Vjera hedge fondova među kojima su i oni koji su se kladili na propast Lehman Brothersa u zlato nije pokolebana niti nakon što je zlato palo na 900,95 dolara nakon što je prethodno probilo granicu od 1000 dolara po unci.

Zlato je postalo interesantno ulagačima koji su zabrinuti zbog reakcija svjetskih središnjih banaka poput američkog Feda na krizu te se ulaganjem u zlato zapravo klade protiv valuta. Zlato je jednako dobro ulaganje u slučaju deflacije, kao i u slučaju inflacije.

Traderi robom tvrde da nikada nije bilo većeg interesa za trgovinu zlatom jer su igru ušli i najveći svjetski investitori.

Goldman Sachs, Morgan Stanley i UBS u svojim prognozama naveli su da će zlato ponovo probiti granicu od 1000 dolara po unci, a anlitičari upozoravaju da novo štampanje novca, čemu pribjegavaju središnje banke, ne može završiti dobro za njihove valute.

Da nedavno su hedge fondovi izbjegavali zlato jer ne donosi prinos i njegovo skladištenje košta no to je postalo manje važno nakon što su se kamatne stope centralnih banaka približile gotovo nuli te gotovo oduzele prinos na novac.

www.business.hr

(Zatvori)

S domaće fondovske scene kriza je izbrisala još jedan otvoreni investicijski fond; Prospectus Worldwide pripojit će se jačem i većem bratskom fondu Prospectus Jugoistočna Europa i time se zauvijek ugasiti. U Narodnim je novinama objavljen javni poziv Prospectus Investa svim vlasnicima udjela u fondu Prospectus Worldwide, o namjeri da se imovina, potraživanja i obveze tog fonda prenesu u fond Prospectus Jugoistočna Europa. Nakon što završi postupak pripajanja, Prospectus Worldwide pravno će prestati postojati.


Bez troškova
Udjelničari fonda tim postupkom nemaju razloga za brigu jer će se svakom imatelju udjela dodijeliti udjeli Prospectus Jugoistočna Europa. Vrijednost koja će im biti dodijeljena bit će jednaka vrijednosti udjela koju imaju u fondu koji se gasi, a gašenje fonda i prijenos imovine udjelničarima neće prouzročiti nikakve troškove. Prije nego sami proces pripajanja započne, svoj blagoslov mora dati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na kojoj je da odobri zahtjev za provedbu pripajanja. O razlozima gašenja fonda, broju klijenata i detaljima kako će se provesti postupak pripajanja, do zaključenja broja nismo mogli dobiti komentar predsjednika Uprave Prospectus Investa Marka Petrasa. Statistika Hanfe je, međutim, neumoljiva kad je riječ o otvorenim investicijskim fondovima. Njihova neto imovina u siječnju (za koje postoji posljednji službeni podaci) strmoglavila se na tek 9,4 milijarde kuna.

Stroga regulativa
No, za Prospectus Worldwideom uskoro bi moglo još desetak fondova čija je imovina ispod najniže zakonske granice od pet milijuna kuna. Regulativa, naime, fondovima čija imovina padne ispod te granice nalaže dokapitalizaciju, a ne povećaju li imovinu nakon najviše tri mjeseca dužni su fond likvidirati ili pripojiti ga drugom fondu. Usporedbe radi, rekordnoj 2007. u godini u kojoj su godišnji prinosi ispod 50-ak posto smatrani slabim uspjehom, otvoreni investicijski fondovi upravljali su s 30,2 milijarde kuna, koliko je Hanfa zabilježila u listopadu.

S tri na jedan fond
U ožujku 2008. Prospectus Invest likvidirao je fond Prospectus Global Equity čija je imovina prenesena u Prospectus Jugoistočna Europa. Najnovijim gašenjem pod upravljanjem ostaje samo Prospectus JIE s imovinom od 27,9 milijuna kuna.




www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kompanije snažno pogođene globalnom gospodarskom krizom od prve polovine ožujka moći će podnositi zahtjeve za pomoć prema uvjetima sporazuma koji će biti na snazi do kraja 2009.

"To je signal za njemačke kompanije koje su se našle u privremenim teškoćama zbog gospodarske krize a ne svojom krivnjom", kazao je njemački ministar gospodarstva Karl-Theodor zu Guttenberg.

Očekuje se da će prvi primatelji navedene pomoći biti posrnuli div automobilske industrije Opel i grupa za dobavu dijelova Schaeffler-Continental, obje kompanije suočene s golemim problemima u vezi s likvidnosti.

Navedeni fond nadovezuje se na već donesene 500 milijardi eura vrijedne programe za spašavanje njemačkog bankovnog sektora i dva paketa poticaja za gospodarstvo vrijednosti veće od 80 milijardi eura, redom osmišljene kako bi se njemačko gospodarstvo izvuklo iz recesije.

Novi fond obuhvaća iznos od 25 milijardi eura u kreditima za velike kompanije i kreditna jamstva ukupne vrijednosti 75 milijardi eura. Kredite će omogućiti tamošnja državna banka KfW.

Samo kompanije s godišnjim prometom od najmanje 500 milijuna eura mogu zatražiti pomoć iz novog fonda, s tim da maksimalni zajam koji mogu dobiti iznosi 300 milijuna eura.

Da bi ostvarile pravo na pomoć, kompanije moraju predstaviti održive planove poslovanja. Odvojeni fond KfW-a vrijedan 15 milijardi eura već je dostupan za pomoć srednjem poduzetništvu.

www.business.hr
(Zatvori)

www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Prema podacima Hanfe, objavljenim u posljednjem dostupnom siječanjskom izvješću, vrijednost neto imovine svih otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj smanjila se na mjesečnoj razini za 4,5 posto u odnosu na prosinac prošle godine na 9,44 milijarde kuna. No najveći pad vrijednosti neto imovine ostvarili su, pomalo neočekivano s obzirom na stupanj rizika, novčani fondovi. Naime, neto imovina svih dioničkih investicijskih fondova u Hrvatskoj bila je manja u siječnju za 3,92 posto, dok je neto imovina novčanih fondova smanjena u prvih mjesec dana ove godine za 5,29 posto jer su izgubili 207 milijuna kuna. Mješoviti fondovi izgubili su u prvih mjesec dana 2009. godine približno 100 milijuna kuna što je 4,56-postotno smanjenje imovine, a obvezničkim fondovima imovina je smanjena za 4,65 posto. Vrijednost udjela je ipak najvažniji pokazatelj ulagačima, a promatrajući taj pokazatelj, vrijednost udjela u dioničkim i mješovitim fondovima i dalje pada.

Umanjivanje gubitaka
Prema podacima magazina Banka, gubici dioničkih fondova proteklog tjedna kretali su se u rasponu od 3,6 do gotovo 8 posto. Mješoviti fondovi nisu gubili više od 5 posto, dok je 8 obvezničkih fondova ostvarilo povećanje vrijednosti udjela između 0,4 i 0,5 posto. Pet obvezničkih fondova izgubilo je do 0,4 posto. Novčani fondovi i dalje ostvaruju blag, ali stabilan prinos koji je iznosio od 0,07 do 0,27 posto na tjednoj razini. Postavlja se pitanje što fondovska industrija namjerava učiniti kako bi još više umanjila gubitke na uzburkanom financijskom tržištu kojem više nitko ne može predvidjeti datum smirenja.

Izmijenjena strategija
Danijel Miletić, član Uprave Fima Global Investa, kaže kako je Fima GI definirala “internu izmijenjenu strategiju” ulaganja. “Internim redefiniranjem strategije ulaganja pojedinih fondova promijenjena je i geografska alokacija imovine.” Miletić je naglasio kako će Fima Global Invest i dalje ulagati u domaće dionice kompanija za koje smatraju da su fundamentalno podcijenjene, te će, nakon odobrenja Hanfe, pretvoriti svoj obveznički fond u dionički koji će ulagati u strane dionice kojima se trguje na organizirani tržištima EU i OECD-a. Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Investa, kazao je da je društvo usvojilo pasivan pristup što se tiče izloženosti domaćem dioničkom tržištu što znači da “kretanje vrijednosti portfelja domaćih dionica prati kretanje imovine pod upravljanjem”. Ipak, Jurišić napominje da se dio odgovora na krizu sastoji i od “optimiranja poslovnih procesa i kontrole troškova poslovanja unutar društva”.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Razlog je u tome što posrnuli fondovi još vjeruju u oporavak, ali i u tome što nijedan njihov čelnik ne želi prvi priznati poraz. Suša na burzi i njezina slaba likvidnost loše utječu na brokerska društva i društva za upravljanje koja će, ako se pesimizam na tržištu nastavi, prouzročiti val gašenja manjih društava u objema granama financijske industrije. Za sada, unatoč problemima koji se ogledaju u manjim prometima i povlačenju kapitala iz fondova, tu krizu teško priznaju i najugroženiji, pa se može samo spekulirati koliko će okljaštrena izaći cijela industrija iz ove krize.

Prvo društvo koje je službeno priznalo poraz gašenjem vlastita poslovanja bio je Apex kapital, brokerska kuća čiji su zaposleni proteklog tjedna kolektivno napustili tvrtku. Na strani fondova takvih naznaka nema. Fond za stabilnost, osnovan da društvima za upravljanje olakša tranziciju li likvidaciju otkupom nelikvidnih vrijednosnih papira, rješenje je same industrije kojim se željelo vratiti povjerenje ulagačima, no u četiri mjeseca svoga postojanja on nije ispunio svoju svrhu, tj. nijedno mu se društvo nije obratilo za pomoć u vezi s nelikvidnom imovinom.

- Iako smo odmah nakon osnutka u listopadu svim društvima poslali dopis u kojemu smo objasnili kako nam se mogu obratiti, za sada još nije bilo interesa za otkup nelikvidne imovine - kaže Tonći Korunić, koji u ime brokerske kuće Intercapital vodi Fond za stabilnost. - Namjera je da Fond otkupi nelikvidnu imovinu od društava kojima prijeti likvidacija i da je drži u svome portfelju dok se situacija na tržištu ne smiri. Tako bi društva mogla isplatiti svoje ulagače bez prevelikog pritiska na tržište - objašnjava Korunić. No u ovome trenutku Fond početnih 50 milijuna kuna(dogovorena je dokapitalizacija od dodatnih 100 milijuna kuna bude li potrebe) ulaže na novčanom tržištu, i u četiri je mjeseca svoga postojanja uspio zaraditi tri milijuna kuna na tim investicijama.

- Budući da je tržište u ovoj godini potonulo još 15 posto, očekujem da će  sredinom 2009. biti preslagivanja na fondovskoj sceni, možda uz našu pomoić, a možda i bez nje, spajanjem ili likvidacijom - misli Korunić. Bilo kako bilo, ulagači u fondove, čak i manje, koji su trenutačno na rubu opstanka, mogu biti sigurni da će svoj ulog, ma koliko malen (zbog neviđenog pada tržišta u posljednjih godinu dana), uspjeti vratiti. Igračima na financijskoj sceni s druge strane preostaje samo nada da će se kolo sreće okrenuti već ove godine.





www.liderpress.hr

(Zatvori)

Drugim riječima, čak dvadesetak pretežito manjih investicijskih fondova s javnom ponudom – zapalo je u teškoće, odnosno grublje rečeno pred gašenjem je poslovanja. Recimo i to kako je imovina 90-ak aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i u siječnju ove godine smanjena za 420 milijuna, pa je na početku prošle godine s 30-tak milijardi krajem siječnja ove godine srezana na svega 8,9 milijardi kuna.Prvi je to put nakon četiri godine da se imovina otvorenih investicijskih fondova i spustila na tako nisku razinu. Pri tome je neto imovina čak 20 investicijskih fondova bila manja i od 9 milijuna kuna.

Podsjetimo kako je i zakonom propisano da vrijednost imovine fonda ne smije pasti ispod 5 milijuna kuna tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a ukoliko se to dogodi, slijedi likvidacija ili pripajanje drugom fondu. Prema podacima Hanfe za siječanj ove godine na listi potencijalnih kandidata za pripajanje ili likvidaciju gleda li se vrijednost neto imovine nalazi se nekolicina manjih otvorenih investicijskih fondova. Ispod zakonske granice već nekoliko su mjeseci tako i dva fonda MP Investa: Bric i  Mena, zatim dva fonda Platinum Investu: fond Platinum Blue Chip i Platinuim JIE, a tu su i HPB Omega i HPB WAV–DJE,  fondovi pod upravljanjem HPB Investa, te Prospectus Worldwide, kojim upravlja Prospectus Invest. Na širi spisak potencijalno ugroženih mogu se uvrstiti i fondovi AC Excel i AC Rusija, zatim POBA Ico Equity, ICF Private 1, te RF Advantage, Raiffeisen HD i neki drugi.

Pripajanje ili likvidacija se, pak, ne mogu provesti ukoliko ih ne odobri Hanfa, institucija zadužena za nadzor poslovanja fondova. Dosad su podsjetimo u Hrvatskoj bila dva gašenja, odnosno pripajanja fondova, s tim da nije bila ni jedna klasična likvidacija. Ovih dana doznajemo i kako bi Hanfa posrnulim manjim investicijskim fondovima mogla dati još jednu šansu, odnosno ponuditi im i rok od šest mjeseci za konsolidaciju poslovanja. Treba očekivati i da jedan manji broj nelikvidnih i posrnulih fondova na putu svoga oporavka prvi puta počnu koristiti i sredstva iz novoformiranog Fonda za stabilnost. 

Kako je pak na hrvatskom tržištu prisutan popriličan broj fondova, pojedini analitičari predviđaju da će u budućnosti pripajanja fondova, pa i društava za upravljanje, biti sve više te da nema nikakvog razloga da takve, u svijetu poznate i normalne pojave - plaše slabije informirane ulagače. Dogodi li se i crni scenarij  tj. dođe li i do većeg preslagivanja, odnosno pripajanja ili čak i likvidacije ponekog investicijskog fonda – i na to, kažu, treba gledati kao na normalnu razvojnu fazu. U Hanfi su i ranije  najavili kako neće dozvoliti  neku sistemsku krizu, odnosno da nema bojazni od propasti, a to je ulagačima i najvažnije - fondova u smislu neisplata ili obustava udjela





www.liderpress.hr
(Zatvori)

Investitori koji su ulagali u hedge fondove koncentrirane na tržišta u razvoju izgubili su tijekom 2008. čak 37 posto vrijednosti svojih investicija, a samo u četvrtom tromjesečju iz fondova je povučeno 6,7 milijarda dolara, čime je ukupna imovina fondova pala na manje od 67 milijardi dolara. Imovina je tako pala za 43 posto u 2008. od rekordnih vrijednosti u 2007.

Industrija hedge-fondova globalno se suzila za čak 20 posto, odnosno za čak 1500 milijarda dolara, a prosječni gubitci iznosili su oko 19 posto vrijednosti, pokazuje HFRX Global Hedge Fund Index. MSCI Emerging Markets Index, koji prati dionice na tržištima zemalja u razvoju pao je za rekordnih 54 posto.

Ipak, ovi su fondovi imali najbolje rezultate u čak šest od posljednjih 11 godina, a zamijećen je i trend snažnog i brzog oporavka nakon gubitaka u ovom sektoru, kažu u HFR-u.

Investitori su imali prosječnu dobit od 13 posto godišnje od 1990. , što je znatno više od 7,3 posto, koliki su prinosi bili za Standard & Poor’s 500 Indeks. Postoji više od 20 fondova koji su koncentrirani isključivo na srednji Istok i Afriku, s prosječnom vrijednošću od 75 milijuna dolara.

Hedge fondovi koji ulažu u Latinsku Ameriku imali su stopu gubitka od 29,1 posto u prošloj godini, što je najmanji pad među četiri regije tržišta u razvoju, navode u HFR-u. Na tu je regiju koncentrirano više od 100 fondova, prosječne vrijednosti oko 35 milijuna dolara.

Fondovi koji investiraju u Rusiju, a koji su ujedno i najpromjenjiviji, pali su za čak 57 posto, dok su oni koji ulažu u Aziju pali za 34 posto. Oko 460 fondova, odnosno 45 posto svih hedge fondova koji ulažu u tržišta u razvoju, koncentrirano je isključivo na razvoj Azije, a njihova je prosječna vrijednost oko 60 milijuna dolara.

Hedge fondovi su većinom financirani privatnim kapitalom, a njihovi menadžeri zarađuju spekulirajući o rastu ili padu vrijednosti imovine.





www.seebiz.eu
(Zatvori)