Prema neslužbenim informacijama "prodaja je sve manje vjerojatna", piše ljubljanski dnevni list Dnevnik koji najviše piše o navodnoj ponudi koju je dao Agrokor. Većina slovenskih medija još jučer je objavila neslužbene i nepotvrđene informacije da je od osam prispjelih ponuda najpovoljnija Agrokorova i da je on ponudio najveću cijenu za otkup dionica.

Predsjednik uprave Nove ljubljanske banke (NLB) Božo Jašovič izjavio je jučer kako sumnja da će se njegova banka i Banka Celje, u većinskom vlasništvu države, koje su vlasnice 15 posto Mercatorovih dionica, odlučiti za prodaju iako konačnu odluku o tome još nisu donijeli.

Te dvije banke formalno nisu u konzorciju banaka, nego su se pridružile postupku prikupljanja ponuda preko tvrtke Arkas koju su angažirale Unicredit, Gorenjska banka, Abanka, NKBM, Banka Koper i Hypo Alpe Adria, podsjeća list.

"Postupak prodaje svog udjela vodimo samostalno, a ne s ostalim bankama koje predvodi Unicredit", izjavio je Jašovič.

Ljubljanski Dnevnik navodi da je u posjedu dokumenata koji svjedoče da je ponudu dao i hrvatski Agrokor, koji računa da će ga u financiranju mogućeg preuzimanja najvećeg slovenskog trgovačkog lanca financirati Unicredit od kojega je već navodno dobio jamstva za financiranje otkupa.

No, takvo je preuzimanje malo vjerojatno s obzirom da bi u konačnici za njega morala dati odobrenje i slovenska vlada. Te rezerve list povezuje sa značenjem Mercatora za domaće dobavljače i s velikim brojem radnih mjesta vezanih uz Mercator, te uz sumnje da bi ga hrvatska konkurentska kompanija nakon preuzimanja dodatno zadužila kako bi servisirala vlastite kreditne obveze ili bi njegove prihode koristila za vlastitu financijsku konsolidaciju.

U komentaru u ljubljanskom Delu također se navodi da navodna Agrokorova ponuda nema mnogo izgleda. U komentaru se tvrdi da je hrvatska trgovačka kompanija u zadnje vrijeme uložila mnogo napora u "glancanje" svog ugleda u Sloveniji, ali da je slovenska javnost i dalje protiv prodaje Mercatora stranom konkurentu. Mercator je za moguće strane kupce "još uvijek preskupa meta", tvrdi vodeći slovenski list.

Ako je istina da je Ivica Todorić dao najbolju ponudu i ako bi on bio izabran, onda bi postojala realna opasnost da preuzimanjem Mercatora postane financijski iscrpljen i da se "prilijepi" na Mercatorove prihode, a ne treba zanemariti niti bojazni da bi s Mercatorovih polica nestali slovenski proizvodi koje bi zamijenili hrvatski, navodi Delo u komentaru.

Mercator i Agrokor su uz to, kako se navodi, dvije "nekompatibilne" i "nespojive" kompanije jer imaju "potpuno različitu poslovnu filozofiju". "Sasvim je različit njihov način upravljanja i funkcioniranja", piše vodeći slovenski list.

Dodaje da Todorića vodi velika ambicija da preuzimanjem slovenske kompanije "podijeli tržište" bivše Jugoslavije i ovog dijela Europe, te da se zna koja bi se poslovna filozofija morala povući ako bi do spajanja Agrokora i Mercatora doista došlo.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Nagađanja o Horvatičićevim planovima, prisutna još otkad je prije nekih pet godina »Santa Marina« – tvrtka kćer Horvatinčićeve Hoto Grupacije – na predjelu između naselja Pinezići i trajektne luke Valbiska počela nemilice kupovati poljoprivredno zemljište, sad su iznova intenzivirana. Osim spoznaje da je pod kapom Hoto Grupe ondje danas više od milijun četvornih metara te činjenice da je u njihovu kupnju investiran kapital od više desetaka milijuna kuna, i to unatoč činjenici da se spomenuto zemljište, prema odredbama Županijskog, kao i Prostornog plana Grada Krka, nalazi izvan obuhvata zona u kojima je moguća bilo kakva gradnja, izglednost ostvarenja Horvatinčićevih vizija potvrđuje i detaljan opis njegova krčkog projekta kojeg nalazimo na službenim stranicama Hoto Grupe.

Taj turistički projekt tamo najavljuju kao izvjesnu investiciju.

- Naš se novi projekt već priprema i smješten je na više od milijun četvornih metara neodoljivoga krčkog primorja. Smještajni kapaciteti, iščitavamo u prezentaciji, moći će se podijeliti u pet cjelina – glavni hotel s oko 580 soba, rezidencijalni dio s depandansama s oko 150 smještajnih jedinica, više malih hotela s oko 160 smještajnih jedinica, sportski hotel sa 100 smještajnih jedinica, sportskom dvoranom i rekreativnim prostorima te golf hotel sa stotinjak soba, namijenjen korisnicima obližnjega golf terena s dodatnim sadržajima.«

Iako nam je svojevremeno Miroslav Vajagić, član Uprave Hoto Grupe, tvrdio kako planovi te tvrtke, barem što se Krka tiče, nemaju nikakve veze s golfom, projektna vizija pokazuje kako golf čini važan dio projekta kojeg investitori prikazuju planom zasnovanim na tradicionalnoj, autohtonoj mediteranskoj poljoprivredi i sadržajima koji se ne mogu povezati s nekim oblikom apartmanizacije i betonizacije.

– Glavni će hotel biti građen tako da što veći broj soba ima pogled prema moru ili atraktivnim sadržajima kao što su igralište za golf, okolno zelenilo ili vanjski prostor s bazenima. I sam ulaz u prostor glavnog hotela bit će impresivan, uređen u bojama zelenila i vode te će se nastavljati na javni prostor središnjeg trga koji čini centar resorta sa svim glavnim zajedničkim sadržajima – ulicom namijenjenom kupovanju, kulturnim i kongresnim centrom, arheološkim parkom, dječjim igralištima i ugostiteljskim sadržajima, kažu u Hoto grupi.

Uz glavni hotel, nastavljaju promotori projekta, nalazit će se 150 jedinica apartmansko-rezidencijalnog karaktera u kategoriji pet zvjezdica, namijenjenih obiteljima s djecom. Najelitniji dio biti će kompleks malih hotela koji će biti izdvojeni od ostatka resorta, u intimnoj atmosferi, ali i u dosegu svih bitnih sadržaja resorta. Svaki će hotel imati bazen ili jacuzzi, ovisno o veličini hotela, a moguća će biti i opcija njegova dugotrajnog najma. U krčkom resortu planirana je i izgradnja sportskog hotela sa stotinjak smještajnih jedinica koji će moći služiti kao pripremno mjesto dostojno najboljih svjetskih sportaša.

Taj bi hotel trebao imati i unutrašnji bazen te prostorije za opuštanje. Golf hotel, sa stotinjak soba u kategoriji pet zvjezdica, bio bi smješten tik uz igralište za golf, ali i uz druge sadržaje »nužne za stvaranje pozitivne golfske atmosfere« poput golf kuće, prodavaonica s opremom, ugostiteljskih sadržaja, golf akademije te igrališta za djecu. Kompleks sadrži desetak luksuznih golf vila prosječne veličine 250 kvadrata, smještenih uz igralište, te golf klub. Planiraju se i drugi sportski sadržaji – teniski tereni, nogometna igrališta i sportska dvorana s potpunom infrastrukturom za rukomet, mačevanje, borilačke sportove, squash, kuglanje i badminton. Cijeli će kompleks biti »istočkan« pomno odabranim restoranima, barovima i ostalim sadržajima namijenjenim ugodnom odmoru, poput ulice namijenjene kupovanju, wellness i fitness kompleksa, unutarnjih i vanjskih bazena, dječjih igrališta i uređenih plaža. »Kod ovakvih projekata, građenih po mjeri današnjice, posebno je bitno ostvariti sklad s okolišem – dopustiti da se prostor odmarališta neupadljivo stopi s prekrasnom prirodom otoka Krka«, ističu investitori.

A to će, doznajemo iz predstavljenog promomaterijala, činiti kroz gospodarstvene sadržaje resorta u kojima će se proizvoditi autohtoni poljoprivredni proizvodi – maslinovo ulje, sir iz vlastite sirane te vino. »Sirana će otkupljivati mlijeko i druge proizvode potrebne za proizvodnju sira od svih zainteresiranih seljaka iz kraja, a uljara bi osim maslina s vlastitog posjeda prerađivala i masline s cijelog otoka« – stoji u opisu Horvatinčićeva projekta u kojem navode da će se mjesta naći i za »šarmantni muzej koji će posjetitelje educirati o životu tamošnjih seljaka i oruđu kojim su se služili u prijašnjim vremenima«. Investitori kažu kako se podrazumijeva kako će posebna pozornost biti posvećena prostoru marine i privezišta koje će svojim konceptom sličiti tradicionalnom ribarskom selu, s petnaestak vezova, ali i s mogućnošću primanja jahti ili brodova veličine do 50 m!

Teško je pretpostaviti da Horvatinčić »na slijepo« ulaže silni novac u kupnju milijuna kvadrata poljoprivrednog zemljišta, a da prije svega nema »viziju« njegove planske prenamjene u turističke kvadrate i da ne računa na neki oblik podrške, bilo s lokalne ili pak državne razine. Krčki gradonačelnik rekao nam je kako podržava sve razvojne planove koji će turizam dići na višu razinu, uz uvjet da realizacija takvih sadržaja ne znači multiplikaciju turističkih zona.

– Horvatinčićev plan podrazumijeva otvaranje nove zone, najprije u županijskom, a potom i u gradskom prostornom planu. Na račun tamo »otvorenih« kvadrata trebalo bi »zatvoriti« neke druge u već postojećim zonama u kojima se dosad nisu ostvarili projekti. Dođe li u međuvremenu do realizacije planova u nekoj od postojećih zona, mislim da bi i Hoto-ov plan mogao postati upitan, zaključuje Vasilić koji vjeruje da bi prvi konkretniji razgovori o »uklapanju« Horvatinčićeve zone u planove mogli uslijediti za kojih godinu dana, kad na županijskoj razini krenu ozbiljniji razgovori i analize vezane uz promjenu županijskog PPU-a.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Najviše će profitirati konzorcij Konstruktor-IGH (ZSE:IGH-R-A)-Tehnika (ZSE:THNK-R-A), ali i podizvođači Viadukt (ZSE:VDKT-R-A), Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A), Ingra (ZSE:INGR-R-A) te još malih podizvođača, pa će se sačuvati brojna radna mjesta.

Dokaz tomu je i nagli skok građevinskih dionica odmah nakon vijesti da je hrvatski konzorcij, nakon dugotrajne neizvjesnosti, uspio dobiti jamstva i sačuvati posao.

Sve je počelo prije osam mjeseci. Konzorcij Konstruktor-IGH posao gradnje autoceste u Crnoj Gori dobio je na međunarodnom natječaju u konkurenciji iz Austrije, Grčke, Izraela i Francuske. Kasnije je grčka i izrelska tvrtka odlučila ući u posao zajedno kao konzorcij Aktor-HCH.

Ugovor o koncesiji za 170 kilometara autoceste od sjevera do juga Crne Gore potpisan je s crnogorskom Vladom lani u lipnju. Gradit će se po modelu javno-privatnog partnerstva, a dovršetak se očekuje do 2016. godine.

Hrvatski građevinari za kompletnu autocestu ponudili su neto sadašnju vrijednost od 2,77 milijardi eura. Grčko-izraelski konzorcij za kompletnu autocestu ponudio je cijenu od 3,92 milijarde eura. Konstruktor je prije četiri mjeseca počeo pripremne radove gradnje, a oduzimanje posla bilo bi velik udarac za hrvatske građevinske tvrtke.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

SBITOP porastao je 0,4 posto i sasvim se približio razini od 1.000 bodova. Daleko najtrgovanija bila je Krka (LJSE:KRKG) s ostvarenih 821 tisućom eura prometa i minimalnim padom cijene od 0,03 posto, na 64,88 eura. Dionice Mercatora (LJSE:MELR) rastom od 0,7 posto sasvim su se približile razini od 170 eura, uz nešto više od 100 tisuća eura vrijednog prometa.

Dionice Petrola (LJSE:PETG) porasle su snažnih 1,3 posto, uz promet težak 90 tisuća eura. Iako je sam početak bio obilježen rezanjem cijene, dionice NKBM-a (LJSE:KBMR) su na kraju spuštene blagih 0,1 posto, uz samo 25 tisuća eura prometa. U prvoj je kotaciji najbolje prošao Telekom Slovenije (LJSE:TLSG) koji je ojačao 1,8 posto, na 132,72 eura, ali uz samo 5 tisuća eura prometa.

Gorenje (LJSE:GRVG) je padom od 1,4 posto bilo među ozbiljnijim gubitnicima, a vrijednost su sputili i Intereuropa (LJSE:IEKG) te Sava (LJSE:SAVA). Gubitnik dana bilo je Žito (LJSE:ZTOG) koje je potonulo 3 posto, uz 34 tisuće eura vrijednog prometa.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Europski će čelnici o detaljima toga plana raspravljati na neformalnom samitu o gospodarskim pitanjima u Bruxellesu u četvrtak.

Ugledni njujorški financijski dnevnik The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane izvore, prenosi da je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u ponedjeljak u Berlinu zaključio da nema alternative spašavanju Grčke.

Londonski The Financial Times prenosi pak izjave njemačkih dužnosnika koji su kazali da su oštar pad vrijednosti eura i pritisci na cijene obveznica prisilili vladu u Berlinu da poduzme "značajan korak" na putu prema rješavanju grčke dužničke krize.

Grčka se posljednjih tjedana našla pod ogromnim pritiscima financijskih tržišta zbog sumnji u sposobnost vlade u Ateni da provede teške mjere štednje, što je potaknulo bojazni da ta mediteranska zemlja neće moći servisirati svoje dugove. To bi pak moglo izazvati efekt domina u eurozoni, strahuju tržišta.

Europska investicijska banka (EIB), glavni kreditor u EU, u utorak je otklonila spekulacije o tome da bi mogla sudjelovati u spašavanju Grčke.

"Misija i statut EIB-a ne dopuštaju sudjelovanje u spašavanjima zbog proračunskih manjkova kao ni podršku bilanci plaćanja pojedinačnim zemljama članicama", kazao je predsjednik te banke Philippe Maystadt.

Iako konačna odluka o planu možda neće biti donesena u ovome tjednu, Njemačka je općenito sklona jamstvima kao najučinkovitijem sredstvu sprječavanja širenja dužničke krize.

Teret rizika koji sa sobom donose jamstva za Grčku odnosno veliki bilateralni zajam u osnovi će pasti na leđa poreznih obveznika u Njemačkoj i ostalim članicama eurozone uključenima u plan spašavanja Grčke.

Zakonodavci se očigledno uvjereni da su rizici pasivnog promatranja razvoja događaja ipak daleko veći, te smatraju kako bi, osim sprječavanja moguće krize, pronalazak rješenja za grčke probleme pomogao umiriti zabrinutost ulagača u vezi sa stanjem u javnim financijama Portugala i Španjolske.

Uz to, njemačke i francuske banke prilično su izložene u grčkom gospodarstvu, i to kroz milijarde eura vrijedne zajmove pojedincima i tvrtkama.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Dnevnik " je iz svojih izvora saznao da se "dogodilo ono čega su se uprava Mercatora (LJSE:MELR)i njeni zaposleni, slovenska prehrambeno-prerađivačka industrija i važan deo politike najviše bojali- najbolju ponudu za vlasnički ulazak u Mercator je, između osam interesenata, dao Agrokor, čiji vlasnik je najbogatiji Hrvat, Ivica Todorić".

Iako su drugi slovenski mediji pisali da potencijalni kupci vjerojatno neće ponuditi "uvjerljive cijene", zbog ukupnog duga Mercatora od 1,1 milijarde eura, "Dnevnik" iz svojih izvora saznaje i da je Agrokor dao bitno višu ponudu no fondovi privatnog kapitala, koje su banke pozvale da predaju ponude.

"Agrokor" je i, prema pisanju ovog lista, ponudio za dionicu Mercatora cijenu koja je bitno viša od trenutne na burzi, koja se kreće oko 166 evra, uz mogućnost rasta koju će nesumnjivo izazvati najavljena prodaja Mercatora.

Ipak, posljednju riječ će pri prodaji Mercatora imati slovenske, domaće banke, koje će na kraju ocjenjivati rizik koji će preuzimanje predstavljati za zaposlene u Mercatoru i slovensku prerađivačko-prehrambenu industriju. Spomenute banke imaju u vlasništvu oko 20 posto Mercatora, najviše Nova Ljubljanska banka, koja zajedno sa Bankom Celje ima 16 posto dionica.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kako je dalje priopćeno, City Center One u Splitu prostirat će na ukupno 68.000 četvornih metara, s ukupno 2.600 parkirališnih mjesta. U EBRD-u naglašavaju da će gradnja uključivati upotrebu naprednih tehnologija štednje energije, poput fotoelektričnih solarnih ploča, te prikupljanja neekonomično potrošene energije, integriranog sustava upravljanja objektom, štedljivih rasvjetnih tijela i ekonomične potrošnje vode.Tako se za novi projekt planira ušteda 4.700 megavatsati električne energije i više od 1.800 tona ugljičnog dioksida godišnje, u usporedbi s projektima koji ne uključuju ulaganje u uštedu energije.

Zajmoprimac Kaufmann i Hoffmann d.o.o. u većinskom je vlasništvu austrijske Kauffmann Grupe koja ima dugu i uspješnu tradiciju u građevinskim i projektima upravljanja komercijalnim nekretninama, uključujući zagrebački City Center One.Uz potporu EBRD-ovog zajma, Kaufmann i Hoffmann izgradit će prvi suvremeni trgovački centar treće generacije u Splitu, koji trenutno zaostaje za drugim gradovima u srednjoj i istočnoj Europi po pitanju prostorne veličine trgovačkih centara.S obzirom na nisku razinu energetske potrošnje spomenuti će projekt EBRD-u biti prvi slučaj financiranja gradnje energetski pasivne građevine i prvi projekt u Hrvatskoj s međunarodnim certifikatom Building Research Establishment Environmental Assessment Method (BREEAM), navodi se dalje u priopćenju.Strukturirano prema bančinoj shemi zajma A/B, EBRD će na vlastitom računu zadržati 31 milijun eura dok će 37 milijuna eura biti sindicirano na BAWAG i Raiffeisenlandesbank Oberoesterreich.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

U Opelu ističu da njemačka strana mora sama odlučiti koliki će udio tereta podnijeti savezna vlada a koliki pojedine njemačke zemlje u kojima se nalaze tvornice. General Motors traži pomoć i od drugih europskih država.Uprava GM-a traži ukupno 2,7 milijardi eura državne pomoći. Očekuju da će većinu sredstava potrošiti na pomoć otpuštenim zaposlenicima u potrazi za novim poslom odnosno na programe prijevremenog umirovljenja.GM je prošle godine odustao od prodaje većinskog udjela u Opelu rusko-kanadskom konzorciju koji je dobio obećanje o vladinoj pomoći. GM je sada izvijestio da će tražiti sličnu potporu kakva je bila obećana kanadskoj Magni, čelnoj kompaniji u tadašnjem konzorciju.

U međuvremenu je izvršni direktor Opela Nick Reilly u utorak predstavio plan preustroja, u kojem se prognozira ukidanje 8.300 od ukupno 50 tisuća radnih mjesta.Nešto manje od polovice, odnosno 3.911 radnih mjesta, bit će ukinuto u Njemačkoj, rekao je Reilly, potvrđujući i zatvaranje tvornice u belgijskom Antwerpenu, koja zapošljava 2.377 radnika.U Španjolskoj će se ukinuti 900 a u Britaniji više od 500 radnih mjesta."Nemamo vremena za gubljenje", zaključio je čelnik Opela na konferenciji za novinstvo u Frankfurtu.

www.liderpress.hr
(Zatvori)