Točnije, na kraju siječnja u Zavodu su evidentirane 309.562 nezaposlene osobe, što je najviša razina od ožujka 2006. godine pa bi registrirana stopa nezaposlenosti u siječnju mogla dosegnuti 17,6%. U usporedbi s krajem prosinca broj nezaposlenih osoba povećan je za 18.017 osoba ili za 6,2%.

Na godišnjoj razini broj nezaposlenih osoba povećao se za 55.271, odnosno 21,7%, što je najviša godišnja stopa rasta od veljače 1992. godine. Prema spolnoj strukturi, 55,6% ukupnog broja nezaposlenih čine žene, međutim njihov se udio smanjio na godišnjoj razini sa 61,5% u siječnju 2009. Prema dobnoj strukturi najviše je nezaposlenih osoba u skupini od 30 do 49 godina, 41,5%.

Međutim, u odnosu na isti mjesec 2009. najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u dobnoj skupini od 25 do 29 godina (33,8%), što ukazuje na poteškoće u pronalasku zaposlenja osoba koje po prvi put izlaze na tržište rada. Posljedica je to nastojanja poduzeća da smanje troškove kroz nezapošljavanje novih radnika i popunjavanje potreba preraspodjelom vlastitih kapaciteta. Osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem čine najveći dio nezaposlenih, i to 61,8%, a slijede osobe nižeg stupnja obrazovanja (30%). Iako osobe s visokoškolskim obrazovanjem imaju najmanji udio u nezaposlenosti, upravo je najveći rast nezaposlenosti u odnosu na kraj siječnja 2009. zabilježen u toj kategoriji. U siječnju je u Hrvatskoj prema ugovoru o radu zaposleno ukupno 4.760 osoba, što je 35,1% manje nego u prosincu te 8,4% manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Najviše osoba u siječnju zaposleno je u prerađivačkoj industriji (876) i trgovini (831), međutim iz spomenutih dviju djelatnosti puno je više novoprijavljenih osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, 5.125 u trgovini i 4.881 u prerađivačkoj industriji.

Unatoč rastu nezaposlenosti u siječnju je zabilježen porast broja slobodnih radnih mjesta na 6.042 (s 4.284 u prosincu), što govori o neusklađenosti ponude i potražnje radnih mjesta, kao i o neadekvatnosti obrazovnog sustava koji bi trebao pratiti potrebe na tržištu rada. Navedeno upućuje na zaključak da problem tržišta rada u Hrvatskoj nije isključivo problem rasta broja nezaposlenih nego i strukturni problem kvalitete i ponude radne snage. U prvoj polovici ove godine očekujemo nastavak negativnih trendova na tržištu rada, odnosno porast broja nezaposlenih osoba.
www.seebiz.eu
(Zatvori)

Grčka je u pokušaju skrivanja stvarnog duga partnera našla u najvećoj američkoj investicijskoj banci, koja je izdavala CDS-ove, kojima je dolarske obveznice Grčka mijenjala za eure po netržišnom tečaju, zbog kojeg će kod dospijeća za 10 ili 15 godina morati platiti izdašnu premiju.

Kako nije riječ o klasičnom zajmu, Grčka je mogla novo zaduživanje sakriti od Eurostata i Europske unije pa je statistička slika o stanju grčke ekonomije bila službeno znatno bolja od stvarnog stanja.

Tako je skrivena službena brojka o deficitu središnje države, koja prema kriterijima iz Maastrichta ne smije prijeći tri posto, iako je u grčkom slučaju stvarna brojka u 2009. godini dosegla 12 posto.

New York Times otkriva međutim i da je Grčka "prodala" svoje prihode od aerodromskih pristojbi, kao i prihod lutrije, koji će tek ostvariti u godinama koje dolaze.

www.business.hr

(Zatvori)

"Nismo zadovoljni elementima prispjelih ponuda i uvjetima i odustajemo od prodaje Mercatorovih dionica", objavile su u priopćenju Nova Ljubljanska banka i Banka Celje.Tvrtka Arkas, koja je za šest banaka koje imaju 21 posto dionica Mercatora organizirala prikupljenje neobvezujućih ponuda, objavila je da će tih šest banaka nastavi s postupkom prodaje.Nova Ljubljanska banka i Banka Celje, koje imaju u vlasništvu 15 posto Mercatorovih dionica, formalno nisu bile dio konzorcije šest banaka, ali su s Arkasom koordinirali prodajne aktivnosti.

"Postupak prodaje 21 posto dionica se nastavlja normalno. Sada treba formirati kraću listu ponuda, a nakon toga uslijedio bi dubinski pregled (due dilligence) koji bi omogućila uprava Mercatora", izjavio je danas za Slovensku tiskovnu agenciju STA Uroš Marter, predstavnik Arkasa.Do 8. veljače za kupnju dionica Mercatora prispjelo je osam neobvezujućih ponuda, a tko su ponuditelji za sada nije službeno objavljeno.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

"Čvrsto sam uvjeren da Mercatoru treba strateški kupac, dakle poduzeće iz iste, trgovačke branše - samo na taj način vidim pozitivne učinke i pravu sinergiju", rekao je Štemberger u razgovoru za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka.Slovenski mediji ovih su dana neslužbeno prenijeli da je ponude poslalo više financijskih fondova, dok od trgovačkih kompanija navode samo da je ponudu poslao Agrokor te da je ponudio najvišu cijenu po dionici.

Početkom prošlog tjedna osam banaka koje imaju 36 posto dionica najveće slovenske trgovačke kompanije objavile su da su dobile osam ponuda iz kojih će kasnije sastaviti listu najpovoljnijih od kojih i se onda zatražile obvezujuće ponude, ali nisu navele niti ponuđače niti koliko je ponuđeno po dionici. Slovenski mediji neslužbeno su tada naveli da je najpovoljnija ponuda Agrokora, ali da nastavak postupka prodaje nije bez neizvjesnosti jer Nova ljubljanska banka (NLB) nije zadovoljna pristiglim ponudama.

Štemberger je kazao da ga je pozitivno iznenadila odluka Agrokora da konkurira za kupnju Mercatorovih dionica samostalno i transparentno, a ne preko financijskih investitora."Agrokor očito ima svoje razloge i instrumente kojima želi otvorenom komunikacijom uvjeriti protivnike njihova ulaska u Mercator da nemaju pravo", rekao je Štemberger, dodajući da se u Sloveniji do sada pretjerano naglašavao tzv. "nacionalni interes" protiv ulaska Mercatorovih konkurenata na slovensko tržište i da je o tome najčešće odlučivala politika.

Otkrivanje Agrokorove ponude, odnosno cijena ponuđena za dionicu Mercatora, mogla bi pomoći i da dođe do ponovnog oživljavanja trgovine na zamrloj i nelikvidnoj Ljubljanskoj burzi, ocijenio je Štemberger koji tvrdi da njegova kuća zbog sadašnjeg stanja na burzi samo 10 posto svog poslovanja obavlja u Sloveniji.Budu li prodane Mercatorove dionice to će "svakako" pomoći da se na Ljubljansku burzu vrati likvidnost, no to ovisi i o cijeni transakcije, upozorio je Štemberger.

"Što cijena bude viša, više će biti optimizma. No, trebalo bi i nešto više poticaja burzi, odnosno više zanimanja investitora i za druga poduzeća u burzovnoj kotaciji", dodao je Štemberger.On tvrdi da je slovensko burzovno tržište premalo razvijeno i premalo likvidno iako na poslovanje Ilirike, kako je priznao, djeluje i kriza, pa je sada tako u upravljanju njihovih uzajamnih fondova tri puta manje sredstava nego prije nekoliko godina.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Postupak prodaje ćemo nastaviti dok ne dođemo do konkretnih obvezujućih ponuda, izjavio je direktor Arkasa koji vodi prodaju 21,08 postotnog udjela Uroš Marter.

Na pitanje hoće li Mercator (LJSE:MELR) dozvoliti dubinski pregled i svom najvećem regionalnom konkurentu Agrokoru, Arkar je rekao da se to može, ali i ne mora učiniti. Vjerojatno je da će se prodavatelji okrenuti financijskom, a ne strateškom investitoru.

- Za financijskog investitora treba se više potruditi jer ta poduzeća ne poznaju tako dobro metu kao strateški investitor, kaže Marter.

Hoće li Agrokor ispasti iz igre zbog protivljenja javnosti Marter nije želio odgovoriti. Prema informacijama ljubljanskog Dnevnika NLB i Banka Celje već su donijeli odluku  da odustanu od postupka prodaje. Agrokor je navodno ponudio 195 eura po dionici. Konačna bi odluka mogla biti donesena kroz dva mjeseca.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Riječ je o dodatnim sredstvima, a Slovenija se kao država donatorica obvezala na sudjelovanje u ožujku lani.

Vlada je jučer potvrdila i novelu zakona o članstvu Slovenije u MMF-u, kojom se obveze prenose na Banku Slovenije. Iako će sredstva osigurati središnja banka, država joj jamči da će joj se svi eventualni rizici ili negativni učinci poništiti. Dodajmo kako postojeća kvota slovenskih sredstava u MMF-u iznosi 231 milijun eura tzv. jedinice SDR, a MMF je dosad od Slovenije ’’povukao’’ 42 milijuna eura SDR.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

- Možemo potvrditi da UCIB, Unicreditov Odjel za korporativno i investicijsko bankarstvo, u suradnji s drugim bankama iz konzorcija namjerava poduprijeti Agrokor u kupnji stotinu posto Mercatorovih dionica - kaže se u Unicreditovu pismu  Agrokoru koje je danas objavio slovenski list Dnevnik.  Unicredit u pismu izražava zadovoljstvo suradnjom s Agrokorom i podsjeća na toda je bio aranžer ili sudionik svih većih Agrokororvih financijskih transakcija od kojih je posljednja bila prosinačko izdavanje obveznica vrijednih 400 milijuna eura.

'Tijekom svoje suradnje uvijek smo bili impresionirani pouzdanošću i požrtvovnošću Agrokorova menadžmenta i poštovanjem zacrtanih planova. U serijama akvizicija u proteklih deset godina dokazali ste da ste sposobni integrirati i poboljšati poslovanje preuzetih kompanija pozicionirajući Agrokor kao respektabilnu kompaniju u regiji', stoji u pismu. Unicredit zadržava pravo dodatne provjere cijelog posla, no s obzirom na to da je kao Agrokorov partner upoznat sa situacijom u kompaniji, takva odluka izgleda samo kao formalnost. Slovenski mediji izražavaju zabrinutost da bi Agrokor dug proizašao iz preuzimanja prebacio na Mercator i tako ugrozio položaj te tvrtke, zato odluka još nije konačna. Za preuzimanje stotinu posto dionica Agrokoru treba najmanje 500 milijuna eura ili nešto više od 3,7 milijardi kuna.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Dalekovod je isporučitelj kompletne opreme i izvoditelj radova na izgradnji novih 30 kilometara te visokonaponske građevine. Radovi će, s obzirom na vremenske uvjete i iznimno kratko razdoblje u kojem ih je moguće izvoditi (između ožujka i listopada), započeti sredinom ožujka ove godine, a očekivani završetak radova je lipanj 2011. godine, navodi se u obavijesti. Trasa dalekovoda je na području Norveške gdje do izražaja dolaze izrazito oštra kontinentalna klima s utjecajem promjenjivih klimatskih uvjeta koji dolaze s Atlantika.

Stoga će se izgradnja dalekovoda odvijati uz korištenje helikoptera, što je uobičajena praksa kada se radi o izgradnji dalekovoda u Norveškoj, gdje su zahtjevi po pitanju zaštite okoliša izrazito visoki, ali i sigurnosti u obavljanju takvih vrsta poslova, ističu iz Dalekovoda.Svrha izgradnje dalekovoda je povećanje pouzdanosti u isporuci električne energije potrošačima te povećanje energetskih kapaciteta sve veće rastuće potrošnje električne energije, i to ne samo u tom dijelu Norveške. Naime, taj će se dalekovod nakon izgradnje integrirati u elektroenergetski sustav Norveške.

Projekt izgradnje 420 kV Sauda-Liastolen nastavak je velikog investicijskog ciklusa kojega je prije nekoliko godina pokrenula norveška tvrtka Statnett, a uskoro će biti objavljeni i natječaji za izgradnju novih 420 kV dalekovoda Sima-Samnanger u duljini od 90 kilometara, odnosno 420 kV dalekovoda Orskog-Faldal u duljini od 270 kilometra.Dalekovod je tvrtki Statnett potvrdio očekivanja za sudjelovanje na budućim natječajima za izgradnju tih elektroenergetskih građevina, navodi se u obavijesti i podsjeća da je Dalekovod nedavno dobio i posao proizvodnje konstrukcije za 420 kV dalekovod Sima-Samnanger.

www.liderpress.hr
(Zatvori)