Barel sirove nafte za isporuke u kolovozu pojeftinio je na američkom tržištu 10 centi, kliznuvši na 71,88 dolara, nakon što je u utorak dotaknuo 71,09 dolara, najnižu dnevnu razinu od 8. lipnja. Na tržištu u Londonu cijena mu je ostala gotovo nepromijenjena, te se njime trgovalo po 71,38 dolara.

Analitičar Thorbjorna Bak Jensen iz tvrtke Global Risk Management u Danskoj kazao je da će tržište nafte i dalje biti pod utjecajem makroekonomskih podataka budući da sudionici pokušavaju procijeniti buduću potražnju za sirovom naftom.

Tako je raspoloženje na tržištima pokvario podatak američkog Instituta za upravljanje nabavom (ISM), koji je objavio da je njegov indeks za uslužni sektor u lipnju porastao najspornijim tempom od veljače.

Ulagače je obeshrabio i pad narudžbi njemačkoj industriji u svibnju, iako za blagih 0,5 posto, nakon snažnog rasta u prethodnom mjesecu, za čak 3,2 posto.

Pritom će pad cijena nafte možda ograničiti očekivanja da će najnovije tjedno izvješće Američkog naftnog instituta (API), koje će biti objavljeno tijekom dana, odnosno s jednim danom zakašnjenja zbog Dana nezavisnosti, pokazati pad zaliha sirove nafte u SAD-u, i to za 2,6 milijuna barela, dok bi se zalihe benzina trebale smanjiti za 300 tisuća barela. Vlada će podatke objaviti u četvrtak.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je referentna cijena barela košarice nafte tog kartela u utorak iznosila 69,73 dolara, povećavši se za 68 centi u odnosu na dan ranije.

www.seebiz.eu

U ovom trenutku, tržišta će i dalje biti izuzetno nervozna i ranije iskustvo pokazuje da može proći određeno vrijeme prije nego što počnu da odražavaju bolje fundamentalne podatke. U ovom kontekstu, na osnovu procjena vrijednosti i perspektive dionice iz SEE trenutno predstavljaju dobar izbor. Dok se mnoge zemlje širom svijeta bore sa začaranim krugom – kako da snize visoke razine duga a da ne uguše rast - SEE se srećom ne suočava sa nagomilanim dugovima. Reklo bi se da stope rasta generalno usporavaju, što bi bilo prirodno nakon značajnog povećanja u periodu oporavka. Uprkos tome, iako stope rasta usporavaju ili čak padaju, one su još uvek na razumnim razinama.

U aktualnom okruženju, sentiment očigledno pokreće tržišta, što najvjerojatnije ima za rezultat jače reakcije nego što bi to u stvari zahtijevali osnovni podaci (kao što smo već vidjeli prošle godine). Pretjerane reakcije, kako pozitivne tako i negativne, dominiraju tržištem. Međutim, “dobra vijest je da tržišta počinju praviti razliku između različitih zemalja, nakon perioda kada su zemlje SEE pretjerano trpjele zbog nerealnih usporedbi s visokozaduženim zemljama grupe PIIGS (Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska). To nam možda neće pomoći da izađemo iz trenutne klopke gdje su reakcije bazirane na sentimentu, ali bi to bio korak u pravom smjeru, koji znači da se žito odvaja od kukolja,” objašnjava Henning Esskuchen, jedan od rukovoditelja Odjela za istraživanje vlasničkih instrumenata u SEE.

U drugom kvartalu, investitori u regiju SEE su vidljivo smanjili svoje rizične pozicije dionica, pa su visokorizične dionice i dionica s malom kapitalizacijom zabilježile slabije rezultate. Kao što pokazuje faktor relativne jačine kretanja cijene, to su uglavnom bile dionice koje su zabilježile visoke poraste prethodnih mjeseci. S druge strane, kompanije s visokim rastom prometa i dobiti su nastavile s boljim rezultatima. Najbolji faktor u drugom kvartalu su ponovo bile preporuke i dionice s visokom očekivanom ciljnom cijenom su zabilježile najveći rast (+13%), dok su dionice “buys vs. sells”, odnosno “kupovina vs. prodaja”, zabilježile slabije rezultate (-4%).

Dionicama iz CIE se trguje znatno ispod zapadnih tržišta, uz diskont od 22% na procijenjenu vrijednost u odnosu na prinose obveznica (Austrija je tu na prvom mjestu, sa diskontom od 30%). Zemlje grupe PIIGS imaju bolje multiplikatore za 2011. i 2012. godinu, ali vidimo rizik u implicitnim stopama rasta (mada s vrlo niskih razina). Dugoročnije gledano, Latinska Amerika posebno djeluje slabo u odnosu na SEE, zbog niže implicitne perspektive rasta. Azijskim dionicama se takođe trguje po većim cijenama u odnosu na SEEE, dok promjene procijenjene vrijednosti od 2011. do 2012. godine ne djeluju impresivno. Na kraju, Afrika ima povoljne cifre, ali vidimo rizike u područjima kao što je korporativno upravljanje, itd.

Kao što je bio slučaj kod nedavnih oporavaka tržišta dionica, npr. 2003-2005. godine u Evropi, nakon inicijalnih boljih rezultata visokorizičnih dionica (volatilnost, beta, gearing), dionice kompanija koje bilježe natprosječan rast a prethodno su imale natprosječnu procijenjenu relativnu jačinu kretanja cijene zabilježile su bolje rezultate. U perspektivi, analitičari Erste Grupe smatraju da će investitori biti skloniji da ulože u dionice koje imaju visoke očekivane ciljne cijene. (Ovaj faktor uglavnom obuhvaća dionice koje imaju nisku vrijednost i visok potencijal rasta.)

www.seebiz.eu

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,2 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,8 posto. Od početka godine taj je indeks oslabio gotovo 9 posto.

Jučer objavljeni podaci pokazali su da američki uslužni sektor i dalje jača, no ne tako snažno kao prije. Azijske ulagače razočaralo je i to što na Wall Streetu Dow Jones indeks nije uspio zadržati dobitke od početka jučerašnjeg trgovanja, pa je njegov prvotni skok za više od 150 bodova splasnuo na 50-ak.

"Ulagači nisu sigurni kako će se razvijati situacija u svjetskom gospodarstvu. Slabiji makroekonomski podaci iz SAD-a ne ohrabruju", kaže Y. S. Rhoo, analitičar u tvrtki Hyundai Securities.

Na Tokijskoj su burzi pod najvećim pritiskom dionice izvoznika, zbog jačanja jena prema dolaru. Cijena dionice Sonya potonula je jutros 2,3, a Nissan Motora 2,8 posto.

"Jučer se Nikkei indeks uspio održati iznad psihološki važne razine od 9.000 bodova, no konačna presuda još nije donijeta. Bit će dobro ako se uspije održati iznad te granice, unatoč slabljenju američkog gospodarstva, dužničkoj krizi u Europi i nestabilnosti valutnih tržišta", kaže Kenichi Hirano, direktor u tvrtki Tachibana Securities.

Nakon što je jučer pala na 71,60 dolara po barelu, najnižu razinu u četiri tjedna, jutros se cijena nafte uspjela vratiti iznad granice od 72 dolara.

Na valutnim je, pak, tržištima dolar i dalje pod pritiskom slabih vijesti iz američkog gospodarstva.

Cijena eura prema američkoj valuti probila se jutros iznad razine od 1,26 dolara, no kasnije je ponovno pala na 1,2590 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je, pak, s jučerašnjih 109,60 na 110,05 jena.

Američka valuta, međutim, ne uspijeva ojačati prema japanskoj, pa se njezina cijena kreće na jučerašnjim razinama od oko 87,40 jena.

www.seebiz.eu

Optimističan je u pogledu ishoda najnovijeg manevra građevinske kompanije u problemima, jer misli da ulagačima nije u interesu dovesti kompaniju u financijsku poziciju iz koje ne može nastaviti poslovanje.

Podsjeća da je kompanija imala nekoliko pokušaja refinanciranja svojih obveza, ali napominje da je riječ o tvrtki koja je 'debelo zadužena iznad svog kapitala'. Ipak riječ je o tvrtki koja ima dobre reference, a na tržištima Bliskog Istoka, poput Iraka, konkuriraju za niz projekata.

Iako se cijena dionice Ingre spustila na rekordno nisku razinu, dok se dionice tvrtki iz sektora nalaze daleko od najnižih razina iz 2009., drži da bi prilike za zaradu na Ingri (ZSE:INGR-R-A) moglo biti i u budućnosti ako ne zbog fundamenata onda zbog tehničkih aspekata trgovine tom dionicom.

''Dionicom se ovih dana trguje po cijeni između 24 i 25 kuna pa rast od jedne kune nosi zaradu od 4 posto na dnevnoj razini koja nije mala'', pojašnjava Luetić. To je prilika za špekulante, među kojima ima mnogo malih ulagača koji zbog relativno male cijene dionicu Ingre mogu priuštiti.

''Ingra će vjerojatno i dalje ostati među najtrgovanijim dionicama na burzi, pogotovo zbog špekulanata koji se igraju bez ikakve analize'', zaključak je Luetića.

Ingra je danas zaključila na cijeni od 25,80 kuna, čime je zabilježen rast od 3,2 posto na dnevnoj razini. Od početka godine Ingra je izgubila 36,2 posto vrijednosti.

www.seebiz.eu

"Zemlje istočne Europe i središnje Azije najteže su pogođene globalnom ekonomskom krizom, i vjerojatno će biti jedne od najsporijih u nastavku gospodarskog rasta", kazao je Philippe Le Houérou, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

"Rast u regiji, koja je dosegao oko 7 posto u 2007. godini, pao je na negativnih 5 posto u 2009. Nakon krize oporavak će biti spor s rastom koji će doseći samo oko 3 posto u 2010., a izgledi za 2011-2013. su samo malo bolji", navodi u priopćenju Svjetska banka.

Le Houerou je dodao da "rast nezaposlenosti gura kućanstva u siromaštvo, otežavajući stvari za one koji su već siromašni". On je zajamčio da Svjetska banka ostaje spremna pomoći zemljama istočne Europe i središnje Azije da odgovore na krizu.

Od 30 zemalja raznolike regije ECA, oko polovice je doživjelo pad BDP-a u 2009., a raspon kretanja BDP-a kretao se od negativnih 18 posto u Latviji, do 9,3 posto pozitivnih u naftom bogatom Azerbajdžanu.

Zemlje ECA su od članica Grupe Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBDR) i Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA), koristile 10,8 milijardi dolara za 57 projekata u svim sektorima u fiskalnoj godini 2010. (1. srpnja 2009 - 30. lipnja 2010), prema 8,9 milijardi dolara 2009.

Vodeći dužnici u ECA regiji u 2010. su Turska s 2,9 milijardi dolara, Mađarska s 1,4 milijardi dolara, Poljska s 1,3 milijardi dolara i Kazahstan s 1,1 milijardi dolara.

Većina novih kredita, ili 8 milijardi dolara, došlo je u obliku zajmova za politiku razvoja (DPLs) za pomoć zemljama da obnove gospodarski rast i zapošljavanje, za saniranje financijskog sektora, ublažavanje socijalnog utjecaja krize, za poboljšanje učinkovitosti socijalne potrošnje, uključujući 100 milijuna dolara za Srbiju i 111 milijuna dolara za Bosnu i Hercegovinu.

Pomoć Svjetske banke išla je i za ublažavanje nestašica energenata u regiji.

Pružena je i pomoć u otvaranju radnih mjesta s financiranjem radno-intenzivnih infrastrukturnih projekata u cijeloj regiji.

Svjetska banka nastavila je davati potporu bankama i drugim financijskim institucijama u regiji, kroz svoju Međunarodnu financijsku korporaciju (IFC).

"Kako se globalna ekonomska kriza razvijala u ovoj godini, nastavili smo pružati kritičnu potporu bankama i tvrtkama u Europi i središnjoj Aziji kroz kombinaciju ulaganja i savjete", rekao je Rashad Kaldany, IFC-ov potpredsjednik za Aziju, istočnu Europu, Bliski Istok i sjevernu Afriku.

Tijekom fiskalne 2010., Multilateralna agencija za osiguranje ulaganje (MIGA) osigurala je potporu za 12 projekata s 1,1 milijarde dolara u pokrivanju političkih rizika osiguranja u regiji, istakla je u priopćenju Svjetska banka.

MIGA nastavlja potporu financijskom sektoru dajući osiguranje od političkog rizika bankama partnerima koje rekapitaliziraju podružnice u zemljama pogođenim krizom. Takve projekte u protekloj je godini MIGA imala u Hrvatskoj, Kazahstanu, Latviji i Srbiji.

Svjetska banka predviđa da će se zemlje u regiji ECA oporaviti od krize sporije nego u drugim regijama. Gospodarski rast trebao bio doseći oko 3 posto u ECA u 2010., u odnosu na 5,5 posto u ostalim regijama u razvoju. Oporavak će biti relativno spor i tijekom sljedećih nekoliko godina, pa projekcije za 2011-2013. pokazuju rast između 3 i 4 posto, u odnosu na oko 5 posto na Bliskom istoku, te oko 8 posto u azijskim zemljama u razvoju.

Regija ECA doživjela je najveće pogoršanje fiskalne bilance od svih svjetskih regija u razvoju tijekom globalne gospodarske krize, s fiskalnim deficitom od preko 5 posto u 2009., u usporedbi sa 1 posto na Bliskom istoku, 3 posto u Latinskoj Americi i oko 4 posto u zemljama u razvoju Azije i Afrike.

Za pomoć ECA zemljama, Svjetska banka će svoje programe usredotočiti na tri strateška pravca: povećanje konkurentnosti za postizanje bržeg rasta, podršku fiskalne prilagodbama i reformi socijalnog sektora, te pomoći u borbi s klimatskim promjenama, kako bi se postigao održiviji rast.

www.seebiz.eu

Država u upravljačkom, ali i strateškom smislu ne bi izgubila previše jer, primjerice, njezin udio od 3,5 posto u HT-u ne daje joj nikakva prava osim dividende. Da bi joj isplata te zarade donijela novac kakav će ubrati prodajom, Vlada bi sadašnjim tempom morala čekati još šest, sedam godina. To je dugoročno isplativije raspolaganje dionicama koje se naknadno mogu prodati i za deset godina, ali državi novac treba ove godine. Samo od prodaje udjela u HT-u (ZSE:HT-R-A) Vlada bi mogla, prema sadašnjoj cijeni na burzi, ubrati oko 750 milijuna kuna. To je iznos koji će do kraja godine izgubiti zato što je ranije odlučila ukinuti krizni porez.

Uz to, Vlada ima udjele do pet ili deset posto te nešto malo iznad toga u tvrtkama koje dobro posluju i koje kotiraju na burzi a za njih bi mogla dobiti nekoliko desetaka milijuna kuna. Primjer je Tisak (ZSE:TISK-R-A) gdje država ima nešto više od 13 posto dionica, a paket od 80 posto drži Agrokor pa nitko drugi zapravo nema ni minimalna upravljačka prava. Za taj udjel država bi danas mogla zaraditi oko 65 milijuna kuna.

Prodajom manjinskih udjela država će se nakon tri godine ponovo vratiti praksi prodaje imovine za pokrivanje deficita u proračunu. Posljednji put na taj način minus se pokrivao prodajom dionica Ine i HT-a građanima i zaposlenima. No tada stanje u proračunu nije bilo teško kao sada, pa je osim zarade Vladu tada motivirala i želja da povuče jak, narodu dopadljiv potez prodaje obiteljskog srebra građanima i to po znatno nižim cijenama od tržišnih. Ranijih godina privatizacija je, pa i prve faze prodaje ta dva poduzeća, bila isključivo u službi pokrivanja rupa u proračunu.

Takav potez Vlada će, usuđuju se to, makar neslužbeno, procjenjivati i neki njezini članovi, morati povući i sljedeće godine.

– Možda je prodaja manjinskih udjela u ovoj godini dobra prilika da proračun zaradi milijardu kuna ili čak i nešto više, ali ona je uglavnom motivirana željom da se sredi stanje i bolje upravlja državnom imovinom. No sljedeće godine država će morati prodati nešto veliko jer bi bilo opasno samo se zaduživati za pokrivanje deficita kad je vanjski dug gotovo jednak BDP-u, kaže izvor Novog lista iz Vlade.

Na pitanje znači li to prodaju Hrvatske elektroprivrede, Croatia osiguranja (ZSE:CROS-R-A) ili, primjerice, Hrvatske poštanske banke (ZSE:HPB-R-A), naš sugovornik ne želi konkretno odgovoriti, ali upozorava da Hrvatskoj i nije ostalo baš puno toga za »velike« privatizacije. Dodaje i to da takva privatizacija dolazi u obzir samo ako se stanje u Europi stabilizira i ako se oporave europska tržišta jer se transfer ne smije obaviti po niskim cijenama. U protivnom to bi bio pokušaj očajnika pred bankrotom da se na bilo koji način domogne novca i »preživi sljedeći dan, makar to značilo prodaju najvrjednije imovine ispod cijene«.

Takvu opasnost, spremno dodaju naši izvori, država može izbjeći ako u prvu značajniju privatizaciju od početka krize uključi domaće mirovinske fondove. Oni su, tvrdi Vladin dužnosnik, zainteresirani za ulaganja i u neke manjinske udjele, ali i u HEP, Croatia osiguranje, pa i za dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke. Otkriva i da su mirovinski fondovi već nekoliko puta mogućnost takvog ulaganja najavili članovima Vlade, pa i samoj premijerki Kosor, ali da s Vladine strane nikada nije bilo konkretnih migova što bi išlo u prodaju.

Takav bi opcija osim »sigurne« cijene značila i manji otpor građana prema prodaji jer bi veliki sustavi ostali u rukama mirovinskih fondova, dakle samih građana Hrvatske. Zasad se najizglednijim čini da Vlada mirovinskim fondovima omogući sudjelovanje u dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke. To je vjerojatnija solucija od prodaje HEP-a.

www.seebiz.eu

BDI index jučer se spustio i 29. dan uzastopno. Padom od 4,02 posto, na 2.127 bodova, srušen je na najnižu razinu u 14 mjeseci, točnije od 6. svibnja prošle godine. Indeks ima najgoru seriju od listopada 2008. i u odnosu na početak godine srušen je 38 posto, a samo ovoga mjeseca pad iznosi prevelikih 22 posto. Kombinacija slabijih narudžbi željezne rudače, manjeg uvoza ugljena u Kinu i slabije sezone izvoza zrnatog ploda u Južnu Ameriku već tjednim vrši pritisak na cijenu vozarina. Analitičari predviđaju kako dno još nije dosegnuto, pa se može očekivati i nastavk pada.

Baltic Capesize Index jučer je potonuo 4,27 posto, gdje su prosječne zarade na capesize brodovima pale na 21.880 dolara. Strahuje se kako bi kineska industrija čelika mogla nastaviti s usporavanje što bi onda moglo izvršiti dodatni pritisak na vozarine.

Najveći gubitnici tržišta i dalje su panamax brodovi čiji je sektorski BPI index jučer doživio pravu katastrofu rušenjem od 6,77 posto. Prosječne zarade na panamax brodovima pale su na 17.667 dolara dnevno što je najniže od rujna prošle godine. Slabosti na panamax tržištu mogle bi biti prisutne sve do početka sjetve u SAD-u koja je na rasporedu u rujnu. Osim aktualnih kretanja na tržištima roba, analitičari upozoravaju kako će pritisak na cijenu vozarine vršiti i novi brodovi koji će na tržište izaći tijekom ove i iduće godine.

Jedini u dobroj situacoiji zasad su mali tankeri gdje su  vozarine skočile čak 32,9 posto u tjedan dana na krilima jače potražnje iz SAD-a i Južne Amerike. Tako je prosječna vozarine za ove bodove uzletjela na 13.844 dolara dnevno. Američka potražnja za benzinom u tjednu na kraju lipnja povećana je 2,4 posto, a za avionskim gorivom čak 12 posto u istom razdoblju.

www.seebiz.eu

Barel sirove nafte za isporuke u kolovozu poskupio je na američkom tržištu 85 centi na 72,99 dolara, nakon što se nakratko strmoglavio više od jednoga dolara, kliznuvši na najnižu razinu u više od mjesec dana. Na tržištu u Londonu barel je bio u plusu 1,13 dolara i njime se trgovalo po 72,60 dolara.

Cijene nafte promijenile su smjer zahvaljujući skoku dionica s najniže razine u šest i sedam tjedana. Dolar je pak oslabio prema drugim valutama, što je također poduprlo cijene nafte jer je povećalo kupovnu moć imatelja drugih valuta i time potaknulo potražnju.

"Rekao bih da je pad bio pretjeran. Makroekonomski podaci i dionice glavni su pokretači uzlaznog trenda i to je razlog današnjeg boljeg raspoloženja", rekao je analitičar Amrita Sen iz tvrtke Barclays Capital.

U prošlom su tjednu cijene zabilježile kumulativni pad od 8,4 posto, najveći od početka svibnja.

Početkom dana cijene su zaronile na najnižu razinu od 8. lipnja nakon što su izvješća objavljena u ponedjeljak pokazala usporen rast globalnih usluga u lipnju. Dodatno su ih pritisnuli slabašni prošlotjedni podaci o proizvodnji u velikim gospodarstvima.

Ovog će tjedna vlada i Američki institut za naftu (API) objaviti tjedna izvješća o zalihama s danom zakašnjenja, u četvrtak odnosno srijedu, zbog proteklog dugog vikenda povodom Dana nezavisnosti

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je referentna cijena barela košarice nafte tog kartela u ponedjeljak iznosila 69,08 dolara, spustivši se za 55 centi u odnosu na kraj prošlog tjedna.

www.seebiz.eu