 09.07.2010 (13:41:23)

ANALIZA - Radeći „Izglede“ u siječnju ove godine zaključili smo da „među ekonomistima i dalje prevladava pesimizam“. Šest mjeseci kasnije možemo zaključiti da su ekonomisti tada bili prilično optimistični. Opširnije...
U međuvremenu su gotovo svi promijenili svoja očekivanja stope rasta BDP-a za 2010. – prema dolje. U siječnju je prosječni očekivani pad BDP-a iznosio 1,1%. Najveći pesimist očekivao je pad od 2%, a najveći optimist zadržavanje gospodarske aktivnosti na prošlogodišnjoj razini. Sada prosječni očekivani pad iznosi 1,4%. Najveći optimist očekuje pad za 1% a najveći pesimist - 2,0%. Ukupno gledano, promjenu očekivanja za 0,3 postotna boda na niže možemo smatrati statistički beznačajnom. To je promjena koja se događa unutar prognostičke pogreške svakog prognostičkog modela. Stoga možemo govoriti o tome da pesimizam ostaje prevladavajući pogled na budućnost hrvatskog gospodarstva do kraja ove godine, bez bitne promjene u odnosu na prognoze i stavove od prije šest mjeseci.
Ekonomisti su pred šest mjeseci očekivali prosječni pad realne osobne potrošnje za 1,2% i bruto investicija za 4,2%, dok sada u prosjeku očekuju stope pada od 2,3% i 5,9%. Ako bi se ove dvije komponente BDP-a promatrale izolirano, pogoršanje izgleda za kretanje BDP-a u ovoj bi godini trebalo biti još izraženije. Međutim, izvoz je pozitivno iznenadio i pridonio zadržavanju prognoze na sličnoj razini kao pred šest mjeseci. Ekonomisti su tada u prosjeku očekivali pad realnog izvoza za 1,1%. Sada očekuju njegov rast za 0,6%.
Očekivanja se nisu pogoršala kod svih realnih indikatora. Očekivana stopa nezaposlenosti prema ILO metodi ostala je gotovo nepromijenjena (10,5% naspram 10,6%) iako se sada u prosjeku očekuje stagnacija realnih plaća (+0,1%) dok se pred šest mjeseci očekivao njihov realni pad (-0,5%).
Ekonomisti su blago promijenili očekivano kretanje tečaja do kraja godine u skladu s opisanom promjenom kretanja pojedinih komponenti ukupne potražnje. Sada u prosjeku očekuju nešto manji deficit tekućeg računa bilance plaćanja nego u siječnju (-4,2% naspram -4,6% BDP-a) i malo jaču kunu u odnosu na euro do kraja godine (7,32 naspram očekivanih 7,45 pred šest mjeseci).
Unatoč nešto povoljnijim očekivanjima u pogledu odnosa s inozemstvom, ekonomisti su prilagodili prosječno očekivanje visine vanjskog duga u odnosu na BDP. Pred šest mjeseci su u prosjeku očekivali omjer od 100,2%, dok prosječno očekivanje sada iznosi 104,9%.
Zanimljivo je da ekonomisti sada imaju i puno lošije očekivanje o proračunu (što je u skladu s izraženijim pesimizmom u pogledu domaće potražnje). Pred šest mjeseci prosječni je očekivani saldo opće države iznosio -3,8%. Sada to očekivanje u prosjeku iznosi -4,9% BDP-a. Izdaci opće države nastavili su nominalni rast, porezni prihodi podbacuju i ekonomisti logično očekuju znatno veći fiskalni deficit u takvim uvjetima. Prema njihovim očekivanjima, takva fiskalna politika neće dati protu-cikličke učinke u vidu usporavanja pada aktivnosti jer vidimo da se pogoršanje stanja u proračunu javlja u korelaciji s pogoršanjem prognoza u realnom sektoru.
Ovaj je odnos moguće tumačiti na dva načina. Prva je hipoteza fiskalno optimistična i ona glasi da bi pad aktivnosti bio još i veći da fiskalna politika nije ekspanzivna. Druga je hipoteza fiskalno pesimistična i ona glasi da fiskalna ekspanzija i deficit ili nemaju učinke ili čak doprinose pogoršanju gospodarske situacije. Druga je hipoteza u skladu s istraživanjima prikazanima u ranijim brojevima HUB Analiza. Ekonomisti pri formiranju svojih očekivanja uzimaju u obzir pesimističnu fiskalnu relaciju. Fiskalni se problem odražava u višim dugoročnim kamatnim stopama. Imajući sve u vidu, logično je da ekonomisti očekuju odraz pogoršanja fiskalnih očekivanja u nešto većim dugoročnim kamatnim stopama na tržištu obveznica do kraja godine. Na tržištu novca sada očekuju nešto niže kamatne stope (ispod 4%), no na daljem kraju krivulje prinosa očekivani su prinosi povećani.
Pred šest mjeseci očekivali su prinose na kunsku obveznicu 2017. i eursku 2015. na oko 5,9% odnosno 5,5%, a sada se ta očekivanja kreću u prosjeku oko 6,2% i 5,8%.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 09.07.2010 (13:39:31)

ZAGREB – Štrajk sindikata kabinskog osoblja u zrakoplovstvu, koji je započeo jutros u šest sati, otežava zrakoplovni promet zbog čega su otkazani svi letovi za Beč, Podgoricu, Prištinu, Zadar i Pulu. Kako navode miz uprave, na temelju sadašnjih otkaza i kašnjenja, očekuje se da će za vrijeme štrajka biti pogođeno 24.000 putnika. Putnici s izravnih međunarodnih letova iz jadranskih zračnih luka, do krajnjih će odredišta biti prevezeni preko Zagreba čime će im biti produženo vrijeme putovanja. Opširnije...
Izravna šteta koja nastaje zbog operativnih razloga odvijanja prometa u ovim uvjetima, kao i otkazivanja putovanja i skrbi o putnicima, na razini četiri dana iznosi 29,000.000 kuna, navode iz uprave CA.
Kako ističu, Croatia Airlines dužan je plaćati i troškove prihvata i otpreme zrakoplova kao da se redovno leti.
"Također, Croatia Airlines plaća troškove hotelskog smještaja za posade koje su trebale letjeti, a ostale su prizemljene. Štrajk izaziva golemu štetu hrvatskom turizmu i ruši ugled Republike Hrvatske kao izrazito turističke zemlje. Trpe i jadranski hoteli kojima su turisti otkazali rezervacije zbog nemogućnosti da stignu do svojih odredišta. Zračne luke gube prihode od putničkih taksi, a kontrola leta prihode od terminalnih naknada. Unatoč štrajku, danas su iz Zagreba su poletjeli zrakoplovi za Zürich, Kopenhagen, London, Frankfurt, Amsterdam, Pariz, Bruxelles i München. Domaći letovi iz Splita i Dubrovnika te iz Sarajeva i Skopja za Zagreb su također obavljeni," stoji u priopćenju uprave.
Putnike podsjećaju da zbog štrajka kabinskog osoblja od petka 9. srpnja 2010., kompanija na internetskim stranicama objavljuje listu planiranih letova u vrijeme štrajka. Putnicima i korisnicima usluga na raspolaganju je besplatni telefon 0800 7777 za pozive iz Hrvatske i telefon Kontakt centra (+385 – 1) 6676 555 na kojima se mogu dobiti detaljnije informacije o letovima i uvjetima putovanja tijekom štrajka.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 09.07.2010 (13:38:08)

LONDON - Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima prema 76 dolara za barel i dobrom su putu da zabilježe najveći tjedni rast od svibnja, nakon što su podaci pokazali pad američkih zaliha , a pozitivni gospodarski pokazatelji podigli raspoloženje na svim tržištima. Opširnije...
Barel sirove nafte za isporuke u kolovozu poskupio je na američkom tržištu 28 centi na 75,72 dolara, nakon što je u četvrtak dodirnuo razinu od 76 dolara, najvišu u ovom mjesecu. Na tržištu u Londonu bio je u plusu 28 centi i njime se trgovalo po 74,99 dolara.
Europske dionice ojačale su u jutarnjoj trgovini slijedom rasta u Aziji dok se euro držao blizu najviše razine u dva mjeseca nakon pada zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene u SAD-u i optimističnog pogleda Europske središnje banke na oporavak eurozone.
"Glavni pokretač i dalje su financijska tržišta - tržište dionica i slabiji američki dolar glavni su razlozi što su cijene nafte imale pozitivan tjedan", rekao je Carsten Fritsch, analitičar Commerzbanka.
Slabiji dolar podupire cijene nafte koje su iskazane u dolarima pa jača kupovnu moć imatelja drugih valuta, potičući potražnju.
"Dodatnu potporu pružili su američki podaci o zalihama, koji su pokazali veliki pad zaliha sirove nafte", dodao je
Tjedno izvješće američke vlade pokazalo je u četvrtak pad zaliha sirove nafte za čak pet milijuna barela, dvostruko više no što se očekivalo.
Cijene nafte kreću se prema 5,2-postotnom rastu u ovom tjednu, što je četvrti tjedni rast u ovoj godini.
Dionice na Wall Streetu zabilježile su kasno u četvrtak rast temeljem podataka koji su pokazali da je broj novoregistriranih podnositelja zahtjeva za isplatu naknada za nezaposlene pala na najnižu razinu u dva mjeseca a nekoliko je velikih trgovaca prijavilo solidnu prodaju.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) nije u petak na svojim internetskim stranicama objavila referentnu cijenu barela košarice nafte tog kartela za četvrtak.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 09.07.2010 (13:36:45)

ZAGREB - Čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet izjavio je da je pesimizam u vezi sa stanjem u eurozoni pretjeran, naglasivši da tome 16-članom bloku ne prijeti zapadanje u recesiju dvostrukog dna, prenose u petak europski mediji. Opširnije...
"Nalazimo se u situaciji u kojoj, po mojoj procjeni, brojne činjenice i podaci ne potvrđuju pretpostavke da će doći do stagnacije ili recesije dvostrukog dna", kazao je Trichet na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka na kojemu je upravni odbor te banke odlučio kamatne stope zadržati na jedan posto.
Podaci pokazuju da je rast u eurozoni u drugom tromjesečju bio osjetno snažniji nego u prethodna tri mjeseca, iako je ECB potvrdio prognozu rasta za 2010. u visini jedan posto. Glavni je razlog poboljšanja Njemačka, koja je u svibnju zabilježila rast izvoza za 9,2 posto i rast industrijske proizvodnje za 2,6 posto u usporedbi s mjesecom ranije.
"Ne smijemo podcjenjivati Europu", kazao je Trichet.
Planirana objava rezultata testova izdržljivosti vodećih europskih banaka u drugoj polovini mjeseca također podupre povjerenje u regiju, dodao je.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 09.07.2010 (13:35:00)

DUBROVNIK - Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d. održanj dana 24. lipnja, donesena je odluka od upotrebi zadržane dobiti. Tom odlukom je utvrđeno da dioničarima Atlantske plovidbe d.d., koji su bili upisani u Knjigu dionica na dan 30. lipnja ove godine, pripada pravo na dividendu od 20,00 kuna po svakoj dionici Atlantske plovidbe d.d. Opširnije...
Pripremajući se za isplatu dividende bili smo dužni voditi računa da je dana 1. srpnja ove godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Člankom 27. tog Zakona određeno je da se dividende dioničarima isplaćuju isključivo na žiro račun dioničara za razliku od dosadašnje prakse isplate dividende na tekuće račune dioničara.
Kako među podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva nema podataka o žiro računima naših dioničara to upućujemo sve dioničare da taj podatak dostave i Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i Atlantskoj plovidbi d.d. (ZSE:ATPL-R-A) kako bi im se mogla isplatiti dividenda.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 09.07.2010 (12:44:18)

WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond pozvao je SAD da zauzda rastući proračunski manjak, pazeći pritom da ne dovede u pitanje skromni gospodarski oporavak. Opširnije...
Uslijed zabrinutosti od zapadanja u recesiju dvostrukog dna pod pritiskom visoke razine nezaposlenosti, MMF je priopćio da će se američki oporavak nastaviti usporenim tempom, upozorivši kako dužnički problemi nisu gotovi.
"Ključni je izazov razviti vjerodostojnu fiskalnu strategiju kako bi se osiguralo - i to vidljivo - usmjeravanje javnog duga na održiv put, ne dovodeći pritom u pitanje oporavak", stoji u MMF-ovom izvješću.
Oporavak pojačano dolazi pod znak pitanja jer zemlje širom svijeta teško pronalaze primjerenu formulu ravnoteže između potrošnje na stimuliranje gospodarskih aktivnosti i dovođenja proračuna u red.
Američki predsjednik Barack Obama ulio je u gospodarstvo gotovo 1.000 milijardi dolara kako bi potaknuo gospodarski rast, što je američki deficit pogurnulo na razine koje mnogi smatraju neodrživima.
MMF je pohvalio američka nastojanja da se deficit u dugoročnoj perspektivi smanji reformom zdravstvenog sustava, ali je upozorio da je sada potrebno učiniti više.
"Pozdravljamo predanost američke vlade prepolovljavanju proračunskog deficita do 2013., te njihovu namjeru stabilizacije javnoga duga na tek nešto više od 70 posto BDP-a do 2015., ali treba napraviti još mnogo toga kako bi se ti ciljevi postigli".
Na nedavno održanom samitu G20 vodećih gospodarstava svijeta u Torontu predsjednik Obama obećao je da će u roku od tri godine prepoloviti deficit.
MMF-ove projekcije pokazuju pak da će deficit u ovoj godini ostati na 64 posto BDP-a, te se do 2020. popeti iznad 96 posto.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 09.07.2010 (09:19:43)

ZAGREB - Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ) počeo je jutros u 6 sati štrajk u Croatia Airlinesu koji bi trebao trajati do utorka, 13. srpnja, potvrdio je Hini dopredsjednik SKOZ-a Hrvoje Humek. Opširnije...
Zbog štrajka stjuardesa i stjuarda, hrvatski avioprijevoznik objavio je da će danas biti otkazano 33 od ukupno 96 letova, te da će svim oštećenim putnicima biti nadoknađena šteta.
Croatia Airlines (ZSE:CRAL-R-A) procjenjuje da će, s obzirom na booking za ta četiri dana koji trenutno iznosi 25.000 do 30.000 putnika, izravne štete zbog štrajka iznositi milijun dolara dnevno.
SKOZ pak optužuje Upravu Croatia Airlinesa da je odlučila radije dijeliti profit sa stranim kompanijama, kao što su ČSA (Češka), BH Airlines (BiH) i Malev (Mađarska) od kojih će iznajmiti zrakoplove i osoblje, nego osigurati minimalna prava svojim radnicima.
Sindikalci podsjećaju da su zimus pristali na smanjenje plaća zaposlenih u Croatia Airlinesu za pet posto, no tvrtka i dalje propada zbog nesposobnosti vodstva.
U vrijeme kada gotovo sve europske aviokompanije posluju pozitivno, Croatia Airlines je samo u prvom kvartalu 2010. zabilježio gubitak od preko 100 milijuna kuna, što je više od 50 posto gubitka cijele prošle godine, tvrde sindikalci.
SKOZ ističe kako ne traži povećanje plaća nego samo poštovanje prava stjuardesa nematerijalne prirode, od kojih su neka propisana Zakonom o radu.
Zbog najave štrajka kompanija na internetskim stranicama www.croatiaairlines.com objavljuje listu planiranih letova u vrijeme štrajka.
Putnicima i korisnicima usluga na raspolaganju je besplatni telefon 0800 7777 za pozive iz Hrvatske i telefon Kontakt centra (+385 - 1) 6676 555 na kojima se mogu dobiti detaljnije informacije o letovima i uvjetima putovanja tijekom štrajka. Radno vrijeme kontakt centra za vrijeme trajanja štrajka je od 6 do 21 sat.
Svi putnici koji su rezervirali i kupili kartu do 7. srpnja (uključujući i 7. srpnja) za neki od letova u vrijeme štrajka, moći će je zamijeniti bez nadoplate.
www.seebiz.eu (Zatvori)
 09.07.2010 (09:17:08)

TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, potaknute dobrim vijestima iz američkog gospodarstva, dok se tečaj eura održava na najvišim razinama u dva mjeseca, zahvaljujući pozitivnom osvrtu ECB-a na situaciju u gospodarstvu eurozone. Opširnije...
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Indiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 1 i 1,4 posto.
Najviše su, više od 2 posto, skočile cijene dionica u Šangaju, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u plusu 0,9 posto. Ovoga bi tjedna taj indeks mogao ostvariti najveći tjedni dobitak u sedam mjeseci.
Pozitivno je na azijske burze utjecao jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, nakon dobrih vijesti s američkog tržišta rada i solidnih rezultata prodaje tamošnjih najvećih trgovačkih lanaca.
Ulagače je ohrabrio i predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet, kazavši jučer da očekuje nastavak rasta gospodarstava eurozone, premda po umjerenim i nejednakim stopama, te uz nesigurno okruženje.
Dugoočekivani podaci o 'testu na stres' pokazali su, pak, da situacija u europskim bankama nije gora nego što se na tržištu očekivalo.
"U cijene dionica već su uračunati mogućnost pada američkog gospodarstva u recesiju s dvostrukim dnom i rizici od dužničke krize u Europi, pa mislim da je tržište našlo tlo pod nogama", kaže Kazuhiro Takahashi, direktor u tvrtki Daiwa Securities Capital Markets.
Ulagače ohrabruju i naznake jačanja gospodarstava u regiji. Na to ukazuje i današnja odluka središnje banke Južne Koreje o povećanju ključne kamatne stope s rekordno niskih 2 na 2,25 posto.
Od listopada 2008. do veljače 2009. godine korejska središnja banka čak je šest puta smanjivala ključne kamate kako bi potaknula oporavak gospodarstva.
Današnje povećanje kamata uslijedilo je nakon što je južnokorejsko gospodarstvo, četvrto po veličini u Aziji, zabilježilo rast u pet posljednjih kvartala.
Naznake jačanja najvećih svjetskih gospodarstava bude nadu u rast potražnje za sirovinama, pa je jutros cijena nafte porasla 40-ak centi, primaknuvši se razini od 76 dolara po barelu.
Na valutnim je, pak, tržištima jutros bilo mirno. Cijena eura prema američkoj valuti i dalje se kreće oko 1,2680 dolara, što su njezine najviše razine u posljednja dva mjeseca.
U odnosu na japansku valutu, tečaj eura skočio je, pak, s jučerašnjih 111,80 na 112,45 jena.
I američka je valuta ojačala prema japanskoj, pa je njezina cijena porasla s jučerašnjih 88,20 na 88,60 jena.
www.seebiz.eu
(Zatvori)
|
 14.07.2011 (11:25:55)
KOLUMNA - Znamo li da turistička industrija danas generira oko 11 posto ukupnog globalnog društvenog proizvoda, s ukupno ostvarenim prošlogodišnjim prihodom od čak 693 milijarde eura, te da Svjetska turistička organizacija predviđa konstantan godišnji por
 12.07.2011 (09:31:40)
ZAGREB, - Najviše maloprodajne cijene motornih benzina od ponoći će biti više za pet odnosno šest lipa po litri, dok će dizelska goriva pojeftiniti za osam do deset lipa po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je poslijepodne objavilo naj
 07.07.2011 (09:59:22)
BRUXELLES/BERLIN - Najnovija ocena kreditnog rejtinga Portugalije agencije "Moody's" izazvala je nevericu, sumnju u objektivnost i oštre reakcije u finansijskim institucijama Evropske Unije i nekim zemljama Zapadne Evrope
 05.07.2011 (10:30:54)
ZAGREB - Slovenska tvrtka GEN-I, odnosno njena hrvatska podružnica GEN-I Zagreb, iduće će četiri godine električnom energijom opskrbljivati Zagreb. Točnije "slovenska" će struja napajati svu javnu rasvjetu (ulice, trgove, parkove, šetnice...) na području Grada Zagreba.
 28.06.2011 (10:51:13)
BEOGRAD - Prvi trgovački dan u sedmici protekao je u relativno mirnoj atmosferi dok je promet na pristojne visine popela Galenika fitofarmacija (FITO). Ukupna realizacija u trgovanju akcijama iznosila je 106,4 miliona dinara, u velikoj meri zahvaljujući ovom papiru. Indeks najlikvidnijih akcija, Belex 15, okončao je osmodnevni silazni trend zabeleživši rast od petine procenta.
|