 09.07.2010 (09:11:25)

ZAGREB - Ne smanji li Vlada proračunsku potrošnju, obrana tečaja više neće imati nikakva smisla, a situacija u zemlji bit će teža nego sada, kazao je guverner HNB-a Željko Rohatinski dan nakon što je sa saborske govornice pozvao Vladu da pokrene reforme. Opširnije...
Pad tečaja prema osam ili devet kuna za euro možda bi vratio osmijeh na lice malobrojnim izvoznicima, ali bi dužnike bacio na koljena. Građani duguju 117 milijardi kuna, uglavnom s deviznom klauzulom, a tvrtke još i više. U ekonomskim se krugovima guvernerov istup tumači kao dodatni pritisak na premijerku da smanji proračun i novo zaduživanje države, ali i znak da se ni tečaj neće moći dugo održati ako sve drugo pada. Ovaj tjedan država se zadužila za 1,2 milijarde dolara, a Rohatinski tvrdi da će do kraja godine trebati još dvije milijarde eura.
– Mislim da je realistična procjena Rohatinskog da dolazi vrijeme kada se više neće isplatiti braniti tečaj – rekao je Vladimir Gligorov, analitičar bečkog instituta za tranzicijske zemlje.
Taj ekonomist smatra da fiksiranje tečaja ni dosad nije imalo smisla jer stabilan tečaj nije poticao strukturne reforme, već je smanjivao troškove financiranja javne potrošnje i fiskalnog deficita. Ekonomist Guste Santini kaže da guvernerov istup treba ozbiljno zabrinuti.
– Stanje je složenije nego što je Rohatinski rekao. Čitam ga kao apel i vapaj Vladi da se usredotoči na reforme – dodaje Santini.
Nakon što je dolio malo ulja na vatru, guverner je spuštao loptu te kaže da je govorio hipotetski.
– Nisam rekao da odustajem od obrane tečaja danas, sutra ili za tri mjeseca. Govorio sam hipotetski, u budućnosti, jer nam neće preostati ništa drugo ako se ne zaustavi rast troškova – ističe guverner, koji je i sam često na meti kritičara zbog svoje monetarne politike.
Tako i Darko Oračić, glavni ekonomist Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tvrdi da se europsko gospodarstvo oporavlja, a hrvatsko i tone zbog razlika u monetarnoj politici.
- HNB je vodio krajnje suzdržanu monetarnu politiku u prvoj polovici ove godine. U prvom kvartalu novčana je masa rasla samo 1,2%, a u zoni eura 11,3%. Monetarna politika u zoni eura snažno je poticala ukupnu potražnju i gospodarski rast, dok je monetarna politika u RH djelovala nestimulativno i neopravdano strogo – kaže Oračić.
– Htio sam reći i ponavljam opet da stabilan tečaj nema alternativu. HNB će održavati stabilnost tečaja, ali treba znati da stabilnost ima svoju cijenu – objasnio je guverner Rohatinski za Večernji list.
– Želimo li zadržati ili povećati konkurentnost gospodarstva, tada se to mora učiniti drugim putem – smanjivanjem troškova. Ako se rast troškova ne zaustavi, neće nam preostati ništa drugo nego da pustimo tečaj. Ne danas, sutra ili za tri mjeseca, već u budućnosti, kaže guverner.
Osnovna orijentacija Vladina programa gospodarskog oporavka je dobra. Treba ga izgurati kroz život i očito je da s tim u vezi ima teškoća – tvrdi Rohatinski te dopušta da se njegov istup tumači i kao pokušaj pritiska na Vladu.
– Nije dobro što se odgađa rebalans jer ne stoji argument da se čeka turizam. Sezona neće donijeti spektakularan rast prihoda. Ne možemo biti iz dana u dan skuplji i držati čvrsti tečaj. A ode li tečaj, posljedice njegova pada bile bi vrlo negativne, dobici na izvozu mali, gubici u svim ostalim sektorima veliki.
Vladini savjetnici nisu bili raspoloženi za komentare, uz primjedbu da ne postoje okolnosti zbog kojih bi tečaj došao u pitanje.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 08.07.2010 (14:59:15)

ZAGREB - Krajem lipnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 285.840 nezaposlenih osoba, što je za 10.598 osoba ili 3,6 posto manje nego prethodnog mjeseca, a za 38.693 osobe ili 15,7 posto više nego u lipnju prošle godine, izvijestio je HZZ. Opširnije...
U evidenciju nezaposlenih tijekom lipnja prijavilo se 17.177 osoba, što je 7,5 posto više nego u svibnju, a 11,2 posto više nego u lipnju 2009. Pritom je izravno iz radnoga odnosa došlo 10.615 ili 61,8 posto od novoprijavljenih osoba.
Najviše novoprijavljenih pristiglo je iz trgovine na veliko i malo (2.799 ili 19,8 posto), prerađivačke industrije (2.753 ili 19,4 posto), građevinarstva (2.001 ili 14,1 posto) te pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.281 ili 9 posto).
Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je 27.775 osoba, što je 1,6 posto manje nego prethodnoga mjeseca te 13,1 posto više nego u lipnju prošle godine.
Zbog zapošljavanja (bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada) evidenciju je napustilo 17.207 osoba (62 posto), što je za 1.135 osoba ili 6,2 posto manje nego prethodnog mjeseca, te za 1.527 osoba ili 9,7 posto više nego u lipnju 2009.
Temeljem ugovora o radu zaposlene su ukupno 16.824 osobe, što je 6,3 posto manje nego u svibnju, te 9,3 posto više nego u lipnju prošle godine.
Najviše je osoba zaposleno u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (4.642 ili 27,6 posto od ukupnog broja), trgovini (2.893 ili 17,2 posto), prerađivačkoj industriji (2.347 osoba ili 14 posto), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.411 ili 8,4 posto) te građevinarstvu (1.110 ili 6,6 posto).
Tijekom lipnja na sezonskim je poslovima zaposleno 6.967 osoba, što je 41,4 posto ukupno zaposlenih po ugovoru o radu. Broj sezonskih radnika povećan je u odnosu na prethodni mjesec za 379 ili 5,8 posto, ali i u odnosu na lipanj 2009. za 334 ili 5 posto.
U prvih šest mjeseci ove godine na sezonskim su poslovima u Hrvatskoj zaposlene 20.393 osobe (27,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih), što je 12 posto više nego u istom razdoblju lani.
U lipnju su najveći apsolutni broj nezaposlenih imali Grad Zagreb (36.826 ili 12,9 posto od ukupnoga broja) te Splitsko-dalmatinska (35.821 ili 12,5 posto) i Osječko-baranjska županija (31.205 ili 10,9 posto), a najmanji Ličko-senjska županija (3.049 ili 1,1 posto).
U odnosu na svibanj evidentirana nezaposlenost smanjena je u svim županijama osim u Međimurskoj gdje je bio porast od 0,8 posto. Najveće smanjenje bilježe Istarska (13 posto), Dubrovačko-neretvanska (12,1 posto), Zadarska (11,2 posto), Šibensko-kninska (9,3 posto) i Primorsko-goranska županija (6,3 posto).
Istodobno, uspoređujući s lanjskim lipnjem broj nezaposlenih veći je u svim županijama, a najviše u Krapinsko-zagorskoj (31,6 posto) i Zagrebačkoj županiji (30,3 posto) te Gradu Zagrebu (28,1 posto).
Novčanu naknadu za nezaposlenost koristilo je 72.267 osoba ili 25,3 posto od ukupnoga broja nezaposlenih, što je u odnosu na prethodni mjesec za 6.794 osobe ili 8,6 posto manje, no u usporedbi s istim mjesecom lani taj se broj povećao za 8.524 osobe ili 13,4 posto.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
 08.07.2010 (14:55:22)

LONDON - The Guardian u četvrtak prenosi predviđanja nizozemske banke ING, koja je istraživala šta bi se dogodilo kada bi se eurozona ove godina raspala, pod pritiskom pomoći Grčkoj i problema koji su zahvatili druge zemlje monetarne unije. Opširnije...
U sumornoj procjeni nazvanoj "Kvantifikacija nezamislivog" ING predviđa da bi već u prvoj godini nakon nestanka eura, proizvodnja u zemljama članicama pala za 5 do 9 posto, dok bi nove-stare nacionalne valute izgubile i do 50 posto vrijednosti u odnosu na novu njemačku marku.
Eurozona bi tako potonula u duboku recesiju, koja bi u nešto blažem obliku zahvatila i europske zemlje koje ne pripadaju monetarnoj uniji.
Posljedice bi se osjetile i s druge strane Atlantika, gdje bi naglo jačanje dolara Ameriku ponovo dovelo na rub recesije.
Mark Cliffe, šef istraživačkog tima IMG-a Guardianu je rekao da cilj njihovog financijskog modela nije bio da se ustanovi kolika je vjerojatnost nestanka eura, već da se otkrije šta bi bile njegove posljedice.
- Ne bavimo se dugoročnim posljedicama raspada eurozone, ali smatramo da je inicijalna trauma toliko ozbiljna da bi trebalo potaknuti sve one koji se olako zalažu za izlazak iz eurozone da dobro razmisle, rekao je Cliffe Guardianu.
Pojedini ekonomisti smatraju da bi izlazak iz eurozone doprinjeo ekonomskom oporavku zemalja koje je kriza najteže pogodila, jer bi im omogućio da postave plivajući kurs svojih valuta i potaknu gospodarski razvoj, podsjeća Guardian.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 08.07.2010 (14:53:41)

Vodeći europski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik, najavio je dva nova leta iz Zagreba i to za Pariz (Charles de Gaulle) i London (Gatwick). Nove linije bit će uspostavljene 1. studenog 2010. i 11. veljače 2011. Karte će biti dostupne već od 31,99 €, uključujući poreze i pristojbe. Opširnije...
easyJet trenutno ima osam linija iz Dubrovnika i 10 iz Splita, aa toliko su zadovoljni popunjenošću i profitablnošću da su se odlučili i na letove iz hrvatskog glavnog grada, na dvije linije za koje očekuju da će u oba pravca ukupno u prvoj godini prevesti 120 tisuća putnika, kako je najavio Peter Voets, direktor marketinga easyJeta za Švicarsku, Austriju i Istočnu Europu.
"Penetracija low cost prijevoznika u Hrvatskoj je pri samom europskom dnu i mi vidimo mnogo prostora za rast," istaknuo je Voets, no reklo bi se da Croatia Airlines i drugi tradicionalni igrači pri tome ne moraju biti zabrinuti, "Pri tom mi nismo ovdje da bismo preuzeli putnike od tradicionalnih zrakoplovnih kompanija, računamo na posve nove putnike koji u ovom trenutku ne postoje, oni koji do sada nisu imali naviku letenja, ali će biti privučeni novim linijama i jeftinim kartama."
| |
|
|
|
|
|
| |
LINIJA |
DATUM POČETKA |
UČESTALOST |
JEDNOSMJERNA KARTA UKLJUČUJUĆI POREZE I PRISTOJBE |
|
| |
|
|
|
|
|
| |
Zagreb- Paris Charles de Gaulle |
1.studenog 2010. |
Pon, sri, pet, sub |
31,99€ |
|
| |
|
|
|
|
|
| |
Zagreb - London Gatwick |
11. veljače 2011. |
Pon, uto, čet, pet, sub |
31,99€ |
|
| |
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
Prema njegovim riječima, popunjenost letova iz i u Split i Dubrovnik je izvanredna (profitabilnost je utoliko veća što se radi o sezonskim linijama), pa se nije bilo teško odlučiti na dodatno proširenje ponude na Zagreb, a drago im je vidjeti nastojanja hrvatskih zračnih luka da produlje sezonu, iako napominje da je to usko povezano s ukupnom turističkom ponudom, jer ni svi hoteli ne rade cijele godine.
„Svjesni problema s kojima se zračna industrija suočila prošle godine, pravovremeno smo uveli nove mjere za zračni promet u okviru kojih se izdvaja i 20 eura poticaja s hrvatske strane po svakom dovedenom putniku. Zahvaljujući ovim mjerama, očekujemo dolazak oko 600 tisuća gostiju, što nam je poticaj da i u 2011. budemo proaktivni. Želja nam je da dostupna cijena letova omogući svim turistima da na brz i udoban način posjete našu zemlju,“ kaže Željko Lenart, državni tajnik za turizam, a Dubravka Mičić, ispred Turističke zajednice grada Zagreba, kaže da i oni daju svoj doprinos privlačenju putnika u Zagreb.
„Podržavamo nastojanja Ministarstva turizma i Zračne luke Zagreb za povezivanjem Zagreba s novim, ali i starim destinacijama. Vjerujemo kako će ovakvi ekonomični letovi usmjeriti sve veći broj turista u Zagreb i u ostale dijelove Hrvatske,“ kaže Mičić. easyJet do sada se nije natjecao za poticaje koje je nudila država, no Zračna luka Zagreb i Turistička zajednica sudjelovali su s 10.000 eura u tiskanju njihovih promotivnih materijala.
Voets navodi da su od dolaska u Hrvatsku prije četiri godine "gotovo svake godine" bilježili dvoznamenkasti rast. To je sasvim u skladu s njihovim uzletom na europskom tržištu, gdje kontinuirano uvode nove linije i odredišta. Trenutno lete s čak 121 zračne luke na 521 liniji s 189 Airbuseva i Boeinga, u floti koja je nakon Ryanaira i Wizzaira daleko najmlađa u Europi - u prosjeku su im zrakoplovi stari samo 3,4 godine. U proteklih 12 mjeseci s u prosjeku 1100 letova dnevno prevezli su 47 milijuna putnika.
easyJet već sad nije samo britanski prijevoznik, kaže Voets, što je ilustrirao i podatkom da su lani prevezli 54 posto nebritanskih putnika. Njihova mreža nije organizirana kao kod tradicionalnih prijevoznika koji iz jednog glavnog huba lete za sva ostala odredišta, nego trenutno iz čak 20 europskih baza koje služe kao lokalni hubovi, a rade na razvoju mreže kojom bi sva odredišta bila i međusobno povezana, pa tako, odgovara Voets na našu spekulaciju, nije nezamislivo ni da u nekom trenutku u budućnosti Zagreb povežu s nekim jadranskim zračnim lukama, no daje do znanja da to zasigurno neće biti među njihovim prioritetima.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 08.07.2010 (14:49:57)

LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima, poduprte rastom tržišta dionica i snažnim padom zaliha sirove nafte u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom potrošaču nafte. Opširnije...
Barel sirove nafte za isporuke u kolovozu poskupio je na američkom tržištu 1,03 dolara na 75,10 dolara, zabilježivši najvišu dnevnu vrijednost od 1. srpnja. Na tržištu u Londonu cijena barela skočila je 44 centa na 73,95 dolara.
Azijske dionice poskočile su na najvišu razinu u više od tjedan dana nakon što je dobra prognoza iz SAD-a pojačala optimizam uoči predstojeće sezone objave poslovnih rezultata američkih kompanija, potaknuvši i toleranciju na rizik, te poduprijevši dionice na Wall Streetu.
"Naklonjena tržišta dionica podupiru raspoloženje, te jačanjem u Aziji i Europi pokazuju povratak apetita za rizikom", kazao je Eugen Weinberg, analitičar iz Commerzbanka u Frankfurtu.
Dodatnu potporu cijenama pružilo je i tjedno izvješće Američkog instituta za naftu o zalihama u SAD-u, koje je pokazalo pad zaliha sirove nafte za čak 7,3 milijuna barela, tri puta više no što se očekivalo. Zalihe benzina smanjile su se za 191 tisuću barela a zalihe destilata za milijun barela.
"Podaci Američkog naftnog instituta (API) objavljeni jučer navečer dali su dodatnu potporu cijenama. Biti će zanimljivo vidjeti da li će američka vlada potvrditi tijekom dana brojke API-a", dodao je.
Američka vlada objavit će podatke o zalihama i potražnji tijekom dana. Očekuje se da će pokazati pad zaliha sirove nafte za 2,3 milijuna barela, pokazala je anketa Reutersa.
Zalihe su pale nakon što je uragan Alex prisilio neke proizvođače u američkom dijelu Meksičkog zaljeva na obustavu proizvodnje dok je Meksiko bio prisiljen zatvoriti terminal za utovar koji šalju većinu njegove proizvodnje američkim rafinerijama.
Međunarodni monetarni fond povisio je u četvrtak prognozu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 4,6 posto, s ranijih 4,2 posto, pozivajući se na rast u Aziji i rast američke privatne potražnje.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je referentna cijena barela košarice nafte tog kartela u srijedu iznosila 69,74, neznatno se promijenivši u odnosu na dan ranije.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
 08.07.2010 (14:21:29)

ZAGREB- Hrvatska poštanska banka (HPB) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (Hamag) potpisale su danas sporazum o poslovnoj suradnji s ciljem provedbe mikrokreditiranja poduzetnika uz jamstvo Hamag-a. Opširnije...
HPB (ZSE:HPB-R-A) je prva poslovna banka koja se uključila u Hamag-ov program jamstava za mikrokredite, navodi se u zajedničkom priopćenju.
Sporazumom kojeg su potpisali predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić i predsjednik Hamag-a Tomislav Kovačević, utvrđene su aktivnosti dviju institucija na poslovima kreditiranja i poticanja obrtništva i malog gospodarstva.
Poduzetnicima će se odobravati krediti u iznosu do 200 tisuća kuna i rokom otplate do pet godina, pri čemu će Hamag jamčiti do 70 posto za pokriće glavnice kredita.
HPB će uz jamstvo Hamag-a kredite odobravati poduzetnicima koji posluju minimalno dvije godine, zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika, neovisni su u poslovanju, samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti, odnosno dohotka na tržištu, ostvaruju ukupni godišnji promet do 216 milijuna kuna ili imaju ukupnu aktivu, ako su obveznici poreza na dobit, odnosno, imaju dugotrajnu imovinu, ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 108 milijuna kuna.
Hamag neće jamčiti za poduzetničke projekte kojima se planira ulaganje u kupnju udjela u trgovačkim društvima, sredstvima javnog priopćavanja, kasina i kockarnice, igara na sreću, nabavu vozila za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza tereta uz naknadu ili najamninu, nabavu vozila i/ili prijevoz osoba uz naknadu, financijsko posredovanje, pružanje bankarskih usluga, usluge osiguranja, proizvodnju oružja i refinanciranje postojećih obveza.
Najviša kamatna stopa na kredit iznosi 3-mjesečni Euribor uvećan za 7,5 posto. Naknada za izdavanje jamstava iznosi 1 posto od iznosa odobrenog jamstva, a naknada za korištenje jamstva (premija) iznosi 1 posto godišnje.
Cilj ove suradnje, kazao je Maletić, je u najkraćem roku uz konkurentne uvjete na tržištu omogućiti poduzetnicima dodatna sredstva za ostvarenje njihovih projekata.
Kovačević je kazao će se ovim programom znatno ubrzati i olakšati financiranje poslovanja poduzetnika i samo je jedna u nizu mjera koje Hamag provodi u sklopu nedavno donesenog Vladinog programa za pojednostavljenje poslovanja subjekata malog gospodarstva.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 08.07.2010 (14:19:48)

ZAGREB - Nakon prvih “Zelenih kredita” za kupnju ili adaptaciju stambenih i poslovnih prostora veće energetske učinkovitosti, Zagrebačka banka u srpnju uvodi nove “Zelene kredite” s povoljnijom kamatnom stopom, ali sada i za financiranje ugradnje plinske opreme u automobile. Opširnije...
Prvi partner u ovom projektu je tvrtka Crodux plin, a novom linijom namjenskih kredita Zagrebačka banka želi potaknuti svijest i percepciju klijenata o mogućnosti ostvarenja znatnih ušteda korištenjem obnovljivih izvora energije kao što su sunce, voda, vjetar, plin i sl.
“U skladu s našim poslovanjem i već postojećom linijom “Zelenih kredita” koju smo pokrenuli u travnju ove godine, našim klijentima želimo pružiti mogućnost financijskih ušteda pri korištenju električne energije te približiti ekološki način života prema standardima Europske Unije. Crodux je naš prvi partner, a u budućnosti se nadamo ugovaranju sličnih aranžmana s tvrtkama koje se bave promicanjem energetske učinkovitosti“, izjavila je Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A).
Namjena ovih kredita jest kupnja ili ugradnja opreme kao i plaćanje usluge koje su energetski učinkovite ili utječu na smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Uz rok otplate do 36 mjeseci te maksimalni iznos do 22.000 kuna, naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi 250 kuna. Na ovaj kredit primjenjuje se promjenjiva kamatna stopa od 5,90%, a kao dodatnu izravnu pogodnost koju ostvaruju svi klijenti koji se odluče na realizaciju ovog kredita valja naglasiti kako partner Zagrebačke banke u ovom projektu, tvrtka Crodux plin, omogućava nadoknadu troškova punjenja prvog spremika plinom.
Inače, Grupa UniCredit, čija je članica Zagrebačka banka, prošle je godine donijela svoj program ekološke održivosti postavivši cilj smanjenja emisije CO2 za 30%. Dio aktivnosti s ciljem ostvarenja tog plana jest i poticanje kreditne ponude prema građanima i tvrtkama koje potiču i promiču energetsku učinkovitost.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 07.07.2010 (15:00:39)

LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u srijedu su oslabili, nakon snažnog skoka dan ranije, poglavito zahvaljujući slabljenju dionica u bankovnom i rudarskom sektoru. Opširnije...
U takvim je okolnostima londonski indeks Ftse oslabio gotovo 0,6 posto, na 4.936 bodova. Frankfurtski DAX bio je na gubitku od 0,4 posto, spustivši se na 5.918 bodova.
Najveći gubitnici zabilježeni su u bankovnom sektoru, iako su im gubitke ograničile vijesti o testovima izdržljivosti banaka.
Tako su dva bankovna izvora u Njemačkoj za Reuters izjavila da testovi izdržljivosti za europske banke neće uključivati provjere vezane uz njemačke državne obveznice, dok će državne obveznice zemalja pritisnutih dugovima, uključujući Portugal, Italiju, Irsku, Grčku i Španjolsku, prema istim izvorima biti podvrgnute značajnim testovima izdržljivosti.
Pod utjecajem tih vijesti HSBC i Societe Generale zabilježili su pad cijena dionica za 1,5 odnosno 2,8 posto.
"S obzirom na polako curenje u javnost pojedinosti vezanih uz testove, na tržištima se povećava vidljivost, što je pozitivno", kazao je David Theaubault, čelnik trgovine u Global Equitiesu.
Pritisaka nisu bile pošteđene ni dionice rudarskog sektora, pri čemu su one Vedante oslabile tri posto a Rio Tinta za 2,7 posto.
Od pojedinačnih gubitnika isticao se Marks & Spencer, s padom cijena za 4,1 posto. Taj britanski lanac trgovina odjećom prilikom objave tromjesečnih rezultata poslovanja iskazao je oprez u pogledu prognozi osobne potrošnje u Velikoj Britanije nakon paketa mjera štednje.
Indeks Tokijske burze spustio se za 0,6 posto, zaključivši poslovanje na 9.279 bodova.
www.seebiz.eu (Zatvori)
|
 14.07.2011 (11:25:55)
KOLUMNA - Znamo li da turistička industrija danas generira oko 11 posto ukupnog globalnog društvenog proizvoda, s ukupno ostvarenim prošlogodišnjim prihodom od čak 693 milijarde eura, te da Svjetska turistička organizacija predviđa konstantan godišnji por
 12.07.2011 (09:31:40)
ZAGREB, - Najviše maloprodajne cijene motornih benzina od ponoći će biti više za pet odnosno šest lipa po litri, dok će dizelska goriva pojeftiniti za osam do deset lipa po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je poslijepodne objavilo naj
 07.07.2011 (09:59:22)
BRUXELLES/BERLIN - Najnovija ocena kreditnog rejtinga Portugalije agencije "Moody's" izazvala je nevericu, sumnju u objektivnost i oštre reakcije u finansijskim institucijama Evropske Unije i nekim zemljama Zapadne Evrope
 05.07.2011 (10:30:54)
ZAGREB - Slovenska tvrtka GEN-I, odnosno njena hrvatska podružnica GEN-I Zagreb, iduće će četiri godine električnom energijom opskrbljivati Zagreb. Točnije "slovenska" će struja napajati svu javnu rasvjetu (ulice, trgove, parkove, šetnice...) na području Grada Zagreba.
 28.06.2011 (10:51:13)
BEOGRAD - Prvi trgovački dan u sedmici protekao je u relativno mirnoj atmosferi dok je promet na pristojne visine popela Galenika fitofarmacija (FITO). Ukupna realizacija u trgovanju akcijama iznosila je 106,4 miliona dinara, u velikoj meri zahvaljujući ovom papiru. Indeks najlikvidnijih akcija, Belex 15, okončao je osmodnevni silazni trend zabeleživši rast od petine procenta.
|