Tečaj eura prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 1,2725 dolara. Cijena dolara pala je i prema japanskoj valuti, za 0,4 posto, na 95,4 jena. Paket poticajnih gospodarskih mjera Europske komisije, vrijedan 200 milijardi eura, kao i nove mjere američkih vlasti u iznosu od 800 milijardi dolara ohrabrili su ulagače, pa je cijena eura polovicom tjedna porasla. Čelnik Europske komisije Jose Manuel Barroso predložio je EU plan fiskalnih poticaja radi poticanja gospodarstava te regije. U tome prijedlogu, o kojemu će zemlje članice raspravljati idući mjesec, EK također ističe kako još uvijek ima dovoljno prostora za daljnja smanjivanja ECB-ovih kamatnih stopa.

U Britaniji su premijer Gordon Brown i ministar financija Alistair Darling predstavili paket pomoći gospodarstvu vrijedan do 20 milijardi funti (30 milijardi dolara), kroz smanjenja PDV-a i pomoć za kompanije, osobe niskih primanja i teško pogođene vlasnike nekretnina.

Analitičari smatraju da ti planovi predstavljaju korak u pravome smjeru, no upozoravaju kako neizvjesnosti oko njihove učinkovitosti, kao i opća zabrinutost zbog snažnog usporavanja globalnog gospodarstva, drže ulagače u neizvjesnosti. Polovicom tjedna zaredali su brojni podaci koji ukazuju na slabljenje gospodarstva eurozone, što je ograničilo rast eura.

Primjerice, Ifo indeks njemačke poslovne klime znatno je slabiji nego što se očekivalo, što je ukazalo na slabost njemačkog gospodarstva te potaknulo očekivanja o sniženju kamatnih stopa u eurozoni.

"Radi se o doista strašnom izvješću koje je signaliziralo da je usporavanje najvećeg gospodarstva eurozone u četvrtom tromjesečju ubrzalo. To će podvrgnuti pritisku ECB da agresivno snizi kamatne stope", ocjenjuje Tom Vosa iz tvrtke nabCapital.

Prostor za smanjenje kamata ECB-a, sa sadašnjih 3,25 posto, otvara se i zahvaljujući padu inflacije. Preliminarni podaci pokazuju da je godišnja stopa inflacije u eurozoni u studenome oslabila na 2,1 posto, s 3,2 posto u listopadu.

Tržišni sudionici pripremaju se za odluke o kamatnim stopama nekoliko središnjih banaka idući tjedan, uključujući britansku središnju banku, ECB, te australsku i novozelandsku središnju banku.

Stratezi tvrtke Calyon u pismu upućenom klijentima ističu da bi, iako raspoloženje u Europi nastavlja upućivati na slabljenje rasta, ECB ipak mogla posegnuti za odmjerenijim pristupom monetarnoj politici.

"I dalje očekujemo da će se čelnici ECB-a idući tjedan odlučiti za smanjenje za pola postotnog boda, što bi moglo razočarati tržišta i pritisnuti euro prema kraju tjedna", ističu.

Analitičari očekuju da će se britanska središnja banka idući tjedan odlučiti na smanjenje kamatnih stopa za najmanje pola postotnog boda, nakon njihovog iznenađujuće snažnog smanjenja u studenome za 1,5 postotni bod.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prijedlog o kojemu se razgovara podrazumijeva kompleksnu transakciju kojom bi Microsoft podržao novi menadžment tim koji bi preuzeo kontrolu nad Yahoom. Mirosoft je, podsjetimo, povukao u svibnju svoju ponudu za preuzimanje Yahooa tešku 47,5 milijardi dolara nakon što je glavni operativac Yahooa Jerry Yang ponudu ocijenio preniskom. Spekulacije da će se pojaviti nova ponuda počele su se podgrijavati ranije ovoga mjeseca kad je objavljeno Yangovo povlačenje.

Microsoftov CEO Steve Ballmer tada je odbacio mogućnost podnošenja nove ponude, ali je rekao kako je otvoren za dogovor o Yahoovom biznisu s online tražilicom. Ponudu je jučer podupro i jedan od najvećih dioničara (s 5,5 posto dionica) Yahooa Carl Icahn koji je takav dogovor nazvao "poželjnim scenarijem".

www.seebiz.eu

(Zatvori)

“Usporavanje globalnog rasta znači da će potražnja biti “mnogo niža” nego što se očekivalo prije mjesec dana”, priopćio je OPEC sa sastanka 29. studenog u Kairu. Drugi rez nakon 17. prosinca možda neće biti potreban ako zemlje članice narede 80 posto od 1,5 milijuna barela dnevno smanjenja proizvodnje dogovorenog u listopadu, izvijestio je Al Hayat citirajući saudijskog ministra nafte Ali al-Naimija.

“Mi imamo tržište koje je previše fokusirano na čimbenike sa strane potražnje, a premalo na čimbenike sa strane ponude. Utjecaj daljnjeg rezanja proizvodnje bit će nijem zbog činjenice da su se povećali oskudni kapaciteti”, u intervjuu za Bloomberg televiziju izjavio je Gerard Burg, ekonomista za energetiku i minerale u National Australia Bank Ltd.

“OPEC je donio ispravnu odluku. Da je dramatično srezao proizvodnju i da su cijene nafte nastavile padati zbog straha za zdravlje gospodarstva, tek tada bi na tržištu zavladao nered. OPEC se nada da će situacija u svjetskom gospodarstvu već za nekoliko tjedana izgledati u potpunosti različito nego što izgleda danas. Gospodarstvo se možda neće oporaviti, ali će za OPEC stvari izgledati dovoljno različito da bi se poduzela akcija stezanja proizvodnje”, izjavio je u intervjuu za Bloomberg News Tony Regan, nezavisni savjetnik za energetiku.

“Cijene na razini od oko 75 američkih dolara za barel su “poštene” i podržale bi investiranje naftnih poduzeća u nova naftna polja”, prošli je tjedan izjavio saudijski naftni ministar al-Naimi. Usporavanje potražnje znači da na tržištu imamo suvišak ponude za više od dva milijuna barela dnevno, jučer je izjavio iranski naftni ministar Gholamhossein Nozari.

Brent sirova nafta s isporukom u siječnju na ICE Futures Europe burzi u Londonu pala je za 2,5 posto, na 52,15 američkih dolara za barel. Prošli su tjedan američke zalihe sirove nafte skočile za 2,3 posto, na 320,8 milijuna barela, na najvišu razinu u zadnjih šest mjeseci, podaci su američkog ministarstva energetike.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

"To je snažna municija za borbu protiv usporavanja gospodarskih aktivnosti", kazao je on u obraćanju parlamentu. "Svijet se suočava s najtežom globalnom recesijom od Drugog svjetskog rata. Kriza takve brzine i intenziteta nagrizla je zaposlenost u Španjolskoj", dodao je.

Najavljeni paket poticaja za gospodarstvo, koji će biti odobren na redovitom sastanku vladinog kabineta tijekom dana, predstavlja 1,1 posto španjolskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i ima potencijal za otvaranje 300.000 novih radnih mjesta u 2009., kazao je nadalje Zapatero. Veći dio najavljenih sredstava namijenjen je lokalnim vlastima za ulaganja u projekte javnih radova; 500 milijuna eura koristit će se za istraživanja i razvoj, dok će 400 milijuna eura biti izdvojeno za modernizaciju policijske infrastrukture. Zapatero je također kazao da će 800 milijuna eura biti izdvojeno za pomoć posrnulom automobilskom sektoru pogođenom snažnim padom potražnje u Europskoj uniji.

Suočen s padom potražnje koji je rezultirao zatvaranjem nekoliko tvornica i otpuštanjima radnika, španjolski automobilski sektor - koji izvozi 80 posto proizvodnje i zaslužan je za 10 posto BDP-ja - bio je prisiljen zatražiti pomoć od vlade.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U tromjesečju koje je završilo u rujnu dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla je u odnosu na isto razdoblje lani za 18 posto, na 177 milijuna eura. Prihodi su iznosili 3,54 milijarde eura i povećani su za 25,7 posto u odnosu na odgovarajuće razdoblje prethodne godine. Broj nerealiziranih narudžbi porastao je za 29 posto, potaknut uglavnom rastom u zemljama srednje i istočne Europe, kao što su Poljska i Rusija.

"Pretpostavljamo da potražnja privatnih klijenata za građevinskim uslugama neće i dalje pokazivati istu dinamičnost kao u prošlim godinama", kazao je izvršni direktor Strabaga Hans Peter Haselsteiner.

No, dodao je da se njegova kompanija može uzdati u narudžbe iz javnog sektora, koje čine više od 50 posto nerealiziranih narudžbi.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Iako u kompaniji prije službenog prezentiranja u utorak 2. prosinca nisu željeli otkrivati detalje usluge, PR i marketing manager štedionice Ivan Kunac kratko je za Business.hr komentirao kako će nova usluga biti dostupna svim postojećim, ali i budućim klijentima, i to već do kraja ove godine, a moći će ga koristiti svi korisnici kredita koji na neko vrijeme ostanu bez posla.

U priopćenju se osim toga najavljuje kako u idućoj godini Wüstenrot štedionica neće povećavati kamatne stope, a na konferenciji će predsjednik Uprave Zdravko Anđel isto tako predstaviti analizu utjecaja poslovanje štedionice na državni proračun te pregled poslovanja u 2008. godini.

Količina novca koji su hrvatski građani povjerili kroz listopad u razne oblike štednje koje nudi Wüstenrot iznosili su 115,9 milijuna kuna ili čak deset milijuna kuna više nego u rujnu, dok je broj potpisanih u istom razdoblju povećan čak 17 posto.

Iako je zbog ovogodišnje financijske krize povjerenje građana u financijske institucije i tržište kapitala velikim dijelom narušeno, ovogodišnji rezultati Wüstenrota bolji su od prošlogodišnjih. Tako je primjerice u prošlogodišnjem listopadu Wüstenrot uspio privući 200 klijenata manje nego ove godine, dok je vrijednost potpisanih ugovora prošle godine bila čak 3 milijuna kuna niža.

www.business.hr

(Zatvori)

Krajem listopada ove godine ta je druga najveća njemačka banka u vlasništvu države, objavila je da namjerava zatražiti 5,4 milijarde eura od Vlade, iz paketa za spašavanje, kako bi ojačala svoj kapital nakon gotovo 5 milijardi eura otpisa vezanih uz dužničko investiranje.

Ta je odluka učinila BayernLB prvom bankom u Njemačkoj koja se "prikopčala" na 500 milijardi eura velik paket za spašavanje, osiguran od Vlade kancelarke Angele Merkel. Državni zajmodavac mogao bi u ovoj godini imati gubitak od 3 milijardi eura nakon što je kolaps Lehman Brothersa oslabio financijsko tržište.

Objavljeno je također da glavni izvršni direktor Michael Kemmer i njegova uprava ove godine neće dobiti bonuse, niti će banka isplatiti dividendu. BayernLB objavio je gubitak od oko 1 milijarde eura prije oporezivanja u trećem kvartalu, a u kompaniji su rekli da ne mogu isključiti negativne brojke niti za četvrti kvartal.

Njemačke državne banke poput BayernLB, Landesbank Baden-Wuerttemberg ili WestLB, objavile su otpise više od 16 milijardi eura od početka kolapsa hipotekarnih kredita u SAD-u prošle godine kojim je započela kriza financijskog tržišta. Podsjetimo, Bayern LB većinski je vlasnik Hypo Alpe-Adria Banke.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Analitičari su to objasnili činjenicom da su talijanske banke sigurnije od ostalih europskih, jer imaju dostatna sredstva i nisu previše bile izložene Lehmanu.

Intesa je naime u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježila pad dobiti od 54 posto, uslijed manjih prihoda od provizija i naknada.

Neto dobit grupacije iz Torina pala je u trećem tromjesečju na 673 milijuna eura, u odnosu na revidiranih 1,46 milijardi eura profita iz istog lanjskog razdoblja. Bloombergovi analitičari očekivali su u prosjeku veću dobit - od 723 milijuna eura. Prihodi od provizija i naknada pali su 14 posto na 1,4 milijardi eura, dok se volumen kreditiranja povećao za 16 posto na 3 milijarde eura. U promatranom periodu, Intesa je uknjižila ukupno 971 milijun eura neto rezerviranja, usklađivanja i troškova.

Od toga, 233 milijuna eura odnosi se na izloženost bankrotiranom Lehman Brothersu, dok je 59 milijuna eura povezano s posrnulim islandskim zajmodavcima. Banka je danas najavila odgodu dividende za 2008. godinu, nakon čega su u Milanu njene dionice potonule 14 posto.



www.seebiz.eu
(Zatvori)