štednje do iznosa od 400.000 kn. Privlačnost stambene štednje pojačana je i stimulativnim državnim poticajima te mogućnošću dobivanja stambenog kredita uz fiksnu kamatu, a ne promjenljivu kao kod stambenih kredita u bankama.

"Obzirom na to da smo na početku nove poslovne godine tek će se vidjeti kako će se kretati kamatne stope na stambene kredite u poslovnim bankama jer zbog velike konkurencije nije realno očekivati da će kamatne stope značajno rasti", smatra Klarić te dodaje da se nada da će tečaj kune i dalje ostati stabilan kako i on ne bi negativno utjecao na visinu kreditnih rata. "Imajući u vidu visinu depozita svih stambenih štedionica nije realno očekivati da one mogu u velikoj mjeri pokriti nedostatak sredstava za kreditiranje stanogradnje ukoliko bi banke zaista značajno ograničile plasmane", ustvrdio je Klarić naglašavajući kako će fiksne kamatne stope stambenih štedionica pozitivno utjecati na interes građana za njihovo korištenje.

2008. dobra godina

Glasnogovornik PBZ stambene štedionice rekao je da je PBZ stambena štedionica prošle godine ostvarila sve svoje planirane ciljeve. Sklopljeno je 26.500 ugovora o stambenoj štednji, prikupljeno gotovo milijardu i pol kuna depozita i ostvarena je planirana dobit. Prošla je godina bila dobra i za ostale stambene štedionice u Hrvatskoj. "2008. je do sada bila najbolja godina u poslovanju Wüstenrot stambene štedionice. Sklopljeno je 28.500 novih ugovora o stambenoj štednji ugovorne svote veće od 1,5 milijardi kuna.

Isplaćeno je više od 300 milijuna kuna kredita", rekao je voditelj marketinga Wüstenrot stambene štedionice Ivan Kunac dodavši da tijekom prošle godine nisu značajnije mijenjali svoje proizvode osim što su u nekim tarifama skraćeni rokovi vraćanja kredita. Dodao je i da nije bilo značajnijih promjena kamata u postojećim tarifama, osim što su uvedeni neki novi proizvodi namijenjeni prije svega postojećim klijentima.

Objašnjavajući nove okolnosti poslovanja stambenih štedionica, Kunac je rekao da u zemljama koje imaju puno dužu tradiciju stambene štednje od Hrvatske stanovništvo u kriznim situacijama reagira na predvidiv način: okreću se upravo stambenoj štednji i njoj sličnim konzervativnim odnosno sigurnim oblicima štednje. "Kako će reagirati hrvatski građani, teško je predvidjeti jer se prvi put suočavaju s ovakvom situacijom. Ipak, u zadnjim mjesecima 2008. godine primijetili smo povećan interes za stambenu štednju i lako je moguće da će se i naši građani ponašati slično kao Nijemci i Austrijanci", misli voditelj marketinga Wüstrenrot stambene štedionice. Kunac upozorava da zbog utjecaja globalne krize ipak više neće moći odobravati kredite prema tzv. međufinanciranju.

Vrlo traženi krediti

"Zbog atraktivnih uvjeta i dosad je potražnja za našim kreditima bila velika. Međutim, radilo se u najvećoj mjeri o kreditima za međufinanciranje koji se mogu odobravati i bez prethodnog roka štednje. S obzirom na očekivani nesklad potražnje i ponude kredita, mi ćemo ubuduće moći jamčiti isplatu kredita samo onim štedišama koji su stekli pravo na redovni kredit stambene štednje", pojasnio je naglasivši da je izvor refinanciranja stambenih kredita isključivo depozitna baza vlastitih štediša. "Drugim riječima, oni koji će htjeti povoljan stambeni kredit ubuduće će morati o tome razmišljati ranije, sklopiti ugovore o stambenoj štednji i pravo na kredit ostvariti nakon nekoliko godina štednje", pojasnio je. Oni koji će htjeti kredit realizirati odmah morat će prihvatiti nepovoljnije uvjete od onih koji se nude Wüstenrotovim štedišama.

www.business.hr

(Zatvori)

Vrijednost imovine u slovenskim investicijskim fondovima u 2008. godini smanjena je za 2,2 milijarde eura, od čega je 304 milijuna eura posljedica povlačenja ulagača. Prema podacima Agencije za tržište vrijednosnih papira (ATVP), slovenska društva za upravljanje krajem prošle godine su u investicijskim fondovima i investicijskim društvima imale samo 1,9 milijardi eura sredstava, odnosno 54 posto manje nego 2007. godine.

Za društva za upravljanje najgori su mjeseci bili rujan i listopad, kada im se imovina smanjila za 411 odnosno 451 milijun eura. Uzrok je veliki pad tržišta kapitala, dok su ulagači u ta dva mjeseca iz fondova povukli tek 129 milijuna eura.

Imovina investicijskih fondova prošle godine je smanjena za 1,4 milijarde eura ili 48 posto. Realno je pad imovine još i veći jer su se lani u investicijske fondove preoblikovala tri investicijska društva - Infond, Infond 1 i Maksima, koji su zajedno vrijedni ukupno 215 milijuna eura, pa su se tako realno smanjila sredstva u fondovima za 57 posto.

Zbog povlačenja ulagača, imovina u investicijskim fondovima smanjena je za oko 14 posto ili 304 milijuna eura. Najviše su imovine izgubili fondovi koji su ulagali na Balkanu pa su tako, od pet fondova s najlošijim rezultatima, čak četiri ulagala uglavnom na Balkanu, a lani su izgubili između 64 i 70 posto.

Od 109 fondova, koji su poslovali cijelu 2008. godinu, samo je šest obvezničkih i novčanih fondova uspjelo sačuvati imovinu odnosno ostvariti minimalan prinos.

www.seebiz.eu
(Zatvori)